POSLJEDNJIH dana vijesti u Hrvatskoj zvuče kao ironična potvrda opravdanosti nekadašnjeg izbornog slogana splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare - "Split je glavni". Iz najvećeg dalmatinskog grada i pripadajuće regije stižu tužne, uznemirujuće i bizarne informacije, kakvih nema u ostatku zemlje. Zbrka u bolnici, kaos u staračkom domu, mini-epidemija na Braču... Sve to nas dovodi do još jedne potrage za tajnom splitsko-dalmatinskog neuspjeha.

Ne, krivci nisu ljudi na zidićima, šetači, piciginaši

Na početku bilježimo nepobitnu činjenicu kako nisu bili u pravu histerici po društvenim mrežama kada su teret krivnje za širenje zaraze usmjeravali prema ljudima na zidićima, šetačima, piciginašima... Svi ozbiljniji problemi u Splitu i regiji institucionalne su naravi, a političku odgovornost trebalo bi tražiti u vertikali odlučivanja. Onoj koja počinje na lokalnoj razini, gdje vladajuću stranku vodi Petar Škorić, preko župana Blaženka Bobana do samog vrha.

Zna se kako i tko imenuje čelne osobe institucija, neovisno o tome kako se zove vladajuća stranka. A možemo i na niže, prema biračima sklonima uvijek istim opcijama, onima koji grade crkve i suvišne sportske dvorane, a ne bolnice, staračke domove i škole. No to je stara priča.

Najnovija govori o Juliju Meštroviću, ravnatelju splitskog Kliničkog bolničkog centra. Podnio je ostavku nakon što je ustanova koju vodi iskoristila, što bi sportski komentatori rekli, drugu mogućnost zamjene. U svega desetak dana javnost je dvaput informirana o zamjenama pacijentica.

Aktualni, posebno jeziv slučaj brkanja identiteta žive bolničke pacijentice i žene preminule prije mjesec dana potaknuo je ravnatelja na ostavku, ali opozivu. Konačan sud o njoj donijet će bolničko upravno vijeće, predvođeno Nevenom Ljubičićem, ministrom zdravstva u vladi Ive Sanadera, a slučajem se, u međuvremenu, bave policija, inspekcije te dežurni cinici koji opažaju kako tek sada cijela zemlja može shvatiti zašto je baš u Dalmaciji ispjevana ona "Dva put san umra".

Ostavku iz moralnih razloga podnio je nestranački šef splitske bolnice

Za neka dva mjeseca pandemije i u nešto više od mjesec dana otkako je ulazak koronavirusa u splitski Dom za starije i nemoćne osobe otkrio ozbiljne probleme u funkcioniranju vlasti u ovom dijelu države Meštrović je prvi čovjek koji je činom ostavke pokazao da zbog konfuzije u glavama podređenih osjeća nelagodu. Nije puno, ali ni malo.

Politički gledano, Meštrović je odgovoran - funkcija ravnatelja bolnice jest politička, bez obzira na to što on nije stranački čovjek - no ako politička odgovornost ne postoji u ustanovama s brojnim mrtvima i zaraženima, zašto bi se uspostavljala u bolnici? Točnije, zašto bi počela od bolnice?

Dužnost ravnatelja splitskog Kliničkog bolničkog centra vjerojatno je jedna od nezahvalnijih u državi, a na nju je Meštrović stigao gotovo slučajno, nakon što je većina u bolničkom upravnom vijeću odbila podržati drugog liječnika, kandidata tadašnjeg ministra Milana Kujundžića.

Splitsku bolnicu čine dva nedaleka kompleksa duž Poljičke ulice odijeljena blokom stambenih zgrada: jedan je na Firulama, drugi na Križinama, gdje je u Jugoslaviji bila vojna bolnica. Je li ih trebalo objedinjavati ili razvijati kao dvije bolnice, jedna je od vječitih tema. Zbog veličine Splita i županije te brojnih ljudi iz Bosne i Hercegovine koji im gravitiraju lako je braniti ideju o dvije bolnice. I bilo bi je jednostavno provesti kada bi se negdje otkrilo nalazište kvalitetnog medicinskog kadra.

Kako bilo, Meštrović je bez stranačke iskaznice, mimo volje tadašnjeg ministra i s pedigreom dobrog i posvećenog liječnika došao na čelo velikog i pomalo kaotičnog sistema.

A onda je stigla pandemija...

"Mijenjam ženu" u splitskoj bolnici

Od njezina početka, a prije nego što je KBC počeo s osebujnom inačicom showa "Mijenjam ženu", iz Splitsko-dalmatinske županije stizale su neobične vijesti. Prvo, formiran je krizni stožer na čije je čelo postavljen teolog Luka Brčić. Premda je riječ o tijelu čija je zadaća koordiniranje aktivnosti u jeku pandemije, u njemu nije bilo epidemiologa. Ipak, stožer se u kontaktima s medijima pokazivao kooperativnim i agilnim, za razliku od onog splitskog, gradskog, koji je nakratko naznačio postojanje kada je najavio provedbu nekakvih mjera u borbi protiv pandemije i potom opet zašutio.

Jeza u Vukovarskoj ulici

Ozbiljni problemi počeli su 7. travnja kada je otkriveno da je desetoro korisnika Doma za starije i nemoćne u Vukovarskoj ulici u Splitu pozitivno na covid-19. Te jezive večeri, dok su nesretni starci i nemoćni ljudi premještani s drugog kata Doma u bolnicu, ravnatelj Ivan Škaričić davao je izjave koje su u jednom trenutku poslužile kao pogonsko gorivo istrage. Pred televizijskim kamerama, očito potpuno zbunjen, govorio je kako je veći broj korisnika danima imao temperaturu i kako je situacija "malo eskalirala".

U narednim tjednima broj zaraženih popet će se na 68, a umrijet će ih 18. Glavna domska sestra Indexu će otkriti da je 21. ožujka od županijskog stožera zatražila zaštitnu opremu, a dobila je odgovor u kojem se spominje nestašica. Upućeni izvori govorit će o očitim propustima, Škaričićevoj samooptužujućoj izjavi čiji je sadržaj u ozbiljnom raskoraku s uputama nadležnih tijela - one su nalagale alarmiranje nadležnih kod prve temperature - župan Blaženko Boban naznačio je mogućnost sankcioniranja odgovornih bude li ih, pa i imenovao Helenu Bandalović svojom povjerenicom, nekovrsnom paralelnom vlašću dok Škaričić ne ode ili ne bude smijenjen.

Postavljalo se pitanje je li epidemiološka služba primjereno reagirala, podsjećalo se kako je Škaričić na ravnateljsko mjesto zbrinut kao stranački pouzdanik, s diplomom profesora povijesti, nakon što je izgubio izbore u Omišu, uz zalaganje Ante Sanadera, aktualnog političkog tajnika HDZ-a, bivšeg kaštelanskog gradonačelnika i splitsko-dalmatinskog župana, ukazivalo da je mjesto čelnog čovjeka upravnog vijeća prepušteno umirovljenom vinaru Ivanu Glavoti iz koalicijskog HČSP-a.

A onda su stigle inspekcije...

A onda su inspekcijski nalazi Ministarstva zdravstva te Ministarstva za demografiju, mlade i socijalnu politiku okrenuli priču. Utvrdili su da propusta nije bilo, ministri Vili Beroš i Vesna Bedeković požurili su objaviti zaključke, ali ne žele javno otkriti nalaze njihovih inspekcija.

>> Umrlo je 12 staraca iz splitskog Doma, a Beroš za sve krivi - virus. Ovo su činjenice

>> Izvještaj o skandalu s koronom u splitskom Domu je najčuvanija tajna u Hrvatskoj

Između užasa u Domu u Vukovarskoj ulici i bolničkih zamjena pacijentica dogodio se Brač - covid-19 navodno je proširio pacijent otpušten iz splitske bolnice, na otoku je trenutno zaraženo 40 ljudi - ali i u drugi plan potisnuta Makarska, gdje je u Domu za starije i nemoćne osobe, još jednoj županijskoj ustanovi, zaraženo 10 djelatnika i 22 korisnika. Preminulo ih je petero.

Neodgovorni glasači, a ne šetači

Službeni podaci kažu da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno zaraženo 557 ljudi, s covidom-19 ili od covida-19 umrlo ih je 34, a ozdravilo 405. Brojke je moguće svakako interpretirati, dovoditi ih u vezu s brojem stanovnika i opsegom testiranja, no nepobitna je činjenica da Splitsko-dalmatinska županija proizvodi višak vijesti.

Najopasnija je vlast koja ne strahuje od smjene. Na upravljačka mjesta ne postavlja po kompetencijama, nego po zaslugama. To, dakako, ne znači kako je ovdje samo HDZ pravio gluposti - jer neki od najgorih gradonačelnika stizali su iz SDP-a i HSLS-a - ni da su svi HDZ-ovci nesposobni, pa čak ni da je imenovanje stručnjaka na čelna mjesta jamstvo nepogrešivosti. Ne, nije, ali je bolje poduzeti sve što se moglo da bi se izbjegla šteta.

Odnosno, uzroke prezastupljenosti Splitsko-dalmatinske županije u medijima prije treba tražiti među neodgovornim glasačima nego neodgovornim šetačima.

Što vi mislite? Recite nam u anketi!

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.