Foto: FAH

ESTONSKA predsjednica je za mjesto premijera kandidirala Jurija Ratasa, novog čelnika tradicionalno proruske stranke lijevog centra koji je obećao da neće mijenjati vanjsku politiku te države koja je sve zabrinutija oko ruske agresije na njezinu regiju.

Zabrinutost oko ruskih ekspanzionističkih ambicija na Baltiku i u istočnoj Europi se pojačala nakon što je za novog američkog predsjednika izabran Donald Trump koji je davao zbunjujuće poruke o NATO-u kojeg države baltičke regije vide kao glavnu zaštitu od Rusije.

Ratas je dužnost čelnika Centrističke stranke preuzeo ovog mjeseca. Ta stranka pod dosadašnjim predsjednikom Edgarom Savisaarom nije kritizirala vanjsku politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina, te je imala dogovor o suradnji s njegovom strankom. Usprkos tome, stranka se ne protivi Europskoj uniji i NATO-u, te je slabije povezana s Rusijom nego stranke u Moldaviji i Bugarskoj. Podržava ju i ruska manjina u Estoniji koja čini četvrtinu njezinog stanovništva.

Hoće li se držati dogovorene politike?

"Uvjerena sam da će Juri Ratas biti sposoban stvoriti snažnu vladu koja je voljna djelovati. Trenutno usmjerenje Estonije u vanjskoj i sigurnosnoj politici trebalo bi ostati isto, a to su mi potvrdile vođe svih triju stranaka", priopćila je predsjednica Kerti Kaljulaid. Tri stranke koje planiraju stvoriti novu koalicijsku vladu u subotu su se složile kako će nastaviti s vanjskom i sigurnosnom politikom prošle vlade, u što je uključena podrška sankcijama protiv Rusije, te nastavak izdvajanja dva ili više posto BDP-a za obrambene troškove u NATO-u.

Novu koalicijsku vladu pod Ratasom podržat će najmanje dvije manje stranke, te će imati ukupno 56 od 101 mjesta u parlamentu.

Estonija, Latvija i Litva su članice Europske unije i Eurozone, te ovise o svojim NATO saveznicama koje štite njihov zračni prostor. Od NATO-a očekuju da na njihove teritorije iduće godine pošalje kopnenu vojsku kako bi se ojačala obrana protiv Rusije.