NAKON što je prošli tjedan burzovni indeks Zagrebačke burze (ZSE) CROBEX dotaknuo najniže razine u posljednje dvije godine, postalo je jasno da je globalni potres na najvećim međunarodnim burzama dotaknuo i Hrvatsku.

Index je popričao s burzovnim analitičarima o tome koliko je globalni pad, pogotovo na američkim i europskim burzama, potresao Hrvatsku, ali koliko i dalje negativna domaća kretanja zbog krize u Agrokoru utječu na ZSE. 

"Određene turbulencije na globalnim tržištima kapitala posljedica su nekoliko čimbenika. Iako je okidač za prošlotjednu rasprodaju bio porast kamatnih stopa, zapravo je niz razloga koji među investitorima izazivaju opreznost, poput trgovinskog rata, deset godina bikovog tržišta, povišenih valuacija financijskih instrumenata, Brexita te stanja na tržištima u razvoju. Za daljnje kretanje tržišta ključna postaje dinamika ekonomskog rasta te hoće li ona opravdati trenutne valuacije", naveo je za Index analitičar tržišta kapitala Erste banke Davor Špoljar.

Špoljar je potvrdio kako je povod za rasprodaju na američkoj burzi (NYSE) bilo povišenje kamatnih stopa od strane Središnje banke (FED), no i upozorio na ostale razloge zbog kojih se očekuje usporavanje burzovnih investicija, a možda i zamjena bikovog tržišta s manje optimističnim i opreznijim tržištem medvjeda.

Usporavanje u konačnici i ne mora biti negativno za tržište kapitala, odnosno popularnost dionica, no kratkoročno će se osjetiti, pogotovo u gubitku tvrtki.

"Na globalnim burzama, primarno američkom, vidljiv je trend rasta kamata koji bi se podizanjem kamatnih stopa mogao preliti na realno gospodarstvo u vidu povećanja kamata na hipotekarne kredite, automobilske ili kredite za poduzeća. Više kamate će zauzvrat izazvati usporavanje rasta gospodarstva te će umanjiti zarade kompanija. U bližoj budućnosti se na globalnim dioničkim tržištima očekuje pozicioniranje tržišta za sporiji rast zarada društava smanjenjem cijena dionica, što će zauzvrat rezultirati povećanjem stope povrata ulagačima. Dionice će tako, korekcijom cijena, postati konkurentnije s obzirom na nerizične investicije, jer bi ih inače ulagači prestali kupovati i okrenuli bi se obveznicama", navela je za Index analitičarka RBA Tea Pevec. 

U Hrvatskoj iste kamatne stope, gospodarstvo raste, ali se generalni trend ipak osjeti

Na domaće tržište kapitala se prelijevaju globalni trendovi, što je vidljivo na trgovanju najlikvidnijih dionica, iako se fundamenti koji stoje iza globalnih kretanja izravno ne odnose na hrvatsko tržište. 

"Tako se u Hrvatskoj rast kamatnih stopa u gospodarstvu ne očekuje tako brzo i solidan rast gospodarstva se nastavlja. Prinosi na domaće obveznice su imali tendenciju pada i nalaze se na povijesno najnižim razinama, što znači da za njima postoji značajna potražnja. No likvidnost namijenjena za tržište dugoročnih vrijednosnica ne utječe na kretanje domaćeg tržišta dionicama. Pad indeksa može, između ostalog, biti posljedica zauzimanja pozicija investitora s obzirom na očekivanja za financijske rezultate u trećem tromjesečju, koji će se objaviti krajem mjeseca. 

Generalni trend je opreznost investitora i smanjenje redovnog prometa dionicama, što također generalno utječe na primamljivost tržišta kapitala, odnosno manja likvidnost utječe na odlazak većih investitora koji rade s većim iznosima'', kaže Pevec.

Domaći investitori najbitniji za ZSE

Hrvatsko dioničko tržište karakteriziraju većinom lokalni investitori, između ostalih i UCITS fondovi koji smanjuju svoje pozicije u pojedinim dionicama s padom cijene kako bi smanjili mogućnost gubitka na tim pozicijama. 

"Tako je u pojedinim danima, kada poraste likvidnost, dio trgovanja pojedinom vrijednosnicom čisto je zauzimanje pozicija investitora, a dio trgovanja se odnosi na investitore koji reagiraju na promjene u tržišnim cijenama. Također se dio trgovanja odnosi na kratkoročna očekivanja s obzirom na cijenu pojedine dionice pa takve trgovine pridonose volatilnosti cijena pojedinih dionica, a s obzirom i na njihov udjel u dioničkom indeksu i na volatilnost kretanja indeksa. Smatramo da se i takvom trgovanju može pripisati veliki dio prometa dionicama na Zagrebačkoj burzi, stoga je moguće da je pritisak cijena prema dolje na pojedinim dionicama posljedica kratkoročnih očekivanja i realizacija zarada na ovim razinama cijena", navela je Pevec. 

Da na naše dioničko tržište utječu globalna kretanja vidljivo je iz trgovanja brodarskim dionicama.

"Prosječni redovni promet po danu iznosio je 6,7 mil. kuna i uz blok transakcije od 8,3 mil. kuna ukupan tjedni promet je dosegnuo 35,3 mil. kuna. Baltic Dry Index (BDI), koji donosi kvalificiranu procjenu cijene prijevoza robe morem, nakon što je dosegao svoju godišnju najnižu razinu početkom travnja se uspješno oporavio i završio prošli četvrtak na 1515 bodova što predstavlja povećanje od 11 % s obzirom na kraj 2017. Tako su se i u trgovanju u zadnjem danu prošlog tjedna naglo oporavile cijene dionica hrvatskih brodara Atlantske plovidbe, Uljanik plovidbe i Jadroplova, a sektorski indeks transporta je na tjednoj razini porastao 11,6 %, dok je s obzirom na kraj 2017. u minusu 26 %", argumentirala je Pevec.

Dodatna regulativa dodatno naštetila ZSE

Iako je pogođeno ili potaknuto globalnim trendovima, analitičar Erste banke upozorio je kako na hrvatsko tržište kapitala ipak najviše utječe situacija u domaćem gospodarstvu i zakonodavnoj regulativi trgovanja dionicama.

"Domaće tržište kapitala je doživjelo znatan udar u 2017.godini zbog krize u Agrokoru pa je stabilizacija u tom slučaju čak imala i neke pozitivne efekte za pojedine sektore u ovoj godini. Međutim, likvidnost već zadnjih nekoliko godina ima tendenciju silaznog trenda, gdje je uz smanjenje broja izlistanih dionica i nedostatka novih izdanja dodatan negativan učinak imalo uvođenje poreza na kapitalnu dobit u 2016. godini, a od ove godine i nova regulativa MIFID 2", naveo je Špoljar.

Oporezivanje svega i svačeg pogodilo je među prvima zaradu od trgovanja dionicama, učinivši je dodatno neatraktivnom za šire mase. No prema riječima analitičara, burzu je pogodilo i dodatno reguliranje trgovanja.

Podsjetimo, propisom MIFID 2 EU zakonodavci propisali su nova pravila igre za izuzetno široko područje tržišta kapitala: od mjesta trgovanja, investicijskih društava i središnje druge ugovorne strane do distributera investicijskih proizvoda.

Uvedeni su i veći regulatorni zahtjevi, s obzirom na razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture, a vezano za nove trgovinske platforme, visokofrekventno i algoritamsko trgovanje. Propisane su veće obveze za izvješćivanje Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire (ESMA), a postrožene su i mjere te sankcije koje mogu biti poduzete protiv pravnih i fizičkih sudionika na tržištu kapitala. Tako je i hrvatska regulatorna agencija HANFA dobila još veće ovlasti.

Mnogi burzovni igrači kritizirali su uvođenje nove regulative u Hrvatsku s obzirom na mali broj investitora, ionako slab promet te nedonošenje mjera koje bi potaknule tržište kapitala, a ne samo onih koje ga dodatno reguliraju.