MEĐUNARODNI tim znanstvenika koristeći najstariju DNA pokazao je kako je u jednom trenutku za vrijeme ledenog doba na Grenlandu bilo mnogo toplije nego se dosad smatralo.

Uzorci DNA prikupljeni su sa dna dva kilometra debele ledene ploče te drveća, biljaka i insekata borealnih (sjevernih) šuma starih između 450,000 i 900,000 godina. Donedavno su najmlađi dokazi postojanja borealnih šuma na Grenlandu bili stari 2.4 milijuna godina.

DNA uzorci ukazuju da je temperatura u južnim borealnim šumama u razdoblju prije 450,000 do 900,000 godina bila između 10 stupnjeva Celzijusa ljeti i -17 stupnjeva Celzijusa zimi, javlja Science Journal.

Također, smanjeni ledeni pokrov u toj regiji znači da je razina oceana u tom razdoblju vjerojatno bila metar do dva viša u odnosu na danas.

Martin Sharp sa Sveučilišta Alberta rekao je kako ova otkrića omogućuju precizniju rekonstrukciju klimatskih uvjeta u tom razdoblju. Dodao je kako su nanosi leda pronađeni ispod velikog grenlandskog ledenjaka stvorili savršeni prirodni "zamrzivač" i zaštitili prethistorijsku DNA. Znanstvenici su u prošlosti nalazili staru organsku tvar, no nisu uspjeli pronaći nekontaminiranu DNA jednako staru ili stariju od uzoraka s Grenlanda.

Sharp, koji je donedavno bio pobornik teorije kako je za sadašnji trend globalnog zatopljenja zaslužan čovjek, vjeruje da ova nova istraživanja pružaju dokaze da su za taj trend možda zaslužni prirodni uvjeti.

Ipak, naglašava kako to nije dokaz da čovjek nije prouzročio trend globalnog zatopljenja, već da bi on mogao biti rezultat kako prirodnih uvjeta tako i utjecaja čovjeka, što bi u budućnosti moglo prouzročiti temperature biše od predviđenih.