Ukrajinci grade panteon velikana. Zelenski: Nitko nam neće diktirati koga slavimo
UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski objavio je danas da je u petak, na Dan ustava, parlamentu predao nacrt zakona o osnivanju Nacionalnog panteona, čime će se službeno odati počast najistaknutijim povijesnim ličnostima te zemlje.
Kako prenosi Ukrajinska Pravda, pozivajući se na službene izjave Zelenskog, šefa predsjednikova ureda Kirila Budanova te podatke s internetskih stranica Verhovne Rade, ova odluka trebala bi trajno ujediniti sjećanje na ljude koji su stvarali ukrajinsku državu.
"Danas sam parlamentu predao zakon o Ukrajinskom nacionalnom panteonu. Imena svih heroja koji su se borili za Ukrajinu i nadahnjivali je kroz stoljeća i ere bit će ujedinjena i zauvijek upisana u našu povijest s velikim poštovanjem države. Ukrajina poštuje sebe, cijeni svoje ljude i brani ono što je njezino – svoje pravo da bude Ukrajina. Nitko nam nikada više neće diktirati kako ćemo živjeti, kako ćemo govoriti, koga ćemo voljeti, kome moramo biti zahvalni niti koje heroje moramo štovati", poručio je Zelenski.
Budanov: Nitko nam više neće diktirati koga slavimo
Šef predsjednikova ureda Kiril Budanov također je oštro naglasio da je vrijeme stranog uplitanja u ukrajinsku povijest završeno. Istaknuo je da pravo na vlastiti izbor i nacionalnu neovisnost ima duboke povijesne korijene za koje se i danas gine na bojišnici.
"Nitko više nikada neće diktirati Ukrajincima koje heroje trebaju štovati, koje blagdane slaviti ili koju povijest učiti. Naši su se preci stotinama godina borili za pravo na slobodu izbora i nacionalnu neovisnost, a upravo za taj cilj naši vojnici danas prolijevaju krv. Sjećanje na njih mora živjeti vječno", izjavio je Budanov na Telegramu.
Nacrt zakona precizno definira pravni status i svrhu panteona: slavljenje najistaknutijih predstavnika nacije koji su dali izniman doprinos za neovisnost, razvoj vojske, kulture, umjetnosti, znanosti, sporta, jezika, civilnog društva i religije.
Sukob s Poljskom oko imenovanja vojne postrojbe
Ova poruka ukrajinskog vrha o tome da im "nitko neće diktirati povijest" stiže u trenutku najteže diplomatske krize između Kijeva i Varšave od početka ruske invazije. Odnosi dviju savezničkih zemalja dramatično su se urušili nakon što je Zelenski prošlog mjeseca jednoj elitnoj jedinici ukrajinske vojske dodijelio počasni naziv "Heroji UPA-e" (Ukrajinska ustanička armija). Dok ta formacija u Ukrajini ima status simbola otpora protiv sovjetske i nacističke okupacije, u Poljskoj je prvenstveno povezuju s masovnim pokoljima poljskih civila u regijama Volinija i Istočna Galicija tijekom Drugog svjetskog rata.
Odluka Kijeva izazvala je val ogorčenja u poljskoj javnosti i ujedinila tamošnju političku scenu, a poljski predsjednik Karol Nawrocki reagirao je radikalnim potezom i službeno oduzeo Zelenskom Orden bijelog orla, najviše poljsko državno odlikovanje. Nakon što je ukrajinski predsjednik u znak prosvjeda vratio orden poštom, napetosti su dodatno eskalirale pa je Zelenski odbio osobni sastanak s poljskim kolegom i u zadnji čas otkazao dolazak na veliku konferenciju o obnovi Ukrajine koja se održala u Gdanjsku.
Poljski premijer Donald Tusk otad otvoreno upozorava Kijev da će Varšava zauzeti znatno tvrđi stav prema ukrajinskim eurointegracijama ako se ovo povijesno pitanje ne riješi.
Šest skupina ljudi koji mogu ući u Panteon
Prema zakonskom prijedlogu, Panteon će biti izgrađen u Kijevu kao memorijalni kompleks otvoren za javnost, a za samu izgradnju bit će zadužena vlada, koja će projekt odabrati putem otvorenog javnog natječaja.
Zakon definira šest kategorija ljudi kojima se tamo može odati počast, što uključuje bivše šefove država, predsjednike Ukrajine, vrhovne zapovjednike, ljude s iznimnim zaslugama za izgradnju države te dobitnike Nobelove nagrade. S druge strane, postavljanje u Panteon strogo je zabranjeno za sve osobe koje su osuđene za kaznena djela protiv nacionalne sigurnosti i mira.
Dokument također propisuje procedure za donošenje odluka o ukopu i prijenosu posmrtnih ostataka zaslužnih ljudi, uvođenje posebne Knjige sjećanja, kao i postavljanje počasne straže koja će čuvati kompleks danonoćno. Cijeli projekt financirat će se izravno iz državnog proračuna, a u obrazloženju zakona stoji da je glavni cilj obnova povijesne pravde i ujedinjenje društva oko zajedničke povijesti.