Njemački izbori pokazali da je zeleni val gotov. Desnica slavi kraj "eko-diktature"

U POSLJEDNJIM danima predizborne kampanje kojom je dominirala tema migracija, vjerojatni novi kancelar najvećeg europskog zagađivača nastojao je uvjeriti glasače kako nevladine organizacije neće "okupirati" njegovo ministarstvo gospodarstva.
Umjesto toga, glavni konzervativni kandidat Friedrich Merz objavio je na društvenim mrežama da će ministarstvo voditi "netko tko razumije da je ekonomska politika više od promoviranja toplinskih pumpi". Toplinske pumpe su sustavi jeftinog i ekološki čistog načina grijanja.
Klimatske akcije jedva da su se pojavljivale u predizbornoj kampanji uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj, osim kada su ih desno orijentirane stranke iskoristile za napad na Zelene, piše Guardian. Robert Habeck, dosadašnji ministar gospodarstva i klime, postao je meta napada jer je progurao nepopularan zakon za promicanje čistog grijanja.
Situacija je potpuno drukčija nego 2021.
Političari desnog centra i krajnje desnice optužili su Zelene da su Njemačku pretvorili u "eko-diktaturu" zbog politika koje ograničavaju izgaranje fosilnih goriva ili zahtijevaju od javnosti da promijeni svoje ponašanje.
U vatrenom govoru dan prije izbora, Merz je rekao da će se baviti politikom "za većinu koja može razumno razmišljati, a ne za bilo kakve zelene i ljevičarske luđake". Merz je kasnije objasnio da je mislio na prosvjednike protiv desnice.
Situacija je potpuno drukčija nego 2021., kada su sve stranke osim krajnje desnog AfD-a obećavale da će "očistiti" njemačko gospodarstvo do sredine stoljeća i barem usporiti zagrijavanje Zemlje.
Njemački Zeleni su na izborima zabilježili manji pad udjela glasova od svojih bivših koalicijskih partnera, tržišno-liberalnog FDP-a i SPD-a lijevog centra. Ipak, rezultat, zbog kojeg će Zeleni vjerojatno biti isključeni iz buduće koalicije, još je jedan dokaz da je zeleni val koji je preplavio Europu prije nekoliko godina bio ekstrem, a ne nova normala.
Linke dobio mnogo glasova mladih birača
Zeleni su posljednjih mjeseci izbačeni iz vlade u Austriji, Belgiji i Irskoj, što je odraz nedavnog trenda kažnjavanja vladajućih stranaka na izborima. U Njemačkoj su posebno mladi birači u velikom broju napustili Zelene i glasali za Die Linke, koji je osvojio 1.2 milijuna birača iz redova Zelenih i SPD-a.
U nekim je točkama klimatska politika Die Linkea ambicioznija od one Zelenih, navodi Guardian. Stranka želi da Njemačka postigne klimatsku neutralnost do 2035. i naglašava potrebu za pravednošću u energetskoj tranziciji.
"Linke se usredotočio na progresivnu kampanju usredotočenu na ključna pitanja za mlade kao što su rastuće stanarine i visoki troškovi života. To je također pridonijelo njihovom relativno snažnom učinku u urbanim središtima, gdje Zeleni obično dobivaju značajnu potporu", rekla je Jessica Haak, politologinja sa Sveučilišta u Hamburgu.
"Nasuprot tome, Zeleni su zauzeli umjerenije, centrističko stajalište - posebno u vezi s pitanjima migracija - što je izazvalo unutarnju kritiku, osobito lijevog krila stranke", dodala je. Iako su klimatske politike igrale samo manju ulogu u odlukama glasanja, čini se da će ishod vjerojatno usporiti brzinu njemačke energetske tranzicije.
Kako povećati neovisnost od Rusije, Kine i SAD-a?
Izborni pobjednici, Unija CDU/CSU, obvezali su se na klimatsku neutralnost do 2045., ali su žestoko napali Zelene zbog nastojanja da se postupno ukinu plinski bojleri i automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem ili da se smanji zagađenje na farmama, te su ih okrivili za ekonomske probleme u zemlji.
Na prošlomjesečnom sastanku u Berlinu, njemački konzervativci potaknuli su Europsku pučku stranku desnog centra da ukine zakone o zelenom financiranju i ublaži poljoprivredna pravila u sklopu svog protivljenja "pretjeranoj regulaciji i birokraciji".
Guardian upozorava da bi ublažavanje klimatskih politika u ime konkurentnosti moglo bi ugroziti napore Europe da poveća svoju neovisnost od Rusije, Kine i - kako je Merz rekao u pobjedničkom govoru - SAD-a.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati