U LIPNJU 2023. godine, Emma i Maj ušle su u Nacionalni muzej u Stockholmu i crvenom bojom napale čuvenu sliku francuskog impresionista Claudea Moneta "Umjetnikov vrt u Givernyju". Potom su klimatske aktivistice namazale ruke ljepilom i dlanove pritisnule uz sliku, vrijednu desetke milijuna eura. Sama slika, srećom, bila je zaštićena staklom.

Okružni sud u Stockholmu prije nekoliko dana donio je oslobađajuću presudu za dvije aktivistice, ali i još četiri osobe koje su sudjelovale u planiranju, pripremi i snimanju ove akcije. Neće završiti u zatvoru i ne moraju platiti ništa, čak ni nabavu novog stakla ili čišćenje boje s okvira slike iz 1900. godine, koja je u Stockholmu bila na posudbi iz pariškog Muzeja d'Orsay.

"Stanje je alarmantno. Kao medicinska sestra, odbijam to mirno gledati. Pandemija nije bila ništa u usporedbi s klimatskim kolapsom. Radi se o životu ili smrti. Zabranite vađenje treseta. Obnovite močvarna zemljišta", vikala je Emma Fritzdotter tijekom protesta u Nacionalnom muzeju u Stockholmu.

Svih šestero aktivista pripadalo je švedskom klimatskom pokretu Obnovite močvare (Återställ våtmarker). Riječ je o švedskoj ekološkoj i neprofitnoj organizaciji osnovanoj 2022. godine, poznatoj po akcijama građanske neposlušnosti i otpora, poput blokiranja cesta, s namjerom usmjeravanja pažnje javnosti na nužnost obnove močvara u borbi protiv klimatskih promjena.

Oslobađajuća presuda je presedan

Oslobađajuća presuda bila je iznenađenje. Dosad su slične akcije u Švedskoj i drugim europskim zemljama rezultirale barem naplatom štete i simboličnim kaznama, a u velikoj većini slučajeva uvjetnim ili bezuvjetnim zatvorskim kaznama. Tužitelj je u ovom slučaju tražio naknadu štete od 18.000 eura i zatvorsku kaznu za jednog od šestero optuženika.

No, Okružni sud u Stockholmu smatrao je da nije bilo namjere nanošenja štete na umjetničkom djelu, odnosno da je boja slučajno završila na okviru slike. Radilo se, k tome, o vodenoj boji koja se lako uklanja. Kako je objasnio jedan od sudaca porotnika u ovom postupku, Thomas Arvefors, upravo je izostanak namjere bio ključan za donošenje oslobađajuće presude.

"Tijekom suđenja je utvrđeno da optuženi nisu imali namjeru počiniti štetu niti ikome nauditi. A ako nema štete, jasno je da ne može biti ni osuđujuće presude", rekao je Arvefors, odbacujući kritike da se ovom presudom muzejima i sličnim ustanovama šalje poruka da ne mogu računati na pravnu zaštitu od vandalizma.

Umjetnički ravnatelj Nacionalnog muzeja Per Hedström, naravno, nije bio oduševljen oslobađajućom presudom za aktivističku šestorku: "Ovakve akcije lako izazivaju suosjećanje, možda se nekome čak čine posve nevine. Ipak, zbog ovoga je muzej morao potrošiti puno vremena na nešto drugo osim onoga što bi zapravo trebao raditi. Ovo će samo povećati rizik od sličnih akcija u budućnosti".

U gotovo istovjetnom slučaju 2022. godine, dvije aktivistice organizacije Just Stop Oil bacile su juhu na Van Goghovu sliku Suncokreti u londonskoj Nacionalnoj galeriji. Slika je također bila zaštićena staklom, a oštećen je samo okvir.

Obje su osuđene na bezuvjetne zatvorske kazne (27 odnosno 20 mjeseci) te naknadu štete od oko 10.000 funti a obrazloženje suda glasilo je da su kažnjene i zbog rizika koji su preuzele s obzirom na vrijednost djela.

Val napada započeo je 2022. godine

Troje aktivista talijanske skupine Ultima Generazione zalijepilo je 2022. ruke na postolje antičke skulpture Laokoona u Vatikanskom muzeju. Osuđeni su na uvjetne zatvorske kazne i plaćanje troškova restauracije i umanjenja vrijednosti djela. Sud je naglasio da status skulpture kao kulturnog dobra najviše vrijednosti pojačava težinu djela.

Napadi na umjetnine kao oblik političkog prosvjeda pojavljuju se još početkom 20. stoljeća kada su tome pribjegavale neke aktivistice za univerzalno pravo glasa. U moderno doba, val napada na umjetnička djela eskalirao je u proljeće 2022. godine. U pravilu se radilo o koordiniranim i ciljanim kampanjama klimatskih aktivista.

Od tada su u muzejima diljem Europe, Sjeverne Amerike i Australije izvedeni deseci nenasilnih, ali vrlo zapaženih i ometajućih akcija. Uostalom, Emma Fritzdotter je na suđenju ispričala da je Monetova slika svjesno odabrana zato što je bila zaštićena staklom, da su aktivistice posjetile muzej prije akcije i da su kod kuće vježbale rukovanje bojom i ljepilom kako bi izbjegle prolijevanje.

"Iskreno, nisam očekivala oslobađajuću presudu, ali meni to i nije toliko važno. Svjesni smo da naša borba nije ni blizu kraja. Nastavit ćemo se boriti za budućnost u kojoj djeca mogu odrastati sigurna i zdrava", zaključila je Fritzdotter za Aftonbladet.