Zelenski predložio plan za mir, Trump upozorio zemlje NATO-a koje ne plaćaju dovoljno
AMERIKA je obustavila vojnu pomoć Ukrajini, što je izazvalo brojne reakcije europskih lidera i političara. U Bruxellesu je održan izvanredni summit Europske unije. Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz potvrdio je da je SAD obustavio dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom.
Ključni događaji:
- Trump: Nećemo braniti članice NATO-a koje ne plaćaju dovoljno
- Putin indirektno prozvao Macrona: Neki se ne mogu skrasiti. Još uvijek ima ljudi koji se žele vratiti u Napoleonova vremena
- Zelenski: Zaustavljanje napada na energetsku i civilnu infrastrukturu te vojnih operacija u Crnom moru bilo dobar početak primirja
- Kineski izaslanik za europska pitanja: SAD i Rusija ne mogu sami odlučiti o Ukrajini
- Lavrov: Ako europske mirovne snage dođu u Ukrajinu, smatrat ćemo da je NATO ušao u rat
- Rusija napala Macrona: "Gura Europu u treći svjetski rat"
- Raketni napad na rodni grad Zelenskog, ima mrtvih
- Ključni Trumpovi saveznici održali tajne razgovore s Timošenko i Porošenkom
- U Bruxellesu se održava izvanredni summit Europske unije
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će uskoro donijeti odluku o tome hoće li ukinuti privremeni pravni status za oko 240.000 Ukrajinaca.
>> Opširnije
Prema riječima regionalnog guvernera Odese Oleha Kipera, ruske snage večeras su pokrenule novi masovni napad dronovima na crnomorsku regiju.
"Na rubnim dijelovima Odese gore tri privatne kuće, a energetska infrastruktura je oštećena," napisao je Kiper na društvenim mrežama.
Sinoć su četiri osobe poginule kada je ruski projektil pogodio hotel u Krivijem Rihu, rodnom gradu predsjednika Volodimira Zelenskog, u nizu napada na zemlju u kojima su poginule još četiri osobe.
"Mislim da Ukrajina želi postići dogovor jer nema izbora," rekao je novinarima u Ovalnom uredu.
"Također mislim da i Rusija želi postići dogovor jer, na neki drugačiji način – drugačiji način koji samo ja znam – ni oni nemaju izbora."
Kako je ranije objavljeno, američko izaslanstvo trenutačno planira sastanak s ukrajinskim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji.
Na pitanje planira li i on posjetiti tu zemlju i sastati se s Vladimirom Putinom, Trump je odgovorio: "Ne znam, ne mogu vam reći," rekao je, a zatim dodao: "Idem u Saudijsku Arabiju."
Donald Trump ponovno je upozorio da Sjedinjene Države neće braniti zemlje NATO-a za koje smatra da ne plaćaju dovoljno za obranu.
Upozorio je da još uvijek postoje zemlje članice koje doprinose premalo.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da u ponedjeljak ide u Saudijsku Arabiju kako bi se sastao s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom.
"Nakon toga, moj tim će ostati u Saudijskoj Arabiji da radi s našim američkim partnerima", dodao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama.
Podsjetimo, sljedećeg tjedna bi se u Rijadu trebao održati američko-ukrajinski sastanak.
Svih 27 čelnika država članica podržalo je večeras na summitu u Bruxellesu zaključke o jačanju europske obrane, dok je zaključke o Ukrajini podržalo njih 26.
>> Opširnije
Američki ministar obrane Pete Hegseth sastao se sa svojim britanskom kolegom Johnom Healeyjem.
Upitan je li odluka Donalda Trumpa da zaustavi vojnu pomoć Ukrajini trajna, Hegseth je odgovorio: "Kao što je predsjednik istaknuo, radi se o stanci. Točno ono što je govorio od početka. Stanka - do istinske predanosti putu ka miru."
Dodao je da Trump "vrlo pomno prati" ono što Kijev "radi i govori o predanosti tom mirovnom procesu". "I jako smo ohrabreni znakovima koje vidimo. U konačnici, Trump će donijeti odluku", naveo je.
Moskva se ponovno osvrnula na sinoćnje izjave Emmanuela Macrona.
Francuski predsjednik predložio je početak razgovora o korištenju francuskog nuklearnog odvraćanja za zaštitu Europe od ruskih prijetnji. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je jutros da je Macron stav "konfrontirajući".
Zatim je ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom dana poručio kako još uvijek ima ljudi "koji se žele vratiti u Napoleonova vremena, zaboravljajući kako je završilo".
Sad se oglasilo i rusko ministarstvo vanjskih poslova, istaknuvši kako je Macronov govor sadržavao "note nuklearne ucjene" i da odražava ambiciju Pariza da "postane nuklearni pokrovitelj cijele Europe". Ministarstvo je upozorilo da će Macronovu izjavu "Rusija uzeti u obzir u svojem obrambenom planiranju".
Čelnici država članica EU, koji su se danas okupili na izvanrednom summitu u Bruxellesu, uglavnom se slažu oko prijedloga za jačanje europskih obrambenih sposobnosti, dok oko pomoći Ukrajini zasad nedostaje suglasnost Mađarske.
>> Opširnije
Predsjedništvo SDP-a usvojilo je Stajalište stranke o Ukrajini i novoj europskoj sigurnosnoj strukturi.
>> Opširnije
Visoki dužnosnici Trumpove administracije otputovat će u Saudijsku Arabiju na sastanak s ukrajinskim dužnosnicima sljedeći tjedan, izvijestili su Fox News i Axios.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je Rusima da neće popustiti u pregovorima oko završetka rata.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je svoju viziju za postizanje mira u Ukrajini.
Poručio je kako bi zaustavljanje napada na energetsku i civilnu infrastrukturu te vojnih operacija u Crnom moru bilo dobar početak. "Svi moraju osigurati da Rusija, jedini izvor ovog rata, prihvati potrebu da ga okonča", rekao je.
Dodao je da bi oslobađanje zarobljenika "moglo poslužiti kao sredstvo uspostavljanja temeljnog povjerenja" te uvod za "puno i pravedno rješenje".
"Ukrajina ne samo da je spremna poduzeti potrebne korake za mir nego i mi te korake predlažemo", kazao je. Potvrdio je da su ukrajinski i američki timovi "nastavili s radom" te izrazio nadu da će sljedeći tjedan dvije nacije imati "značajan sastanak".
Pozdravio je napore Europske komisije da ponovno naoruža Europu.
Američki izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg komentirao je obustavu vojne pomoći i razmjene obavještajnih podataka s Ukrajinom. Rekao je kako vjeruje da je to "pritisak da ih se natjera na diplomatske aktivnosti".
Što se tiče američko-ukrajinskog sporazuma o mineralima, Kellogg kaže da bi sporazum djelovao kao "de facto sigurnosno jamstvo" ako bi bio potpisan i postavio bi "temelj u kojem SAD može dobiti izravan povrat na svoja ulaganja u Ukrajini".
Govorio je i o tome što se događalo iza kulisa sastanka Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu. Napomenuo je da su uoči sastanka dali smjernice Zelenskom.
"Ne pregovara se o mirovnim raspravama u javnosti. Ne pokušavate izazvati predsjednika Sjedinjenih Država u Ovalnom uredu", naglasio je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je na X-u fotografiju svog susreta s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
"Zajedno u Bruxellesu. Za čvrst i trajan mir. Za sigurnost Europe", napisao je Macron.
Ukrajinski oporbeni čelnici odbacili su ideju održavanja izbora u ratno vrijeme, nakon medijskih izvješća o njihovim kontaktima s američkim dužnosnicima.
>> Opširnije
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da Ukrajina i SAD trenutačno raspravljaju o "načinima za napredak". Dodaje kako je "oprezno optimističan" da ti razgovori mogu dovesti do dobrih rezultata.
Rutte je također naveo da je Donald Trump jasno pokazao i američku i svoju osobnu predanost NATO-u. "Transatlantsko partnerstvo ostaje temelj našeg saveza", dodao je Rutte na konferenciji za novinare, koju je održao s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom.
Ruski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu Andrej Kelin izjavio je za Sky News da Rusija želi "brzi mir" u Ukrajini, dok je London "na čelu onih koji se tome opiru".
Optužio je Britance, Francuze i druge europske nacije da ne žele okončati rat u Ukrajini. "Spremni smo pregovarati i razgovarati. Imamo svoje stajalište. Potreban je vrlo ozbiljan pristup i vrlo ozbiljan dogovor o svemu - i o sigurnosti u Europi", rekao je.
Dodao je kako "nije iznenađen" što su Sjedinjene Države promijenile svoje stajalište o ruskoj invaziji. Tvrdi da Donald Trump "zna povijest sukoba". "Poznaje povijest i jako se razlikuje od europskih čelnika", istaknuo je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je tijekom današnjeg summita u Bruxellesu razgovarao o jačanju obrane Ukrajine i Europe, kao i o pregovorima za ulazak Ukrajine u Europsku uniju.
Sastao se s čelnicima brojnih europskih država te s predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
"Zahvalan sam na vodstvu u raspravi o jačanju europskih obrambenih sposobnosti i jačanju Ukrajine, kao i za svu potporu na putu prema pravednom i trajnom miru. Vrlo je važno da Ukrajinci nisu sami - mi to osjećamo i znamo", naveo je.
Ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu Valerij Zalužni poručio je da Sjedinjene Države "uništavaju trenutačni svjetski poredak".
>> Opširnije
Turska bi mogla poslati vojnike u Ukrajinu u sklopu mirovne misije, potvrdio je izvor iz turskog ministarstva obrane.
"Pitanje doprinosa misiji bit će razmotreno ako se bude smatralo potrebnim za uspostavu regionalne stabilnosti i mira te će se zajednički procijeniti sa svim relevantnim stranama", rekao je izvor novinskoj agenciji Reuters.
O tome tko bi mogao biti uključen u takozvanu "koaliciju voljnih" spekulira se otkad je britanski premijer Keir Starmer najavio da će inicijativu predvoditi Velika Britanija i Francuska. Turska ima drugu najveću vojsku u NATO-u.
Izvor je naglasio da Turska neće rasporediti vojne snage prije nego što bude objavljen prekid vatre između Ukrajine i Rusije.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je kako će sutra u 12 sati imati razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
>> Opširnije
Posebni kineski izaslanik za europska pitanja Lu Shaye poručio je da je "zgrožen" načinom na koji se predsjednik Donald Trump odnosi prema američkim saveznicima u Europi.
>> Opširnije
Britanski premijer Keir Starmer obratio se radnicima u obrambenoj tvornici u Liverpoolu. "Sigurnost i obrana naše zemlje, Europe i Ukrajine apsolutno je na prvom mjestu u ovom trenutku", poručio je.
Na pitanje o vojnoj potpori Ukrajini, rekao je da je ono što je najvažnije "trajni mir" koji dovodi do kraja rata i osigurava da Ukrajina može donositi vlastite odluke.
"Važno je da se svi fokusiraju na to. Ako postoji dogovor, branimo dogovor", dodao je. Napomenuo je kako se vlada mora usredotočiti na potencijalna sigurnosna jamstva i dodao da će "Ujedinjeno Kraljevstvo igrati vodeću ulogu" u tome.
"To se mora učiniti u suradnji sa Sjedinjenim Državama", odlučan je Starmer.
Oko 20 država, većinom iz Europe i Commonwealtha, pokazalo je interes za pridruživanje tzv. koaliciji voljnih, koja bi pružala pomoć Ukrajini, prenose britanski mediji.
>> Opširnije
Bivši ministar obrane Ante Kotromanović na N1 televiziji komentirao je aktualnu geopolitičku situaciju. Smatra da se u Ukrajini "vodi drugačiji rat".
>> Opširnije
Mađarski premijer Viktor Orbán objavio je na društvenim mrežama da su njegovi sastanci u Francuskoj potvrdili da iako postoje razlike u stavovima o načinima postizanja mira, postoji suglasnost o potrebi jačanja obrambenih sposobnosti europskih država.
"Ovi napori trebali bi osnažiti države članice, a ne briselske birokrate", naglasio je Orbán. Istaknuo je "iznimno blisku" suradnju s Francuskom te izrazio očekivanje da će francuske kompanije biti "značajan investitor" u Mađarskoj.
U objavi je također podijelio fotografiju s Marine Le Pen uz poruku: "Nakon susreta s bivšim i sadašnjim predsjednikom Francuske bilo mi je zadovoljstvo sastati se i s budućom predsjednicom. Hvala na inspirativnoj raspravi, @MLP_officiel!"
U Rusiji je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova upozorila da bi slanje europskog mirovnog kontingenta u Ukrajinu i mogući jednomjesečni prekid vatre samo dodatno eskalirali rat. "Sukob će neizbježno ponovno izbiti s novom snagom... To je apsolutno neprihvatljivo", izjavila je Marija Zaharova.
Dodala je da ideja o europskim mirovnim snagama u Ukrajini pokazuje da europski čelnici "nisu ništa naučili iz prošlosti". Zaharova je također ustvrdila da bi bilo kakva europska mirovna misija, ako bi se ostvarila, samo produljila "agoniju" kijevskog režima.
Počeo je izvanredni sastanak Zelenskog i čelnika EU.
Njemački kancelar na odlasku Olaf Scholz izjavio je da je današnji sastanak ključan za osiguranje kontinuirane potpore Ukrajini, ali je istaknuo i važnost očuvanja dobrih odnosa s SAD-om. Scholz je također komentirao planove budućeg kancelara Friedricha Merza za povećanje obrambene potrošnje, "uključujući i izmjene ustava", dodavši da se čini kako u Njemačkoj raste politički konsenzus po tom pitanju.
Naglasio je da bi i EU trebao prilagoditi svoja pravila na sličan način kako bi mogao odgovoriti na nove sigurnosne izazove, pritom pazeći na "dugoročna rješenja".
Upitan o prijedlogu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o nuklearnom odvraćanju, Scholz je rekao da Europa ne smije odustati od uključenosti SAD-a. Njegova dugogodišnja zabrinutost oko ovog pitanja odnosi se na strah da bi širenje francuskog nuklearnog programa moglo dodatno potaknuti američko povlačenje iz europske sigurnosne arhitekture.
Scholz je ponovno odbacio ideju o zajedničkim europskim obrambenim obveznicama.
Upitan o mogućim mirovnim pregovorima, naglasio je: "Vrlo je važno osigurati da Ukrajina ne mora prihvatiti nametnuti mir, već da dobijemo pošten i pravedan mir koji jamči suverenitet i neovisnost Ukrajine."
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa planira ukinuti privremeni legalni status 240.000 Ukrajinaca koji su pobjegli u SAD pred ratom protiv Rusije, rekli su visoki Trumpov dužnosnik i tri izvora upoznata s tim pitanjem, što znači da bi mogli biti deportirani po ubrzanoj proceduri.
>> Opširnije
Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković sudjeluje na brojnim sastancima u Bruxellesu. Čelnici država članica Europske unije okupili su se na izvanrednom summitu kako bi razgovarali o jačanju obrambenih sposobnosti, ali i o pomoći Ukrajini.
>> Opširnije
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je "danas dan kad se sve može promijeniti – i vjerojatno hoće – kad je riječ o europskoj odlučnosti, ponovnom naoružavanju, obrambenoj industriji i našoj spremnosti da se suočimo s ruskim izazovom svijetu".
"Europa je u cjelini sposobna pobijediti u svakom vojnom, financijskom i ekonomskom sukobu s Rusijom – jednostavno smo jači", naglasio je. Tusk je situaciju usporedio s Hladnim ratom izrazivši uvjerenje da će "Rusija izgubiti ovu utrku u naoružanju, baš kao što je Sovjetski Savez izgubio prije 40 godina". Dodao je da je francuski prijedlog o nuklearnom odvraćanju "vrijedan razmatranja" te da bi trebao biti dio šireg plana za jačanje europske obrambene suradnje.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola izjavila je da je "konačno, dovraga, došlo vrijeme" da europski čelnici jasno poruče kako su "spremni napokon stati iza svojih riječi i financijski podržati Ukrajinu". "Ovo tražimo već dugo: da Europska unija, da Europa pokaže da može stajati na vlastitim nogama", dodala je.
"Zato stalno ponavljamo – moramo se pojačati. Moramo biti spremni. Moramo proizvoditi i moramo se zaštititi. To je ono što naši građani očekuju od nas", zaključila je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je na summit.
"Sjajno je što nismo sami", poručio je i dodao: "Vrlo smo zahvalni što nismo sami. I to nisu samo riječi. To zaista osjećamo."
Rekao je da je iznimno važno da Europa "šalje snažan signal ukrajinskom narodu, našim vojnicima, civilima i svim obiteljima".
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je poruku na društvenoj mreži X prilikom dolaska na današnji summit.
Istaknula je da se Europa suočava s izravnom i ozbiljnom prijetnjom naglasivši važnost povećanja obrambene potrošnje na kontinentu.
"Moramo biti sposobni obraniti se i osigurati Ukrajini poziciju snage", poručila je.
Govoreći novinarima uoči summita, litavski predsjednik Gitanas Nausėda predložio je da se odredi okvirni datum za pristupanje Ukrajine Europskoj uniji.
Nausėda predlaže 31. siječnja 2030.
Naglasio je da to ne bi bila pravno obvezujuća odluka, već politička obveza kojom bi se Ukrajini postavio jasan put i poslala nedvosmislena poruka o budućem članstvu.
Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da je "trenutno najvažnije ponovno naoružati Europu". "Mislim da nemamo puno vremena. Zato moramo hitno krenuti s jačanjem obrane Europe – trošiti, trošiti i trošiti na obranu i odvraćanje prijetnji", rekla je.
Upitana o prijedlogu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o nuklearnom odvraćanju, Frederiksen je odgovorila: "Sada moramo razgovarati o svemu, sve dobre ideje moraju biti dio rasprave."
Ruska novinska agencija TASS prenosi još neke izjave ministra vanjskog poslova Sergeja Lavrova, koji kaže da će se bilo kakva prisutnost europskih mirovnih snaga u Ukrajini smatrati "službenim uključivanjem NATO-a u rat". "Rusija neće dopustiti da se to dogodi", izjavio je Lavrov.
Norveški premijer Jonas Gahr Støre obratio se parlamentu najavljujući planove za značajno povećanje sredstava za pomoć Ukrajini u obrani od ruske agresije. Upozorio je da se Europa suočava s „najtežom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata”.
U širokoj raspravi osvrnuo se i na izazove u odnosima s novom administracijom predsjednika Donalda Trumpa ističući nesigurnost oko njezinih daljnjih poteza, ali je naglasio da Norveška želi nastaviti suradnju s Washingtonom. Posebno ga zabrinjavaju „razočaravajuće” scene u Ovalnom uredu prošlog tjedna te mogućnost podjele između europskih saveznika i SAD-a.
Obraćajući se američkoj administraciji, Støre je rekao da dijeli želju za mirovnim sporazumom naglasivši kako „nitko ne želi mir više od Ukrajine”, ali je upozorio na „naivne” poglede prema Rusiji. Nazvao je američku odluku o obustavi vojne pomoći Ukrajini „vrlo žalosnom”, dok je u isto vrijeme posebno pohvalio Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku zbog njihove vodeće uloge u europskoj potpori Ukrajini.
Norveška planira brže nabave i povećanje vojne proizvodnje
Støre je najavio da će se danas sastati s čelnicima drugih stranaka kako bi razmotrili detalje plana, a do ljeta planira predstaviti šire promjene u obrambenoj politici. Već sada je dao naslutiti da podržava ubrzanu nabavu vojne opreme i povećanje domaće proizvodnje naoružanja.
Norveška je sve više izložena kritikama saveznika zbog svoje relativno niske potpore Ukrajini. Prema podacima Kiel Institute’s Ukraine Support Trackera, norveška pomoć Ukrajini znatno je manja u odnosu na BDP nego u većini zemalja regije.
Premijer je također istaknuo da norveško društvo mora biti bolje pripremljeno za moguće krize ponovivši poziv na jačanje otpornosti civilnog sektora. Osim sigurnosnih izazova, Støre je izrazio zabrinutost i zbog potencijalnog trgovinskog rata između SAD-a i EU naglašavajući kako bi Norveška mogla biti uhvaćena u unakrsnu vatru.
Precizna važnost američkih obavještajnih podataka za ukrajinski ratni napor nikad nije bila detaljno razjašnjena – iz očitih razloga.
Međutim, svako dulje ometanje opskrbe američkim obavještajnim informacijama moglo bi imati katastrofalan učinak na sposobnost Ukrajine da se obrani, osobito sada kada je administracija Donalda Trumpa već odlučila obustaviti ključnu vojnu pomoć.
Većina analitičara slaže se da američke obavještajne službe imaju dvije ključne uloge: pomažu Ukrajini u planiranju ofenzivnih operacija protiv ruskih snaga te pružaju Kijevu važne informacije o nadolazećim prijetnjama, poput ruskih dronova i projektila.
Satelitske snimke i presretnute komunikacije daju ukrajinskim postrojbama na bojištu uvid u položaj ruskih snaga, njihova kretanja i moguće namjere.
Bez američkih obavještajnih podataka Ukrajina ne bi mogla učinkovito koristiti zapadno dalekometno oružje, poput američkih raketnih bacača Himars ili projektila Storm Shadow, koje su isporučile Velika Britanija i Francuska.
Rumunjski tužitelji u četvrtak su rekli da su pritvorili šest osoba zbog optužbi da su uz pomoć Rusije nastojali izvesti državni udar, što predstavlja dramatičnu eskalaciju napetosti između Bukurešta i Moskve.
Osumnjičeni su pritvoreni u srijedu, istog dana kad je Rumunjska, članica NATO-a i Europske unije, ruskog vojnog atašea i njegovog zamjenika proglasila nepoželjnim osobama zbog, kako je rekla, djelovanja suprotnog diplomatskim pravilima. Moskva je rekla da će odgovoriti na taj potez.
"Od 2023. petero optuženih, zajedno s osumnjičenim, formiralo je zločinačku organizaciju s ciljem potkopavanja suvereniteta i nezavisnosti rumunjske države politički potkopavajući obrambene kapacitete zemlje", objavio je glavni ured za istraživanje organiziranog kriminala i terorizma (DIICOT) u priopćenju.
"Također, članovi kriminalne skupine su u više navrata kontaktirali agente strane sile u Rumunjskoj i Ruskoj Federaciji", dodao je ured u priopćenju, no nije imenovao osumnjičene.
Rusija nije odmah komentirala izvješće.
Tužitelji su rekli da je skupina imala strukturu vojnog tipa, pri čemu je jedan od pripadnika bio umirovljeni general.
Kazali su da je grupa poduzela korake kako bi pregovarala sa stranim silama vezano za potencijalno povlačenje Rumunjske, koja dijeli granicu s Ukrajinom, iz NATO saveza.
Cilj skupine bio je instalirati novu vladu i srušiti sadašnji ustavni poredak, predstaviti novu zastavu, himnu i promijeniti ime zemlje, rekli su tužitelji. "Istovremeno, tijekom siječnja dvoje optuženika je otputovalo u Moskvu, gdje su stupili u kontakt s ljudima spremnima da podrže napore organizacije za preuzimanje državne vlasti u Rumunjskoj", dodaje se.
Političke napetosti su ojačale u Rumunjskoj otkako je vrhovni sud poništio predsjedničke izbore u prosincu zbog optužbi o ruskom uplitanju, koje Moskva poriče. Sud je tada presudio da se Rusija umiješala u predizbornu kampanju kako bi pomogla krajnje desnom kandidatu Calinu Georgescuu, koji je proruski nastrojen te se protivi slanju vojne pomoći u Ukrajinu.
Istraga objavljena danas nema veze s Georgescuom, rekli su izvori iz tužiteljstva.
Kremlj je izjavio da je sinoćnji govor Emmanuela Macrona bio "iznimno konfrontirajući" te je optužio Francusku da želi nastavak rata.
Dok se čelnici EU okupljaju u Bruxellesu na hitnim razgovorima o obrambenoj potrošnji, Kremlj je oštro reagirao na Macronovo upozorenje o prijetnji koju predstavlja Rusija.
Glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da se Macronov govor teško može smatrati govorom vođe koji razmišlja o miru. Također je primijetio da Macron nije spomenuo ono što Rusija smatra širenjem NATO-a prema njezinim granicama.
Optužbe o "posredničkom ratu"
Peskov se složio s komentarima američkog državnog tajnika Marca Rubija, koji je izjavio da je sukob u Ukrajini zapravo posrednički rat između SAD-a i Rusije.
"Od početka je jasno da [predsjednik Donald Trump] ovaj sukob vidi kao dugotrajan i bezizlazan", rekao je Rubio za Fox News u srijedu i dodao: "Iskreno, to je posrednički rat između nuklearnih sila – SAD-a, koji pomaže Ukrajini, i Rusije – i treba ga okončati."
Kremlj već dugo tvrdi da je rat u Ukrajini zapravo sukob između Rusije i Zapada, a tu je tvrdnju ponovio i ovom prilikom.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odgovorio je na govor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je upozorio na rusku prijetnju Europi.
U sinoćnjem obraćanju naciji Macron je poručio: "Osim Ukrajine, ruska prijetnja je stvarna – ona pogađa europske zemlje."
Također je spomenuo mogućnost proširenja francuskog nuklearnog kišobrana kako bi zaštitio saveznike u Europi.
U odgovoru na Macronove izjave Lavrov je poručio da je takva nuklearna retorika prijetnja Rusiji.
Najmanje osmero ljudi poginulo je u nizu ruskih napada tijekom noći diljem Ukrajine. Evo što zasad znamo:
Četvero ljudi poginulo je nakon što je ruski projektil pogodio hotel u Krivi Rihu, rodnom gradu predsjednika Zelenskog u središnjoj Ukrajini. Zelenski je rekao da su se američki i britanski humanitarci prijavili u hotel netom prije napada, ali da su uspjeli pobjeći.
Civilna i energetska infrastruktura u južnoj luci Odesi bila je "masovno napadnuta", a dvije su osobe ozlijeđene, izjavio je guverner regije.
Jedan civil je ubijen, a još troje ljudi ranjeno u napadu u regiji Doneck, prema ukrajinskim dužnosnicima.
U sjeveroistočnom ukrajinskom gradu Sumiju još jedan civil izgubio je život u ruskom napadu.
Guverner Harkiva izvijestio je da je rusko granatiranje zapalilo kuću i automobil, pri čemu je poginuo muškarac.
U međuvremenu, u Hersonu je u posljednja 24 sata jedna osoba izgubila život nakon ruskog napada.
Ukrajinske zračne snage priopćile su da su tijekom noći uspjele srušiti 68 od 112 ruskih dronova.
Ruske trupe zauzele su selo Andrijivku na istoku Ukrajine, objavilo je rusko ministarstvo obrane.
Ruske snage postupno, ali sigurno napreduju prema zapadu dok njihov rat protiv Ukrajine traje, koristeći brojčanu nadmoć kako bi se postepeno pomicale naprijed.
Gdje se nalazi Andrijivka?
Selo se nalazi otprilike 29 kilometara južno od ključnog grada Pokrovska, koji ruske snage pokušavaju zauzeti već mjesecima.
Kontrola nad tim gradom, koji ruski mediji nazivaju „vratima Donecka”, omogućila bi Moskvi ozbiljno ometanje ukrajinskih opskrbnih linija duž istočne bojišnice.
Njegovo zauzimanje također bi ojačalo rusku kampanju za preuzimanje grada Časiv Jara, koji se nalazi na višem terenu i pruža potencijalnu kontrolu nad širom regijom.
Hrvatski premier Andrej Plenković otputovao je u Bruxelles na summit EU u zrakoplovu hrvatske vlade zajedno sa slovenskim kolegom Robertom Golobom.
>> Opširnije
Poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz izjavio je na zajedničkoj konferenciji za medije sa svojim ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovom da će Poljska nastaviti pružati logističku podršku Ukrajini, uključujući 46. paket pomoći vrijedan do 200 milijuna eura. Naglasio je važnost logističkog čvorišta u Rzeszów-Jasionki i nastavka obuke ukrajinskih vojnika – njih gotovo 28.000 već je prošlo obuku u Poljskoj.
"Od prvog dana rata neprestano podržavamo Ukrajinu i to nam je izuzetno važno", rekao je Kosiniak-Kamysz.Također je istaknuo da ponovno pokretanje pregovora između Ukrajine i SAD-a "budi nadu u pravedan mir" te naglasio da je Poljska snažan zagovornik transatlantskih odnosa i jačanja europskih obrambenih kapaciteta.
Rumunjske vlasti privele su šest osoba pod optužbom da su dio organizirane kriminalne skupine koja je navodno počinila izdaju i planirala ugroziti suverenitet i neovisnost rumunjske države, objavila je rumunjska Direkcija za istragu organiziranog kriminala i terorizma (DIICOT). Skupina je navodno surađivala s "agentima strane sile" na teritoriju Rumunjske i Rusije te je bila organizirana prema vojnom modelu, a među članovima je bio i umirovljeni general-bojnik.
Istražitelji sumnjaju da su osumnjičeni tajno dogovarali izlazak Rumunjske iz NATO-a, rušenje ustavnog poretka te čak planirali promjenu imena, zastave i himne zemlje. Dvije osobe iz skupine navodno su u siječnju putovale u Moskvu kako bi od Rusije zatražile potporu za svoje ciljeve.
Nakon što su Sjedinjene Države jučer objavile da privremeno obustavljaju dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, Francuska je odlučila uskočiti i pomoći Kijevu.
Francuski ministar obrane Sébastien Lecornu jutros je za javni radio France Inter izjavio da Francuska sada prosljeđuje svoje obavještajne podatke Ukrajini.
Ruski dužnosnici i zakonodavci kritizirali su francuskog predsjednika Emmanuela Macrona jer je rekao da Rusija prijeti Europi te upozorili da bi takve izjave mogle približiti Zapad novom svjetskom ratu.
>> Opširnije
Ruske snage izvele su raketni napad na hotel u Krivom Rihu, u Dnjepropetrovskoj oblasti, usmrtivši četiri osobe i ranivši najmanje 30 ljudi, uključujući jedno dijete, izvijestio je guverner Serhij Lisak.
>> Opširnije
Ukrajinski oporbeni zastupnik Oleksij Gončarenko izjavio je da Ukrajina sada ima "veliki problem" nakon što je američki predsjednik Donald Trump obustavio dijeljenje obavještajnih podataka i vojnu pomoć. "Ovo je izuzetno opasno. Deseci tisuća ljudi su zbog toga ugroženi", rekao je za BBC-jev program Newsday.
Gončarenko ističe da je važno biti jasan s predsjednikom Trumpom oko ukrajinskih namjera i naglašava da je potrebno postići dogovor "pod uvjetima koje određuje Ukrajina". Na današnjem summitu EU nada se konkretnim koracima, no upozorava: "Problem je što rusku raketu ne možete uništiti samo izjavama."
Atmosfera u ukrajinskom društvu očekivano je sumorna i teška jer rat neprekidno traje tri godine, bez naznaka da bi mogao stati.
>> Opširnije
SAD je privremeno zaustavio razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom, potvrdio je direktor CIA-e John Ratcliffe, pojačavajući pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da surađuje s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u rješavanju ukrajinske krize i dogovoru o američkom pravu na ukrajinske minerale.
>> Opširnije
Najmanje troje ljudi je poginulo, a 31 osoba je ozlijeđena u napadu ruske rakete na Krivi Rih, izjavio je regionalni guverner grada. Serhij Lisak navodi da je raketa pogodila hotel u središnjem ukrajinskom gradu – rodnom mjestu predsjednika Volodimira Zelenskog – pri čemu je oštećeno i 13 stambenih zgrada te 12 trgovina.
Čelnici Europske unije okupljaju se danas u Bruxellesu kako bi pronašli odgovor na drastičan zaokret Sjedinjenih Država u potpori ratom razorenoj Ukrajini.
>> Opširnije
Voditeljica kafića u Engleskoj preimenovala je popularnu kavu americano u "ukraino" u znak protesta protiv, kako je rekla, "zlostavljanja" predsjednika Volodimira Zelenskog tijekom njegova posjeta Ovalnom uredu u Bijeloj kući.
>> Opširnije
Budućnost američke podrške Ukrajini sve je neizvjesnija, a savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz potvrdio je u srijedu da je SAD obustavio dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom.
>> Opširnije
Europske zračne snage, sastavljene od 120 borbenih zrakoplova, mogle bi biti raspoređene radi zaštite Kijeva i zapadne Ukrajine od ruskih napada a da pritom ne izazovu širi sukob s Moskvom, prema planu koji su osmislili vojni stručnjaci.
>> Opširnije
Četiri visoka člana Trumpova tima tajno su razgovarala s vodećim političkim suparnicima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
>> Opširnije
Europa će se sama morati pobrinuti za svoju obranu.
>> Opširnije
Francuski predsjednik Emmanuel Macron upravo se obratio uoči sutrašnjeg summita Europske unije u Bruxellesu.
>> Opširnije
Dok se 27 čelnika EU okuplja u Bruxellesu, svjesni su da bi sigurnosni poredak uspostavljen nakon 1945. godine – koji se oslanja na zaštitu Sjedinjenih Država – mogao svakog trenutka doživjeti slom. Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću europski su čelnici često govorili o suverenitetu i obrani. Međutim, prema riječima dužnosnika europskih vlada za Politico, sada je došlo vrijeme da se riječi pretoče u djela – iako se neki već pribojavaju da bi stvari mogle poći po zlu.
Dok francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorava na potrebu za "nevjerojatnim buđenjem", a budući njemački kancelar Friedrich Merz dramatično poručuje kako je "Europa na pet minuta do ponoći", mnogi bliski ovim raspravama strahuju da se događaji odvijaju brže nego što se s njima mogu nositi.
"Scenarij iz noćne more bio bi da SAD uskoro postigne dogovor kojim prihvaća većinu ruskih zahtjeva i zatim Ukrajini i Europi poruči da ga prihvate ili odbiju", upozorava Malcolm Chalmers, zamjenik generalnog direktora Kraljevskog instituta za obrambene studije u Londonu.
Zabrinutost zbog Orbana
A strahovi se ne odnose samo na Sjedinjene Države. Neki su zabrinuti i zbog vlastitih saveznika. Iako je summit u četvrtak hitno sazvan – samo nekoliko dana nakon neformalnih sastanaka u Parizu i Londonu – što upućuje na želju za pronalaskom rješenja, diplomati već strepe od mogućnosti da proruski nastrojeni čelnici, predvođeni mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, pokušaju minirati dogovor.
Velik broj tema i očigledan manjak jedinstva znače da bi se summit mogao razvijati u različitim smjerovima. Čelnici će raspravljati o tome kako brzo preusmjeriti resurse za jačanje nacionalnih vojski, a istodobno nastoje osigurati podršku Ukrajini – primjerice, ponovnim potvrđivanjem njezina puta prema članstvu u EU. Također će pokušati dodatno osuditi režim Vladimira Putina, možda kroz najavu novog kruga sankcija.
Ukratko – pred njima je težak zadatak.
"Moramo čekati da Trump umre"
"Europa se suočava s izravnom i ozbiljnom prijetnjom kakvu nitko od nas nije doživio u svom životu", poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak u pismu upućenom čelnicima EU i dodala: "Na kocki je budućnost slobodne i suverene Ukrajine – i sigurne i prosperitetne Europe."
Tri godine nakon početka ruskog napada na Ukrajinu i samo šest tjedana nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću summit dolazi u trenutku povijesnih prekretnica s druge strane Atlantika.
Iako su Macron i britanski premijer Keir Starmer prošlog tjedna pokušali pridobiti Trumpovu naklonost, situacija se u međuvremenu drastično pogoršala. Nakon katastrofalnog sastanka između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u petak uslijedila je i odluka američkog predsjednika da obustavi vojnu pomoć Ukrajini. Vojno financiranje dosad nije bilo pitanje kojim se EU izravno bavio, no sada čelnici raspravljaju o mogućnosti zajedničkog europskog pristupa.
"Troškovi obrane sada su postali neizbježni", kaže jedan europski diplomat i dodaje: "Ugasili smo sunce i sada moramo svakodnevno plaćati grijanje... Svaki dan moramo osiguravati streljivo – barem nekoliko godina, dok Trump ne umre."
Plan Von der Leyen
Jedna od ključnih tema summita bit će plan koji je Von der Leyen najavila u utorak – paket od 800 milijardi eura za dodatnu obrambenu potrošnju u nadolazećim godinama. Najkonkretniji dio plana predviđa zaduživanje EU u iznosu od 150 milijardi eura, koje bi se zatim posudilo državama članicama za kupnju ključne vojne opreme – uključujući protuzračnu i proturaketnu obranu, artiljerijske sustave, projektile, streljivo, dronove i drugu tehnologiju.
Uz to, Komisija predlaže ublažavanje fiskalnih pravila EU kako bi se državama omogućilo povećanje vojnih izdataka. Prema Von der Leyen, povećanje obrambene potrošnje na razinu ekvivalentnu 1.5 % BDP-a tijekom četiri godine značilo bi dodatnih 650 milijardi eura ulaganja u obranu.
Iako je ovaj plan već neko vrijeme bio u pripremi, izvori iz EU tvrde da je Von der Leyen svojom konferencijom za medije u utorak zapravo odgovorila na američku odluku o povlačenju pomoći Ukrajini. Europska investicijska banka također je predložila izmjene svojih pravila kako bi olakšala financiranje obrambenih projekata. Diplomati još uvijek analiziraju detalje prijedloga, no većina ga smatra prvim korakom u pravom smjeru.
"Von der Leyen pokušava preuzeti inicijativu", rekao je jedan francuski ministar, koji je, kao i drugi ovdje citirani, govorio pod uvjetom anonimnosti. "Pitanje je samo hoće li birokratski aparat EU to pratiti", dodao je.
Orbán ponovno blokira pomoć Ukrajini
Oko slanja dodatne vojne pomoći Ukrajini već se vode žestoke rasprave. Očekivalo se da će završna izjava summita uključivati plan koji je prošlog mjeseca predstavila šefica europske diplomacije Kaja Kallas, a kojim bi Ukrajini ove godine bilo isporučeno najmanje 1.5 milijuna komada artiljerijske municije, kao i sustavi protuzračne obrane, projektili i dronovi.
Iako službena izjava neće biti objavljena prije završetka summita, nacrt koji je u utorak navečer kružio među diplomatima, a u koji je Politico imao uvid, poziva ministre da pronađu način za osiguranje nastavka isporuke oružja. Međutim, Mađarska je već dala do znanja da se protivi tom planu. U nacrtu teksta ističe se da će EU "nastaviti pružati Ukrajini redovitu i predvidljivu financijsku pomoć".
U 2025. godini EU planira osigurati Ukrajini 30.6 milijardi eura, uključujući 12.5 milijardi iz fonda Ukraine Facility i 18 milijardi iz zajmova G7 u okviru tzv. Era inicijative. Dodatna sredstva mogla bi doći iz europskog plana Rearm Europe, koji je Von der Leyen predstavila u utorak.
Dok europski čelnici raspravljaju o koracima koje će poduzeti, iz Ukrajine stižu poruke odlučnosti. "Vrlo bolno, ali ne i fatalno", rekao je jedan visoki ukrajinski dužnosnik za Politico. "Ovo će uzrokovati nepotrebne žrtve i gubitak teritorija, ali neće dovesti do našeg poraza", zaključio je.
Britanski ratni zarobljenik James Anderson (22) osuđen je u Rusiji na 19 godina zatvora nakon što je zarobljen dok se borio u ukrajinskoj vojsci u ruskoj regiji Kursk.
>> Opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
