NA DANAŠNJI dan 2003. godine u Beogradu je izvršen atentat na Zorana Đinđića, prvog demokratski izabranog premijera Srbije nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000., koji se zalagao za demokratske reforme i ulazak Srbije u Europsku uniju, no atentat je zaustavio te procese.

Nakon pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS), predvođene Đinđićevom Demokratskom strankom (DS) na izborima u prosincu 2000., 48-godišnji Zoran Đinđić preuzeo je vođenje vlade u siječnju 2001. Doktor filozofije, koji je također studirao u Njemačkoj, uživao je veliki ugled u inozemstvu. Obećao je investicije i radikalnu reformu države i društva, koje je trebalo urediti po zapadnom modelu.

Pokrenuo je reforme, ali se susreo s protivnicima iz redova opozicijskih stranaka te pojedinih članova DOS-a. Velika prepreka bila je i činjenica da su državne strukture na kojima je počivao Miloševićev režim sačuvane u gotovo nepromijenjenom sastavu.

Surađivao s Haagom

Njegova vlada surađivala je s Haškim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije i predala mu nekoliko optuženika, među kojima i bivšeg predsjednika Srbije Miloševića. Nakon više od dvije godine obnašanja dužnosti sprega politike i kriminala organizirala je njegovo ubojstvo.

Počinili su ga pripadnici zloglasne elitne policijske specijalne jedinice JSO, tzv. Crvenih beretki, te jedne od dviju najjačih kriminalnih skupina u Beogradu, Zemunskog klana.

Đinđić je 12. ožujka 2003. ubijen snajperom u dvorištu zgrade vlade, usred bijela dana. Kasnije je u bolnici podlegao ozljedama. Ranjen je njegov tjelohranitelj. Iste su godine čak četiri pokušaja atentata na njega propala, a posljednji samo nekoliko tjedana ranije.

Zamjenik zapovjednika Crvenih beretki Zvezdan Jovanović, koji je pucao na premijera, 2009. je osuđen na 40 godina zatvora za njegovo ubojstvo.

Osuđen Legija

Za organiziranje atentata na istu je kaznu osuđen i bivši zapovjednik Crvenih beretki Milorad Ulemek Legija. Jovanović je tvrdio da je ubojstvo izvršio po nalogu Legije, koji mu je rekao da Đinđić namjerava Haškome sudu izručiti pripadnike Crvenih beretki.

Na višegodišnje zatvorske kazne osuđeno je ukupno 12 osoba, od kojih su tri već odslužile kazne. Na dan atentata u Srbiji je proglašeno izvanredno stanje i pokrenuta je akcija "Sablja", do tada najveća policijska akcija protiv organiziranog kriminala.

Privedeno je i ispitano gotovo deset tisuća ljudi, od kojih je oko tisuću zadržano. Politička pozadina ubojstva do danas nije razjašnjena, kao ni smjene sudaca i tužitelja na suđenju te zastrašivanja i ubojstva dvoje svjedoka.