Čak i ako je posve nevin u tom slučaju, činjenica da će vjerojatno to morati dokazivati na sudu, svakako nije bila poželjna referenca da ga se imenuje ministrom, a pogotovo ne ministrom obrane države članice NATO-a. Barem ne dok se sve to ne raščisti.
 

Premijer Andrej Plenković pogriješio je kad je Krstičevića imenovao ministrom obrane jer je ratni general Krstičević u startu bio ranjiv - treba li boljeg dokaza za to od straha od službenog putovanja u  BiH već na samom početku mandata? 

Što se dogodilo u Mrkonjić Gradu?
 

Krstičević je tijekom rata u BiH bio zapovjednik 4. gardijske brigade, koja je 1995. sudjelovala u akciji "Južni potez",  a u kojoj su pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali zbog međudržavnog sporazuma Hrvatske i BiH, pod patronatom Sjedinjenih Američkih Država. 
 

U akciji Južni potez 4. i 7. gardijska brigada pod zapovjedništvom generala Damira Krstičevića i Ivana Korade zauzele su 10. listopada 1995. Mrkonjić Grad, a u žestokim borbama poginuo je dozapovjednik 4. brigade Andrija Matijaš Pauk. S izdvojenog mjesta u Šipovu akciju je koordinirao general Ante Gotovina. U krvavoj odmazdi nad Srbima ubijen je 181 čovjek, među njima i ratni zarobljenici, civili i starci. 

 

Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva bili su optuženi pripadnici 7. gardijske brigade Tihomir Šavorić, Ivica Krklec i Alen Toplek. U svibnju 2013. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu svu trojicu oslobodilo je optužbe. General Krstičević izjavio je da Mrkonjić Grad nije bio u zoni njegove odgovornosti i da njegovi vojnici nisu odgovorni za bilo kakve nečasne radnje.

Krstičević i Kotromanović nisu trebali postati ministri obrane jer su "ranjivi"
 

Još od 2011. DORH je zaprimio svu dokumentaciju iz Republike Srpske o Krstičeviću, a  pored Korade, Krstičevića i Kotromanovića, spominjala su se i imena generala Mladena Kruljca, Željka Glasnovića, ali i Franje Tuđmana i Gojka Šuška. Na proljeće prošle godine predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac upozorio je javno da se brojnim visokim časnicima Hrvatske vojske spremaju optužnice za ratne zločine u BiH. I tada se isticalo ime generala Damira Krstičevića i njegovog zamjenika Ante Kotromanovića. 
 

Kotromanović je uspio na poziciji ministra obrane odraditi cijeli mandat, u BiH je putovao u više navrata, bez straha od uhićenja. Kad je Kotromanović imenovan, mnogi su upozoravali da je Milanović pogriješio u izboru jer je i on, na poziciji ministra obrane, bio "ranjiv" zbog sumnji da je sudjelovao u ratnom zločinu. Nije isključeno ni da će protiv njega također biti podignuta optužnica - od uhićenja u Orašju, Kotromanović je jako nervozan. 
 

Hrvatska bi se uskoro mogla naći u poziciji da se i prethodnom i aktualnom ministru obrane sudi za ratni zločin u susjednoj državi. O tome su morali voditi računa Zoran Milanović i Andrej Plenković kad su za ministre obrane birali ljude koje se godinama sumnjiči da su počinili ratne zločine.