Foto: Pixsell/Marko Lukunic

ZBOR udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi usprotivio se najavljenoj ratifikaciji Istanbulske konvencije, smatrajući da će se njom narušiti hrvatski nacionalni, vjerski i kulturni identitet pa drže da bi se o tom pitanju građani trebali izjasniti na referendumu.

Branitelji napominju da im najveći dio dokumenta, čiju je ratifikaciju nedavno najavio premijer Andrej Plenković, nije sporan. No problematično im je što, kako tvrde, obvezuje stranke potpisnice da kulturu, običaje, vjeru i tradiciju, u mjeri u kojoj se razlikuju od načela i tumačenja, podčine ciljevima Konvencije.

Financiranje udruga

Sporno im je također što bi takav dokument zahtijevao veliko financiranje, zbog čega su se već ogradile neke zemlje, a čudno im je također što bi se financirale točno određene udruge koje bi čak nadzirale provođenje dokumenta.

"Konvencija traži iskorjenjivanje svih 'predrasuda, običaja i tradicija' koje se temelje na 'stereotipnim ulogama žena i muškaraca'", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Zbora Miljenko Kolobarić, napominjući da Konvencija ne definira koje su to stereotipne uloge, a različite zemlje i različite društvene skupine ih vrlo široko tumače, do te mjere da neke od njih i temeljne obiteljske uloge poput majčinstva i očinstva nazivaju nepoželjnim stereotipnim rodnim ulogama.

Također, muško-ženska slika čovječanstva, obitelji i braka koja je u skladu s prirodom muškarca i žene i kao takva podržana od strane svjetskih kultura i svih velikih religija, ratifikacijom Konvencije bi mogla biti stigmatizirana kao zastarjela i nepoželjna "tradicija na temelju stereotipnih rodnih uloga“.

"Nije nam potreban netko treći"

Zbor također upozorava da je Istanbulska konvencija prvi međunarodni ugovor u povijesti Vijeća Europe u čijem sastavljanju nisu sudjelovale države članice na koje će se jednom Konvencija odnositi, nego ju je pripremala stručna skupina, a države su mogle samo prihvatiti ili ne prihvatiti finalni tekst.

S obzirom na to da Konvencija zabranjuje rezerve na sve članke koji bi mogli rezultirati neželjenim posljedicama za hrvatsko društvo i pravni poredak, Kolobarić kaže da nije moguće ratificirati dobre dijelove Konvencije stavljajući rezerve na sporne dijelove.

Zaključujući da ni Ženevska konvencija koja je trebala zaštititi žrtve rata nije urodila plodom, Zbor udruga veterana smatra da se hrvatskim zakonima mogu regulirati sve navedene činjenice ''te da nam nije potreban netko treći tko će provoditi mjere i zakone u našoj državi''.

Istanbulska konvencija bi, upozorio je Kolobarić, mogla utjecati i na kurikularnu reformu školstva i obrazovanja djece kao i na njen Ustav, zakone i pravosuđe.

Za dom spremni i petokraka

Odgovarajući na novinarska pitanja hoće li podržati prosvjed protiv ratificiranja Konvencije najavljen za 24. ožujka, Kolobarić je rekao da im je to prvi glas, ali će podržati svaki prosvjed protiv tog dokumenta.

Vezano za zaključke Vijeća za suočavanje s prošlošću, Kolobarić kaže da ne mogu prihvatiti zaključke vezane uz natpis ''Za dom spremni'', što je i službeni slogan legalne i legitimne postrojbe Hrvatske postrojbe HOS-a, dok s druge strane crvena zvijezda petokraka i komunistički simboli nisu sporni.

''Hrvatskim poklikom 'Za dom' hrvatski narod koristi se još od vremena Nikole Šubića Zrinskog te odbijamo svako povezivanje sa bilo kojim režimima koji su koristili sličan slogan'', rekao je Kolobarić.

Osvrćući se na preporuku EK-a u vezi s braniteljskim mirovinama, naglasio je kako se preporuka EK-a još 2016. odnosila na izjednačavanje braniteljskih davanja sa socijalom što im je neprihvatljivo jer hrvatski branitelji nisu socijalni slučajevi. Zbor također navodi da se iz proračuna RH za hrvatske branitelje izdvaja samo nešto više nego na umirovljenike bivšega sistema, borce NOB-a, bivše pripadnike JNA, milicije i ostalih službi pa i na one koji su sudjelovali u agresiji na RH.