Znanstvenici dali majmunima geometrijski zadatak. Rezultat ih je iznenadio
SPOSOBNOST prepoznavanja da su dva trokuta na planinarskoj stazi, iako okrenuta u različitim smjerovima, zapravo identični oblici, ljudima je intuitivna i korisna. Novo istraživanje pokazuje da tu vještinu ne posjeduju samo ljudi. Čini se da bi nedostatak formalnog obrazovanja mogla biti jedina prepreka koja naše rođake primate sprječava da u potpunosti razumiju geometriju, piše Science Alert.
Postavke eksperimenta
Znanstvenici sa Sveučilišta Carnegie Mellon proveli su istraživanje kako bi utvrdili koliko se ljudsko razumijevanje oblika razlikuje od onoga kod drugih primata. U eksperimentima je sudjelovalo osam odraslih majmuna - četiri rezus makakija i četiri maslinasta pavijana - te 55 predškolaca iz SAD-a u dobi od tri do šest godina i 77 odraslih pripadnika naroda Tsimane', koji imaju minimalno formalno obrazovanje.
Tim je analizirao i podatke iz ranije studije koja je obuhvatila pavijane, francusku djecu predškolske i rane školske dobi te odrasle iz Francuske i naroda Himba.
Razvojna neuroznanstvenica Jessica Cantlon objasnila je za ScienceAlert svrhu takvog pristupa. "Usporedbom odraslih s neformalnim obrazovanjem i onih koji su prošli formalno školovanje, uz djecu i majmune, mogli smo istražiti koji se aspekti geometrijskog razmišljanja pojavljuju prirodno, a koji se jačaju isključivo kroz obrazovanje."
Iznenađujuća sličnost u izvedbi
Sudionici su na zaslonu osjetljivom na dodir trebali riješiti zadatak uparivanja. Cilj je bio pronaći parove oblika s istom geometrijom, primjerice dva pravokutna trokuta, koji su mogli biti različito zakrenuti ili drugačije veličine, a prikazani su među mnoštvom drugih oblika. Sudionici su dobili minimalne upute i trebali su sami shvatiti pravila metodom pokušaja i pogrešaka.
Točan odgovor bio je popraćen pozitivnim zvučnim signalom. Majmuni su za nagradu dobivali žitaricu, a djeca naljepnicu. Iako majmuni nemaju simboličko razumijevanje geometrijskih oblika kao ljudi, njihova sposobnost prepoznavanja rotiranih trokuta, pravokutnika i trapeza pokazala se gotovo jednakom kao kod neškolovanog ljudskog uma.
"Najviše nas je iznenadilo što se mala djeca, prije bilo kakvog formalnog matematičkog obrazovanja, muče s ovim zadatkom jednako kao i majmuni", rekla je Jialin Li, istraživačica psihologije i suautorica rada. "Utvrdili smo da je preklapanje u uspješnosti između djece i majmuna gotovo jednako veliko kao ono između djece i odraslih."
Uspjeh u zadatku zahtijeva apstraktno razumijevanje geometrijskih značajki, za koje se dugo smatralo da su isključivo ljudska sposobnost. "Vama i meni ti se oblici čine očiglednima, ali mala djeca i majmuni moraju pažljivo razmotriti geometrijska svojstva jer su upareni oblici različitih veličina i orijentacija", dodala je Cantlon.
Ključna uloga formalnog obrazovanja
Analiza podataka pokazala je da su se djeca i majmuni više oslanjali na intuitivnu obradu, dok su odrasli naginjali simboličkom pristupu. Oni su nesvjesno izdvajali temeljna geometrijska pravila koja definiraju slične oblike, poput simetrije, duljine stranica, paralelnosti i veličine kutova. Odraslim ljudima zadatak je zbog toga bio znatno lakši.
To upućuje na zaključak da se intenzivnije korištenje simboličkog predstavljanja uči, vjerojatno kroz formalno obrazovanje, a nije urođena kvaliteta ljudske inteligencije. "Rezultati sugeriraju da apstraktno razmišljanje nije sposobnost 'sve ili ništa' koja se odjednom pojavila kod ljudi. Čini se da su neki kognitivni temelji matematičkog zaključivanja zajednički svim primatima, a ljudsko obrazovanje i kultura nadograđuju te drevne biološke kapacitete", pojasnila je Cantlon.
Zaključila je da školovanje ne stvara matematičko razmišljanje iz temelja, već usavršava i proširuje drevne kognitivne sposobnosti oblikovane milijunima godina evolucije. "Naša studija pokazuje da formalno obrazovanje jača simboličko poimanje geometrije, ali i da kod ljudi već postoje apstraktne geometrijske intuicije o metričkim svojstvima i kutovima, koje dijelimo s drugim primatima."
Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.