DOK JE KINA oštro osudila najnovije ambicije američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland, Rusija, najveća svjetska arktička nacija, ostala je upadljivo tiha.

Trump je svoju želju za preuzimanjem golemog otoka opravdao pitanjima nacionalne sigurnosti, tvrdeći da su kineski i ruski brodovi "posvuda" u arktičkoj regiji, što je izazvalo brzu reakciju Pekinga, ali ne i Moskve, piše CNBC.

Kina je odmah reagirala, ali Moskva znakovito šuti

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian uzvratio je u ponedjeljak, optuživši Washington da "koristi takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor za vlastito traženje sebičnih dobitaka."

S druge strane, iz Kremlja se nije čula nijedna riječ o Trumpovim planovima, pa čak ni o njegovoj prijetnji da će, ako bude potrebno, upotrijebiti vojnu silu za zauzimanje arktičkog otoka. Ta se šutnja djelomično može pripisati pravoslavnim božićnim blagdanima, no činjenica je da Moskva nije komentirala ni druge važne događaje, poput izvlačenja Madura iz Venezuele od strane američkih specijalaca.

Iako je rusko ministarstvo vanjskih poslova kritiziralo "agresivne akcije" SAD-a u Venezueli i zapljenu ruskog tankera, o Grenlandu, poluautonomnom teritoriju Danske, nije bilo ni riječi.

To je posebno neobično s obzirom na to da Rusija ima daleko veće strateške interese na Arktiku od Kine. Rusija kontrolira 53% obale Arktičkog oceana, a regija je ključna za njezino gospodarstvo, od vađenja nafte i plina do ribarstva i Sjevernog morskog puta, ključne trgovačke rute između Europe i Azije. Uz to, Rusija na Arktiku održava svoje nuklearno naoružanje te brojne vojne baze.

Podjela NATO-a važnija od Arktika

Iako bi američko preuzimanje Grenlanda moglo ugroziti ruske interese, analitičari smatraju da Moskva u ovoj situaciji vidi priliku za ostvarenje svog krajnjeg cilja - uništenja NATO-a. "Ruski ulog u Grenlandu je sićušan", izjavio je za CNBC Jamie Shea, bivši visoki dužnosnik NATO-a i stručnjak iz think tanka Chatham House.

"SAD bi imao veću prisutnost u Sjevernom Atlantiku, ali NATO već ograničava što Rusija može učiniti na dalekom sjeveru... Stoga se strateški za Rusiju ne bi mnogo promijenilo", dodao je Shea.

Međutim, ističe kako bi ruski predsjednik Vladimir Putin bio "oduševljen vidjeti daljnje podjele i nedosljednost u NATO-u te masivnu transatlantsku krizu koja bi mogla dovesti do toga da SAD prestane podržavati Ukrajinu i povuče američke trupe iz Europe."

To bi, prema njegovim riječima, bila "ogromna pobjeda za Putina za koju ne plaća nikakvu cijenu."

"Poklon za Putina"

Trumpova prijetnja vojnom akcijom izazvala je šokove diljem Europe. I Grenland i Danska više su puta poručili Trumpu da otok nije na prodaju te da bi takav potez značio kraj NATO saveza. Europski čelnici stali su uz Dansku, poručivši kako "Danska i Grenland, i samo oni, odlučuju o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda."

Očekuje se da će se američki državni tajnik Marco Rubio sljedeći tjedan sastati s danskim dužnosnicima.

Uzbuna među europskim saveznicima i mogućnost raspada NATO-a "apsolutni su dar Putinu", rekao je Edward R. Arnold, viši istraživač na institutu RUSI. "Putin je uvijek znao, a sovjetski čelnici prije njega znali su, da Rusija ne može vojno poraziti NATO.

Previše je moćan, pa ga treba politički poraziti, što u osnovi znači isprazniti članak pet i odvojiti SAD od europskih interesa", pojasnio je Arnold. Ako bi američka aneksija Grenlanda postala stvarna mogućnost, zaključio je, "NATO će se politički efektivno pojesti sam."