OSMERO hrvatskih državljana koji su u Zambiji uhićeni i optuženi za trgovinu djecom pušteno je u ponedjeljak, nakon mjesec i pol dana u istražnom zatvoru, da se brani sa slobode uz jamčevinu.

Osim jamčevine od 1000 dolara po osobi, za svakoga od njih morale su jamčiti po dvije osobe iz Zambije. Morali su i regulirati boravište u toj zemlji te predati svoje putovnice policiji, kojoj će se morati redovito javljati dok traje suđenje. 

>> Hrvati pritvoreni u Zambiji pušteni na slobodu

Četiri hrvatska bračna para 10. siječnja izjasnila su se da nisu kriva za optužbe koje im se stavljaju na teret - trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata. 

Oni su, podsjetimo, uhićeni u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, gdje su se spremali ukrcati na avion za Hrvatsku s četvero male djece iz DR Konga, za koju tvrde da su ih legalno posvojili. Iduće sudsko ročište zakazano je za 6. veljače. 

Hrvati pušteni na slobodu, iduće ročište 6. veljače

Ovaj dramatični slučaj od početka je privukao izrazitu pažnju i izazvao žestoke prijepore u hrvatskoj javnosti, dobrim dijelom zbog toga što je jedan od optuženika Zoran Subošić gitarist Hladnog piva, a drugi Noah Kraljević, član stranke Možemo i njihov vijećnik u jednom mjesnom odboru u Zagrebu te aktivist za prava transrodnih osoba. Također, Subošićeva supruga Azra Imamović Subošić je viša referentica Ustavnog suda.

Mnoge okolnosti ovog slučaja su sporne, prije svega činjenica da je DR Kongo još 2013. uveo moratorij na međudržavno posvajanje, a 2016. je to formalizirao zakonskom zabranom, na što svoje građane upozorava i američki State Department. 

>> Osnivačica udruge Adopta za Index: Bilo je za očekivati da će se ovo dogoditi kad-tad

Diana Topčić-Rosenberg, međunarodna konzultantica za socijalne politike i osnivačica udruge Adopta, koja se bavi podrškom pri posvajanju djece, ranije je za Index objasnila da je DR Kongo "zakonom zabranio izdavanje izlaznih viza za djecu kod međudržavnog posvojenja upravo zbog toga što su prije desetak godina postojale sumnje da se djeca posvajaju na nelegalan način".

Još nije potpuno jasno postoje li izuzeci za tu zabranu i kakvi, odnosno je li sud u Kongu zaista prekršio zakon vlastite zemlje kad je donio odluku o posvajanju, koju su hrvatski općinski sudovi u Zlataru i Varaždinu automatski potvrdili bez koordinacije sa sustavom socijalne skrbi i resornim ministarstvom.

Zbog toga je Vrhovni sud ranije ovog mjeseca izdao preporuke za buduća posvajanja iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije o međunarodnom posvajanju poput DR Konga - provjeru upisa u registar potencijalnih osvojitelja i provjeru autentičnosti dokumenata o posvajanju. Dva od četiri para, podsjetimo, nisu bila upisana u ovaj registar.

>> Osmero Hrvata zatvoreno je u Zambiji. Tri stvari bi im mogle jako otežati obranu

Kako bismo pokušali rasvijetliti detalje ovog slučaja, razgovarali smo sa Stafranceom Zuluom, novinarom portala Zambia Daily Mail koji prati ovaj slučaj te je bio na samom suđenju. Za početak smo ga pitali za samu optužbu, koja ne zvuči nimalo bezazleno.

Stafrace Zulu: Optužba pretpostavlja da ćete možda zlostavljati ili nehumano tretirati dijete

"Oni su optuženi za trgovanje (djecom) s namjerom iskorištavanja prema zambijskom zakonu. Prema našem zakonu, ako se sumnja da ste pokušali trgovati djetetom, pretpostavlja se da ćete možda zlostavljati to dijete tamo kamo idete, nehumano ga tretirati", pojasnio nam je Zulu. 

No glavni dokaz za to su, prema dostupnim informacijama, dokumenti o posvajanju za koje se sumnja da su krivotvoreni. Pitali smo zambijskog kolegu je li sud to potvrdio.

"Zasad je to i dalje optužba, a hrvatski parovi moraju pred sudom dokazati da su njihovi dokumenti autentični. To moraju dokazati preko predstavnika iz DR Konga s kojima su bili u kontaktu tijekom procesa posvajanja", kaže Zulu.

"Imat će šest svjedoka (na idućem ročištu) i očekuje se da će među njima biti predstavnik iz DR Konga. Ako to bude moguće, taj predstavnik bi trebao objasniti kako su ti ljudi nevini i kroz koje su procese posvojili djecu.

Ako to budu mogli dokazati pred zambijskim sudom, proces bi trebao završiti njihovim oslobođenjem. Država Zambija bi u tom slučaju trebala proglasiti da nema daljnjeg interesa u nastavku progona jer nema više činjeničnog temelja za to", predviđa Zulu.

"Dakle, potreban im je pravni predstavnik iz DR Konga da protumači zakon pred sudom ovdje u Zambiji. U tom slučaju ne vidim kako bi se ovaj postupak mogao nastaviti", smatra.

Zulu: Moramo dobiti tumačenje iz perspektive DR Konga

Zanimalo nas je i je li ranije bilo ovakvih slučajeva u kojima posvojitelji iz Europe ili Amerike dolaze u Zambiju kako bi ondje pokupili djecu posvojenu iz DR Konga, s obzirom na to da je samo u Hrvatskoj posvojeno stotinjak djece iz te zemlje u posljednjih deset godina, kako je nedavno otkrio MUP. 

"Moramo dobiti tumačenje iz perspektive DR Konga, preko odvjetnika, jer iz perspektive Zambije postupak mora biti proveden ovdje, u Zambiji, uz sve procedure za posvajanje.

Ovdje je u to uključen sud, uključeni su i roditelji koji moraju dati pisanu dozvolu za posvajanje socijalnoj skrbi. To uključuje i pojavljivanje posvojitelja pred sudom i njihovo svjedočenje da će se brinuti da dijete bude zdravo i da će ostati u kontaktu s biološkim roditeljima", navodi Zulu.

"Što se Konga tiče, još uvijek trebamo čuti kako Kongo interpretira međunarodni proces posvajanja. Netko treba doći pred naš sud i posvjedočiti da je posvajanje ispravno napravljeno i zakonski prihvaćeno između Konga i Hrvatske", naglašava Zulu.

Pitali smo ga ima li saznanja o tome tko je točno doveo djecu iz DR Konga u Zambiju, odnosno u Ndolu, grad koji se nalazi praktički na granici s DR Kongom. 

"Na suđenju su svjedočili svjedoci iz pansiona u kojem su Hrvati odsjeli. Objasnili su sudu da su se Hrvati prijavili početkom prosinca bez djece. Ali dva dana kasnije vidjeli su djecu s njima. Jedno od njih je plakalo jer nije bilo dobro pa su im savjetovali što da rade s bolesnim djetetom.

Djecu u Zambiju doveo ravnatelj sirotišta koji je sad u bijegu?

Osoba koja je dovela tu djecu nije viđena i nije poznata. Prije nego što su došli, netko im je rezervirao sobe i moglo bi biti da se ista osoba vratila nakon dva dana i dovela im djecu. Svjedok broj jedan, recepcioner, nije znao reći sudu tko je doveo djecu", prenio nam je Zulu i dodao da bi optuženici sudu trebali reći tko im je doveo djecu.

O detaljima s tog sudskog ročišta Index je već pisao. Još jedan zambijski novinar koji je pratio sudsku raspravu, Valentine Mukuka s Radija Icengelo ispričao nam je da su dvoje svjedoka iz pansiona u kojem su Hrvati odsjeli, Spree Guest House, rekli sudu da je u ime Hrvata sobe u gostinjskoj kući rezervirao čovjek identificiran kao S.B.M., o kojem se ne zna ništa konkretnije, pa ni je li državljanin Zambije ili DR Konga. 

"Ostali su pet dana i kad sam ih odvela u zračnu luku, svaki je imao jedno afričko crno dijete. Primijetili smo da su djeca s njima tek treći dan njihova boravka kad je jedna od čistačica vidjela bebu od godinu i nešto uplakanu", posvjedočila je direktorica pansona Estelle Banda. 

U međuvremenu se u medijima pojavila informacija da je ravnatelj sirotišta u DR Kongu, iz kojeg su djeca dovedena, a čiji identitet nije poznat, u bijegu, odnosno da je nedostupan kongoanskim vlastima. 

"Ovo je ista osoba koja je rezervirala Hrvatima sobe. Nije dao svoje ime na recepciji iako su ga pitali, dao je samo inicijale i broj telefona. Zato se sada postavlja pitanje - zašto osoba koja im je dovela djecu nije dostupna da kaže da su djeca legalno posvojena. Ako budu mogli doći do te osobe, on bi morao biti jedan od svjedoka na suđenju", otkriva nam Zulu.

"Ako dokažu da su legalno posvojili, trebali bi biti pušteni iz zemlje s djecom"

"Sudsko ročište je prošli put odgođeno za 6. i 10. veljače jer sudac nije bio u gradu. Ali ovo je za njih (Hrvate) bila sreća u nesreći jer su dobili više vremena da reguliraju svoj boravak sa zambijskom imigracijskom službom i osiguraju jamčevinu. Tako da idući put dolaze na sud kao slobodni ljudi. Ako daju sudu više informacija, mogu uštedjeti mnogo vremena", primjećuje.

"Ako dokažu da su legalno posvojili, trebali bi biti pušteni iz zemlje s djecom. Ali morali bi to dokazati van razumne sumnje inače im možda neće biti dozvoljeno da povedu djecu u Hrvatsku, već će djeca biti vraćena u Kongo", rekao nam je.

Pitali smo i je li, po njegovim saznanjima, i ranije bilo ovakvih slučajeva spornog međunarodnog posvajanja s posvojiteljima sa Zapada, odnosno sumnje na trgovinu djecom. 

"Razgovarao sam s jednim pravnim aktivistom. Rekao mi je za jedan slučaj stranih državljana koji su pokušali posvojiti djecu iz Konga preko Zambije, ali prije puno vremena. Svi su bili oslobođeni jer država nije imala osnove za nastavak postupka", priča nam Zulu. 

"Ničemu što dolazi iz Konga ne može se automatski vjerovati, mora se prvo verificirati"

Ipak, poznato je da DR Kongo ima ogromne probleme s oružanim sukobima pobunjenika s vlašću u Kinšasi, korupcijom, siromaštvom i bezakonjem u dijelovima zemlje u kojima se djecu vrbuje za ratovanje, prisilni rad ili za prostituciju.

Postoje i brojni slučajevi otimanja djece njihovim roditeljima, koja su potom završila u sirotištu da bi ih u jednom takvom slučaju posvojili parovi iz Belgije, uvjereni da posvajaju siročad. O tome je prije nekoliko godina izvijestio i BBC.

"Sumnja proizlazi iz političke nestabilnosti u DR Kongu. Mi dijelimo veliku granicu s Kongom, dužu nego s bilo kojom drugom susjednom državom, i kad god izbiju nemiri i sukobi u Kongu, ljudi navale preko granice u Zambiju. I kriminalci iz Konga prelaze iz jedne u drugu zemlju i natrag. I ničemu što dolazi iz (institucija) Konga ne može se automatski vjerovati, mora se prvo verificirati.

Da je ovaj slučaj bio povezan s bilo kojom drugom susjednom zemljom, bio bi riješen odmah na aerodromu i mogli bi odmah odletjeti iz zemlje. Ali pošto dolazi iz Konga, zemlje koja ima mnoge probleme, zambijske službe su posumnjale", objašnjava naš sugovornik. 

Zanimalo nas je i je li ovaj slučaj zadobio nacionalnu pažnju u Zambiji i kakav je stav javnosti prema ovom spornom posvajanju, za koje zambijsko tužiteljstvo tvrdi da je zapravo trgovanje djecom.

"Da, ovaj slučaj je zadobio nacionalnu pažnju, ali ljude samo zanima kako će završiti. Žele čuti od samih Hrvata, jer oni još nisu svjedočili pred sudom, osim što su dali svoje podatke i izjasnili se o krivnji.

Počeli su sa svjedocima, imaju ih devet. Nakon što svi daju svoje svjedočenje, odvjetnik Hrvata će moći iznijeti obranu. Tada ćemo imati puno više informacija o slučaju", zaključuje Zulu.