OSNOVNA goriva na benzinskim postajama u Hrvatkskoj jučer su osjetno poskupjela. Najviša cijena litre Eurosupera 95 porasla je za osam centi, na 1.62 eura, dok je eurodizel poskupio za čak 16 centi, na 1.75 eura po litri. Nove cijene vrijede od utorka i ostaju na snazi sljedećih 14 dana.

Istodobno je cijena sirove nafte na svjetskim tržištima snažno padala. Brent, najvažnija svjetska referentna cijena sirove nafte, pojeftinio je u petak 24. srpnja, a pad se nastavio u ponedjeljak i utorak. U ta tri trgovinska dana izgubio je oko 16 posto vrijednosti te je u utorak završio na 84.09 dolara po barelu.

Na prvi pogled to djeluje nelogično. Ako nafta pojeftinjuje, zašto gorivo na hrvatskim postajama poskupljuje?

Razlog je jednostavan: Hrvatska cijene goriva ne određuje prema dnevnoj cijeni sirove nafte, nego prema prosjeku cijena benzina i dizela tijekom prethodna dva tjedna. Osim toga, obračunsko razdoblje završilo je prije najvećeg dijela pada nafte.

Nove cijene gledaju dva tjedna unatrag

Za cijene koje su počele vrijediti jučer promatralo se četrnaestodnevno obračunsko razdoblje od ponedjeljka 13. do nedjelje 26. srpnja.

Najveći pad Brenta dogodio se u ponedjeljak 27. i utorak 28. srpnja, dakle nakon završetka obračuna. Tržišne cijene objavljene tih dana nisu mogle utjecati na cijene koje su već bile određene i koje su jučer stupile na snagu.

Pad Brenta u petak 24. srpnja dogodio se unutar obračunskog razdoblja, ali ni on ne ulazi izravno u hrvatsku formulu. U njoj se ne računa cijena sirove nafte, nego cijena već proizvedenog benzina i dizela. Osim toga, jedan dan pada ima ograničen utjecaj na prosjek cijelog dvotjednog razdoblja.

Tijekom većeg dijela tog razdoblja nafta je bila znatno skuplja. Brent je 23. srpnja dosegnuo 100.69 dolara po barelu nakon poremećaja plovidbe i napada na tankere na Bliskom istoku. Tek je nakon toga počeo snažno padati.

Zašto se cijene računaju svaka dva tjedna?

Uredbom je propisano da obračunsko razdoblje traje 14 dana, od ponedjeljka do nedjelje. Tako izračunate najviše maloprodajne cijene zatim vrijede sljedećih 14 dana. Hrvatski model nije jedinstven. Vrlo sličan dvotjedni sustav koristi Slovenija, dok Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija cijene mijenjaju svaki tjedan.

Takav sustav ublažava nagle dnevne promjene. Kada bi se cijena goriva određivala prema samo jednom burzovnom danu, svaki politički sukob, napad na tanker ili kratkotrajni poremećaj u opskrbi mogao bi se odmah prenijeti na benzinske postaje.

No sustav ima i drugu stranu. Promjene na tržištu prenose se sa zakašnjenjem. Kada cijene naglo porastu, vozači poskupljenje ne osjete odmah. Jednako tako, kada cijene počnu padati, gorivo ne pojeftinjuje istoga dana.

Hrvatska ne prati izravno Brent

Hrvatska zato ne prati samo cijenu sirove nafte, nego i veleprodajnu cijenu već proizvedenog benzina i dizela na mediteranskom tržištu. Za to se koriste podaci agencije Platts, koja svakoga dana procjenjuje po kojim se cijenama određene vrste goriva nude i prodaju u toj regiji.

U javnosti se to često naziva „mediteranskom burzom”, iako nije riječ o jednoj burzi ni o jednom mjestu na kojem Hrvatska kupuje gorivo. Platts na temelju ponuda, potražnje i sklopljenih poslova izračunava referentnu tržišnu cijenu benzina i dizela za Mediteran.

Referentna cijena ne uključuje samo vrijednost goriva nego i troškove njegova prijevoza i osiguranja do određenog mediteranskog područja

Takva cijena za Hrvatsku je važnija od same cijene sirove nafte jer pokazuje koliko na regionalnom tržištu vrijedi već proizvedeno i dopremljeno gorivo koje se može prodavati na benzinskim postajama.

Sirova nafta može pojeftiniti, a dizel ostati skup

Cijene sirove nafte, benzina i dizela uglavnom se kreću u sličnom smjeru, ali ne moraju se mijenjati istom brzinom.

Sirova nafta može pojeftiniti, a dizel ostati skup ako rafinerije ne proizvode dovoljno goriva ili su njegove zalihe niske. Na cijenu mogu utjecati i zastoji u rafinerijama, ograničenja izvoza te veći troškovi dopreme.

Europske rafinerijske marže na dizel u srpnju su porasle na rekordnih oko 65 dolara po barelu, što pokazuje koliko je tržište tog goriva bilo napeto. Rafinerijska marža nije isto što i marža benzinske postaje. To je razlika između vrijednosti sirove nafte i vrijednosti goriva koje rafinerija od nje proizvede.

Takvo stanje na europskom tržištu pomaže objasniti zašto je dizel u Hrvatskoj poskupio za 16 centi, dvostruko više od benzina.

Što sve ulazi u cijenu litre goriva?

Mediteranska cijena gotovog goriva samo je početak izračuna. Budući da su kotacije izražene u dolarima, preračunavaju se u eure prema dnevnom tečaju Hrvatske narodne banke.

Dodaje se i trošak biokomponente, odnosno udjela biogoriva koji se miješa s benzinom ili dizelom. U formulu zatim ulazi premija energetskog subjekta, kojom se pokrivaju troškovi distribucije i prodaje te zarada trgovca.

Na dobiveni iznos na kraju se dodaju trošarina i PDV.

Vlada je ovaj put smanjila dio tih opterećenja kako bi ublažila poskupljenje. Trošarina na dizel smanjena je za četiri centa po litri, a na benzin za jedan cent. Dopuštena premija distributera smanjena je za još jedan cent po litri za oba goriva.

Prema izračunu Ministarstva gospodarstva, bez tih mjera benzin bi stajao 1.77 eura, a dizel 1.94 eura po litri.

Hoće li gorivo sada pojeftiniti?

Pad sirove nafte može pridonijeti nižim cijenama, ali ne znači da će gorivo u sljedećem obračunu automatski pojeftiniti.

Za sljedeće cijene gledat će se prosjek novih Plattsovih kotacija benzina i dizela na mediteranskom tržištu. Važni će biti i tečaj dolara prema euru, cijene biokomponente te odluke Vlade o trošarinama i dopuštenim premijama.

Jedan ili dva dana pada zato nisu dovoljna za pouzdanu prognozu. Niže cijene gotovih goriva morale bi potrajati dovoljno dugo da značajnije spuste prosjek cijelog dvotjednog razdoblja.