Penjao se po vagonima u Zagrebu, spržila ga struja. Nije morao ni dotaknuti žicu
NA ZAGREBAČKOM Zapadnom kolodvoru u ponedjeljak navečer jedan je maloljetnik doživio strujni udar nakon kojeg je hitno prevezen u Kliniku za traumatologiju u kojoj je utvrđeno da je teško ozliijeđen.
Prema prvim informacijama iz policije, penjao se na vagone, a HŽ Infrastruktura potvrdila je da je strujni udar potekao iz kontaktne mreže. No iz dosad objavljenih informacija nije jasno je li dodirnuo vodič ili je došlo do električnog preskoka.
Nije prvi slučaj
Ovo nije prvi takav slučaj u Hrvatskoj. Naime, u travnju 2023. maloljetnik je teško ozlijeđen od strujnog udara nakon penjanja na vagone u Slavonskom Brodu. U travnju 2025. na sličan je način teško ozlijeđen 19-godišnjak u Novoj Gradiški, a u studenome iste godine 20-godišnjak u Rijeci. HŽ je 2023. naveo da se samo u šest godina, od 2017. do 2022., dogodilo 15 nesreća uzrokovanih strujnim udarom, od čega se u čak 13 slučajeva radilo o penjanju na vagone.
Upozorenje na 2 metra
HŽ Infrastruktura i ranije je upozoravala da se dijelovima kontaktne mreže pod naponom ne treba približavati na manje od dva metra jer za strujni udar nije potreban izravan dodir s njom.
Nameće se pitanje – kako struja uopće može prijeći kroz zrak ako je zrak izolator? I zašto HŽ upozorava na udaljenost od dva metra?
Željeznica koristi visok napon od 25.000 volti
Važan dio odgovora je visok napon.
Električna lokomotiva podiže pantograf, sklop na krovu koji klizi po kontaktnoj žici i preuzima struju. Struja se preko kotača i tračnica vraća do izvora napajanja, čime se zatvara strujni krug.
Sustav koji HŽ Infrastruktura koristi na prugama s izmjeničnom strujom ima nazivni napon od 25.000 volti i frekvenciju od 50 herca. Taj je sustav jedan od četiriju standardnih sustava napajanja elektrificiranih pruga u Europi.
Taj je napon oko 109 puta veći od 230 volti u kućnoj utičnici i stoga mnogo opasniji.
Zašto je napon toliko velik?
Lokomotivi za vuču teškog vlaka može trebati nekoliko megavata snage. Što je napon viši, za prijenos iste snage potrebna je manja struja. U pojednostavljenom računu vrijedi
P = U x I
P je snaga u vatima (W), U efektivni napon u voltima (V), a I efektivna jakost struje u amperima (A).
Ako lokomotiva iz mreže uzima pet megavata, prema tom je računu pri 25.000 volti potrebno oko 200 ampera. Pri 1000 volti za istu bi snagu trebalo čak 5000 ampera.
Zašto je važno da jakost struje bude manja?
Zato što se vodič zagrijava, a snaga koju gubimo kao toplinu raste s kvadratom jakosti struje.
Za ilustraciju, u istom bi vodiču 25 puta veća struja proizvela 625 puta veće gubitke. Visoki napon tako omogućuje da se do vlaka dovede velika snaga uz manje zagrijavanje vodova i time manje gubitaka.
Kako dolazi do električnog preskoka?
Zrak je u uobičajenim uvjetima dobar električni izolator jer sadrži vrlo malo slobodnih elektrona i iona, čestica koje mogu prenositi električni naboj.
No napon između željezničke žice i tla stvara električno polje u okolnom zraku. Ako je to polje dovoljno jako, ono može ubrzati slobodne elektrone u zraku toliko da pri sudaru s molekulama zraka iz njih izbace nove elektrone. Oslobođeni elektroni mogu se sudariti s drugim molekulama zraka i iz njih izbiti nove elektrone. Tako nastaje lavina elektrona, a dio zraka pretvara se u vodljivi kanal. Sličan proces odvija se i pri nastanku munje.Taj nagli gubitak izolacijskih svojstava zraka zove se električni proboj. Ako kroz nastali vodljivi kanal nastavi teći struja iz izvora visokog napona, primjerice iz električnog voda iznad vlaka, može nastati električni luk.
Čovjek se tako može naći u strujnom krugu i prije nego što dotakne žicu. Sudari elektrona s česticama zraka snažno zagrijavaju kanal kojim teče struja, a toplina električnog luka može izazvati teške opekline.
Koliki napon za koju udaljenost?
U jednolikom električnom polju za proboj kroz suhi zrak potrebno je oko tri milijuna volti po metru zračnog razmaka između dvaju vodiča. Između žice i osobe na vagonu polje nije jednoliko, pa se iz te brojke ne može izračunati udaljenost preskoka.
Primjerice, uz oštre metalne rubove i vrhove ono može lokalno biti znatno jače, a kratkotrajni skokovi u naponu mogu dodatno promijeniti uvjete za izboj. Zato se samo iz napona ne može pouzdano odrediti koliki razmak struja može preskočiti.
Što točno znače dva metra?
HŽ Infrastruktura u upozorenjima navodi dva metra kao zonu opasnosti oko dijelova kontaktne mreže pod naponom. Tu brojku treba čitati kao sigurnosni razmak. Ideja da 25.000 volti redovito stvara luk kroz dva metra zraka pogrešno je tumačenje tog upozorenja.
Uvećane sigurnosne preporuke donose se iz više razloga. Primjerice, na krovu vagona razmak se može naglo smanjiti već pri uspravljanju čovjeka ili pri podizanju ruke u smjeru voda. Ako osoba još pritom drži neki metalni predmet, postaje važna i udaljenost njegova vrha od vodiča.
Vrsta i vlažnost obuće te mogući dodir tijela s metalnim dijelom povezanim s tračnicama ili zemljom također mogu utjecati na put i jakost struje kroz tijelo, a obična obuća pri tako visokom naponu ne pruža pouzdanu zaštitu.
Ako se osoba na krovu drži za metalni rukohvat i pritom dotakne žicu pod visokim naponom iznad vagona ili s te žice na nju preskoči električni luk, struja može proći kroz njezino tijelo i preko metalne konstrukcije vagona doći do tračnica.
Kiša također može utjecati na nastanak električnog izboja, a mokra koža pruža manji otpor prolasku struje kroz tijelo ako dođe do udara. Pritom sama vlažnost zraka ne znači nužno da će struja preskočiti veći razmak.
Ovdje je važno istaknuti da rizik od strujnog udara postoji čak i iznad parkiranih vagona. Naime, kontaktna mreža može ostati pod naponom i kada vlak stoji ili dok ispod mreže uopće nema lokomotive.
Što struja radi tijelu?
Težina ozljede ovisi o jakosti struje koja prođe kroz tijelo, o tome koliko dugo teče i kojim putem prolazi.
Struja koja prođe kroz prsni koš može poremetiti srčani ritam ili zaustaviti disanje. Struja iz izvora visokog napona može teško oštetiti mišiće i druga duboka tkiva, čak i kada su opekline na koži male, jer struja prolazi kroz unutrašnjost tijela i može oštetiti tkivo daleko od mjesta na kojem je ušla.
Uz sve navedeno, na vagonu postoji i dodatna opasnost od pada s visine nakon strujnog udara.
Nakon tragičnog događaja na društvenim mrežama pojavila se tvrdnja da je edukacija o opasnostima penjanja na vagone izbačena iz nacionalnog kurikuluma, no za to nismo pronašli potvrdu. Prema izvješću HŽ Infrastrukture, ta je tema i 2024. bila dio edukacija o sigurnosti na željeznici, kojima je u 23 škole obuhvaćeno 2975 djece i mladih.
