ZAGREBAČKI ugostitelji opterećeni su visokim troškovima poslovanja, najamnina i nedostatkom radnika te su sa svog foruma uputili zahtjeve vladi i Gradu Zagrebu za poboljšanje statusa i poslovanja, uz ostalo, i za smanjenje poreznog opterećenja te uvođenje stope PDV-a od 13 posto za sve u ugostiteljstvu.

Tradicionalni Forum zagrebačkih ugostitelja u organizaciji Udruženja ugostitelja Zagreba u hotelu Esplanade okupio je više od 150 sudionika, ugostitelja i predstavnika raznih institucija, državnih i gradskih vlasti, a otvorio ga je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović naglasivši važnost ugostiteljstva za ukupno gospodarstvo jer zapošljava više od 120 tisuća ljudi.

"Ugostitelji nemaju pravo na loš dan, zbog gostiju uvijek moraju biti nasmiješeni, a nadam se da se nećete naljutiti kada kažem da tu vidim neku sličnost s političarima, jer ni mi nemamo pravo na loš dan", kazao je okupljenim ugostiteljima Filipović dodavši da je vlada pomagala i pomaže ugostiteljima i s posljednjim paketom mjera pomoći da se "zadrže u subvencioniranoj cijeni struje".

Neoporezive napojnice

"To će nastaviti sve dok bude potrebno, a i kroz druge mjere, tj. ograničavanje cijena grupe proizvoda omogućujemo ljudima i da više potroše u ugostiteljstvu", kazao je ministar. Na pitanje oko PDV-a i smanjenja stope za sve u ugostiteljstvu na 13 posto, rekao je da to ipak treba pitati ministra financija, ali i da nikada ne škodi dijalog.

Komentirao je i cijene ugostitelja, na koje se mnogi žale da su previsoke, dodajući da sada imamo najnižu stopu inflacije od lani, da vlada dobro radi, a da su ugostitelji koji su početno poskupljivali sada kao i trgovci "dio trenutnog trenda pada cijena".

Na pitanje o napojnicama i kako to riješiti s kartičnim plaćanjem, kazao je da je vlada i to krenula rješavati kao dio za bolji okvir poslovanja pa će do 3360 eura godišnje s kartica moći neoporezivo primiti/isplatiti, što je, po njemu, još jedan poticaj za djelatnost i privlačenje novih ljudi.

Problem visokog najma parkirnih mjesta za terase

To jako bitnim smatra i predsjednik Udruženja zagrebačkih ugostitelja Franz Letica jer, kaže, za to su se izborili, a zadovoljni su i što imaju subvencioniranu cijenu energenata jer bi bez toga mnogi ugostiteljski objekti morali zatvoriti vrata.

Ipak, ni on, a ni drugi nisu zadovoljni što im je Grad Zagreb ove godine za 450 posto povećao najamninu prostora za terase na parkirnim mjestima, ali to im se neće, po riječima gradonačelnika Tomislava Tomaševića, smanjivati, nego će iduće godine takvo jedno mjesto plaćati u razini od oko 4000 kuna mjesečno, koliko takva rezervirana mjesta plaćaju i druge pravne osobe.

"Nije isto plaćati parking kao stanari i građani ili kao ugostitelji, jer građani nemaju rezervirano mjesto nego ga traže po gradu. Do ove godine su to ugostitelji plaćali mjesečno oko 400 kuna u prvoj zoni parkinga kao i građani, a kako se samo u zadnje dvije godine broj zahtjeva za tim mjestima od ugostitelja utrostručio nema logike da to plaćaju deset puta manje", objasnio je gradonačelnik. Dodao je da sada slijedom toga imaju više zahtjeva za terase na parkirnim mjestima za doba lijepog vremena, a manje za zimu kada se to oslobađa za građane.

Tomašević je kazao i da su četiri petine ugostiteljskih terasa u Zagrebu na javnim površinama, od čega jedna petina na parkirnim mjestima, za koje su se jedino i povećavale cijene, dok za sve ostale nisu, koliko zna, od 2009., osim što je za terase veće od 50 četvornih metara davan popust po kvadratu.

Još ne vraćaju porez na potrošnju

Rekao je i da slijedom porezne reforme u Zagrebu nitko neće imati ni manje ni iste, nego čak i nešto veće plaće, te da je i sada prosječna zagrebačka plaća d 1310 eura neto najveća u državi, kao i da Grad daje velik doprinos ugostiteljima jer im je usred pandemije smanjio, pa i ukinuo porez na potrošnju.

"Još nećemo vratiti taj porez, vidjet ćemo što će biti s tim u dijalogu sa strukom, ali od toga da je taj porez bio tri posto, pa smo ga smanjili u pandemiji na dva posto da bismo ga onda i ukinuli, mislim da svi imaju koristi. Voljeli bismo i da svi kojima imaju zakup gradskog prostora u njima i ostanu ili ih i otkupe, ali tu je pitanje ići li s time na natječaj ili direktnu prodaju. Za to smo isto otvoreni za razgovore, kao i za druge prazne prostore, koje bi rado vidjeli da 'ožive' iako ih je sve manje u gradskom a više u državnom vlasništvu", istaknuo je Tomašević vezano za podatak o više od 130 praznih uličnih prostora u centru grada i kako ih oživjeti.

Za razgovore s ugostiteljima su, dodao je, spremni i oko odvoza smeća i gospodarenja otpadom, posebice u centru grada, a to su tražili i ugostitelji jer ih se kažnjava zbog nepravilnog odlaganja.

Strani radnici moraju naučiti hrvatski jezik - u 2024. za to vaučeri

Nedostatak radne snage za ugostitelje je iz godine u godinu sve veći problem, koji ne rješava ni uvoz stranih radnike, jer ili nemaju kvalifikaciju ili ne znaju hrvatski jezik, a neki ugostitelji ne znaju engleski pa je to svima problem, na što je na Forumu rečeno da bi se od početak iduće godine uvodili vaučeri za učenje hrvatskog jezika.

Tomašević je oko toga kazao da će do kraja ove godine na gradsku skupštinu izaći s planom za integraciju stranih radnika u Zagrebu, za koje je rekao i da je porast njihovog broja ogroman, i veći nego što se misli, i da će oko toga trebati nove i nacionalne i lokalne politike.

"To je osjetljivo pitanje i ne bih sada o detaljima, ali važno je da će država pomoći", dodao je gradonačelnik, s čim se složio i ravnatelj uprave za investicije u Ministarstvu turizma i sporta Robert Pende dodavši da je ta integracija nužnost.

"Bili bismo sretni da se trend rasta uvoza radnika lagano zaustavi i da domaćih radnika imamo više. Do tada moramo misliti i na strance i učiniti da mogu raditi normalno, a to znači i naučiti hrvatski i da se asimiliraju u društvo, pogotovo ako duže vrijeme ostaju", poručio je Pende.

Državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Ivan Vidiš naglasio je da je ove godine od ukupno nešto više od 130 tisuća uvezenih stranih radnika najviše ili oko 50 tisuća bilo za građevinu, dok je ugostiteljstvo na drugom mjestu s njih nešto više od 30 tisuća.

Objavili zahtjeve

U priopćenju medijima zagrebački ugostitelji su objavili svoje zahtjeve Gradu Zagrebu i vladi.

"Zahtjevi ugostitelja za Vladu Republike Hrvatske:

• Cijenjeni predstavnici Vlade Republike Hrvatske, postojeći porez od 25% uz euro i inflaciju, poskupljenje ulaznih troškova te sve ostale poteškoće ozbiljno su ugrozile naše  poslovanje, kao i preživljavanje. Radi stvaranja dugoročno stabilnog, zelenog, otpornog te prije svega održivog turističkog sektora, predlažemo ponovno ujednačavanje porezne stope u ugostiteljstvu za usluge pružanja smještaja te pripreme jela, pića i napitaka na 13%.
• Po uzoru na ostale europske države, poput Njemačke, zalažemo se za smanjenje poreznog opterećenja doprinosa i davanja na plaće te povećanje osobnog odbitka.
• Bilo bi vrlo važno dodatno rasterećenje sektora pojednostavljenjem obaveze vođenja robno materijalnog knjigovodstva u smislu da isto bude preporuka, a ne obaveza.   
• Tražimo rješenje zapošljavanja radnika u razdobljima povećane frekventnosti poslovanja, npr. rada vikendom. Predlažemo uvođenje sustava e-vinjeta za djelatnike, na koju bi se upisali ime, prezime i OIB te bi se kupnjom te vinjete automatski platili svi troškovi i doprinosi prema državi za te radnike.

Zahtjevi ugostitelja prema Gradu Zagrebu: 

• Poskupljenje najma parkirališnih mjesta za potrebe terasa - tražimo odgodu odluke ta da ona ide postupno. Trenutno najavljeno povećanje od 450% sljedeće godine pa isti postotak u godini koja slijedi ugostiteljima jednostavno nije prihvatljiv.
• Postoje veliki problemi s odvozom otpada iz središta grada i kažnjavanjem ugostitelja zbog  navodno nepravilnog odlaganja, stoga tražimo dijalog na tu temu.
•  Pozivamo na podršku i razumijevanje te apeliramo na Grad Zagreb da prilikom određivanja visine poreza na dohodak, koji će utjecati na visinu plaće radnika, uzme u obzir nužnu potrebu za motivacijom radnog kadra, jer je iseljeni, postojeći kao i budući radni kadar potrebno stimulirati plaćom a ne destimulirati. Usvojenim poreznim promjenama od strane Vlade Republike Hrvatske jedinice lokalne samouprave sada imaju veliki utjecaj na određivanje visine plaće radnika."