KAD SU ENGLESKI kolonizatori napokon uspjeli osnovati koloniju Jamestown u Sjevernoj Americi, započeli su svoju ekspanziju u Novom Svijetu. Jamestown je ubrzo postao centar nove kolonije, koja je nazvana Virginia prema engleskoj kraljici Elizabeti Djevičanskoj, koja nikad nije bila udana.

Danas postoje dvije Virginije – savezna država Virginia s glavnim gradom Richmondom i savezna država Zapadna Virginia sa sjedištem u Charlestonu, a razlog postojanja dviju država leži u najnapetijem razdoblju povijesti SAD-a – Američkom građanskom ratu.

Raskol tijekom Američkog građanskog rata

Američki građanski rat odvijao se 60-ih godina 19. stoljeća kada su južne zemlje odlučile istupiti iz Unije i osnovati vlastiti savez. Razlog tomu bio je abolicionistički pokret u sjevernim zemljama, koji je htio osloboditi robove i dati im građanska prava.

Južne zemlje tomu su se protivile. Ne samo zato što nisu vjerovale u jednakost svih ljudi neovisno o boji kože već i zbog ekonomskih razloga. Naime, južne zemlje svoje su prihode osiguravale oporezivanjem velikih plantaža duhana i pamuka, na kojima je radilo crno robovsko stanovništvo.

Kad su se početkom 60-ih godina južne države odvojile i osnovale Konfederaciju, zapadni dijelovi Virginije bili su užasnuti. U tim predjelima stanovnici su se uglavnom bavili obrtničkim zanimanjima, a ne plantažama punim robova. Nisu podržali istupanje Virginije iz Unije te su brže-bolje proglasili neovisnost nove države. Zemlja se tada zvala Kanawha, ali je ubrzo preimenovana u Zapadna Virginia (West Virginia).

Tijekom Američkog građanskog rata žitelji Kanawhe podržavali su rad Abrahama Lincolna i slali volontere u savezničku vojsku. Također su tražili pripojenje nekih sitnih teritorija nauštrb Virginije. Saveznička vlada odobrila im je odcjepljenje, novu državu i teritorijalne ustupke.

Nakon rata

Nakon što je rat završio, mnogi su se pitali što će se dogoditi s Virginijama. Hoće li se ponovno ujediniti u jednu saveznu državu ili će nastaviti djelovati kao dvije? Ako nastave postojati kao odvojene države, što će biti s teritorijalnim promjenama do kojih je došlo tijekom rata?

Čelnici Virginije poslali su savezničkoj vladi više prijedloga za rješenje tog problema tvrdeći da je preuzimanje teritorija bilo nezakonito i tražeći svoje posjede natrag. Odgovor Unije bio je kratak i jasan - ne. Saveznički političari smatrali su da zemlja koja je predvodila ustanak i prouzročila najpogubniji događaj u američkoj povijesti ne smije tražiti nikakve teritorije nakon što je bila okupirana i izgubila.

Tako danas imamo dvije Virginije. Zapadna Virginia velik je ponos tamošnjeg stanovništva, koje nastanak svoje zemlje poistovjećuje s moralnim odabirom da se makne od onih koji su se borili protiv oslobođenja robova. Na današnji dan 1863. godine Unija je službeno prepoznala Zapadnu Virginiju kao 35. državu SAD-a.

Zanimljivo je da je u proteklih dvadeset godina Zapadna Virginia utvrda republikanaca te uvijek podržava kandidaturu konzervativnijih političara, dok Virginia od 2008. kontinuirano bira demokratske političare. Podsjetimo, Abraham Lincoln bio je prvi predsjednik tada nove Republikanske stranke u SAD-u, koja djeluje i danas.