DRŽAVNI hidrometeorološki zavod (DHMZ) za danas je najavio veliku promjenu vremena u Hrvatskoj.

Nakon vrlo vrućeg razdoblja, od večeri se očekuju izraženiji pljuskovi s grmljavinom, najprije u unutrašnjosti, a u noći na četvrtak i na Jadranu, ponajprije na njegovom sjevernom dijelu. Lokalno su mogući tuča, obilna kiša u kratkom vremenu, olujni udari vjetra te urbane i bujične poplave.

Zašto je nakon vrućina često nevrijeme?

Takav razvoj vremena čest je ljeti, osobito nakon toplinskog vala. Dani visokih temperatura zagriju tlo i niže slojeve atmosfere. Kada se zatim nad tako zagrijanu podlogu počne premještati vlažniji i manje topao zrak, atmosfera postaje nestabilnija.

Topli zrak pri tlu lakši je od hladnijeg zraka koji pritječe, pa se počinje dizati. Ako u atmosferi ima dovoljno vlage i energije, taj se proces može razviti u pljuskove, grmljavinu i oluje.

Sve kreće s vrućinama iz Afrike

Prognostičari DHMZ-a objašnjavaju da u ljetnim mjesecima prema europskom kontinentu često pritječe topao i vrlo topao zrak iz područja sjeverne Afrike.

U stabilnim vremenskim situacijama taj se zrak nad nekim područjem može zadržavati dulje vrijeme ili se sporo premještati. Pritom se dodatno zagrijavaju podloga i niži slojevi atmosfere, što dovodi do visokih temperatura zraka. Ako takvi uvjeti potraju i ispune se određeni kriteriji, može doći do razvoja toplinskog vala. Važno je pritom naglasiti da toplinski val nema jedinstveno prihvaćenu definiciju - to nije neka točno određena temperatura u točno određenom broju dana.

Važna je i promjena u atmosferi

No vrućina sama po sebi nije dovoljna za oluju. Potrebna je i promjena u atmosferi. Kako objašnjava Matea Štibuhar, voditeljica Službe za vremenske i upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ-a, dotok vlažnog i manje toplog zraka nad zagrijanu podlogu dovodi do vertikalnih gibanja zraka koja su često praćena konvektivnim razvojem oblaka.

Drugim riječima, zrak se počinje podizati uvis, što se naziva konvekcijom. Kako se diže, hladi se, a vodena para u njemu kondenzira se u kapljice i ledene čestice. Tako nastaju oblaci vertikalnog razvoja, odnosno konvektivni oblaci. Najpoznatiji među njima su kumulonimbusi, veliki olujni oblaci koji mogu proizvesti pljuskove, grmljavinu, tuču i snažne udare vjetra.

"Hoće li takvi razvoji biti izraženi ovisi o prisutnim uvjetima u atmosferi, primjerice o količini vlage, promjeni temperature te o smjeru i brzini vjetra po visini, kao i mehanizmu dizanja zraka. Što su konvektivni razvoji učestaliji i jači, potencijal za opasnije vremenske pojave pri tlu, odnosno za olujan vjetar, obilnu kišu u kratkom vremenu i veliku tuču je veći", kaže Matea Štibuhar.

Topliji zrak sadrži više vlage

Jedan od sastojaka ključnih za jače nevrijeme je vlaga. Topliji zrak može sadržavati više vodene pare, a vodena para je gorivo za olujne oblake. Kada se para kondenzira, oslobađa se toplina koja dodatno potiče uzlazna strujanja. To može pojačati olujni oblak i omogućiti mu da brzo naraste u visinu.

Razlika u temperaturama

Drugi važan čimbenik je promjena temperature s visinom. Ako je pri tlu vrlo toplo, a na visini znatno hladnije, zrak se lakše i brže podiže. Atmosfera je tada nestabilnija. Takva nestabilnost sama po sebi ne znači da će se sigurno razviti oluja, ali znači da postoji potencijal za njezin razvoj ako postoji okidač.

Taj okidač može biti hladna fronta, lokalno zagrijavanje tla, planinski reljef, sudar različitih zračnih masa ili približavanje vlažnijeg i svježijeg zraka. Kada takav mehanizam pokrene dizanje zraka, u nestabilnoj i vlažnoj atmosferi oblaci se mogu vrlo brzo razviti.

Uloga vjetra

Važnu ulogu ima i vjetar po visini. Ako se smjer i brzina vjetra znatno mijenjaju s visinom, olujni sustavi mogu postati organiziraniji i dugotrajniji. Tada je veća mogućnost jačih udara vjetra, krupnije tuče i obilne oborine u kratkom vremenu.

Zato nakon toplinskog vala promjena vremena ponekad ne dolazi u obliku mirnog osvježenja, nego kao nagli prijelaz iz vrućine u nevrijeme. Atmosfera je prethodnih dana akumulirala veliku količinu topline, a ako je pritom i dovoljno vlažna, dolazak svježijeg zraka može potaknuti snažna vertikalna gibanja. Rezultat mogu biti olujni oblaci koji u kratkom vremenu donose veliku količinu kiše, tuču i jake udare vjetra.

Nevrijeme nije pravilo

Ipak, prestanak toplinskog vala ne znači automatski da će doći do grmljavinskog nevremena. Promjena vremena može proći i mirnije, uz pad temperature, naoblaku i povremenu kišu.

"Važno je naglasiti da prestanak toplinskog vala ne mora nužno biti praćen grmljavinskim nevremenima, već ovisi o svojstvima zraka nad podlogom, kao i onoga koji pritječe nad ugrijanu podlogu", kaže Štibuhar.

Zbog toga se ljetna nevremena često čine nepredvidivima. Meteorološki modeli mogu nekoliko dana unaprijed pokazati da će atmosfera biti nestabilna i pogodna za razvoj pljuskova i grmljavine. Mogu pokazati i područja u kojima je rizik veći, no točno mjesto na kojem će se olujni oblak razviti, koliko će dugo trajati i gdje će najjače pogoditi često je teško odrediti puno unaprijed.

Nevrijeme je teško precizno prognozirati

Toplinski valovi lakše se prognoziraju nekoliko dana unaprijed jer su povezani sa širim vremenskim obrascima. Obično zahvaćaju veća područja i traju dulje. Grmljavinska nevremena, osobito lokalna, razvijaju se na mnogo manjoj prostornoj i vremenskoj skali. Mogu nastati naglo, brzo ojačati i u kratkom vremenu izazvati velike posljedice.

Zato se u danima nestabilnog vremena upozorenja mogu mijenjati više puta dnevno. Nova mjerenja, radarske slike, satelitske snimke i modeli daju prognostičarima bolji uvid u razvoj situacije, pa se upozorenja prilagođavaju u skladu s time.

Utjecaj klimatskih promjena

U toplijoj klimi toplinski valovi postaju češći, dulji i intenzivniji. Kod lokalnih grmljavinskih nevremena veza je složenija, jer ona ne ovise samo o temperaturi, nego i o vlazi, vjetru po visini, lokalnim uvjetima i mehanizmima dizanja zraka.

No toplija atmosfera može sadržavati više vodene pare. U određenim uvjetima to znači i više energije za razvoj oluja. Zato se ne može jednostavno reći da će svako ljetno nevrijeme biti posljedica klimatskih promjena, ali se može reći da toplija i vlagom bogatija atmosfera ima veći potencijal za intenzivne vremenske pojave.

DHMZ stoga ističe da je u danima pojačane nestabilnosti važno redovito pratiti službene prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave. Ona se ažuriraju više puta dnevno, u skladu s najnovijim prognostičkim podacima i razvojem vremenske situacije.