Znanstvenici o Laucu: Tvrdnja da je bolje preboljeti nego se cijepiti izaziva užas
NEDAVNA objava molekularnog biologa Gordana Lauca izazvala je oštre reakcije i kritike u hrvatskoj znanstvenoj zajednici.
>> Lauc: Delta se učinkovito širi među cijepljenima
Mnogi su je doživjeli kao opasnu relativizaciju pandemije i važnosti cijepljenja, osobito zato što je riječ o članu Znanstvenog savjeta vlade za covid-19, čije riječi imaju doseg i težinu u vladi, u medijima i na društvenim mrežama.
Podsjetimo ukratko, Lauc je rekao da ideja da cijepljenjem štitimo druge nema biološke logike, da se SARS-CoV-2 učinkovito širi i među cijepljenima, da su upravo cijepljeni, a ne necijepljeni generatori novih virusnih varijanti, da se trebaju cijepiti samo ugroženi te da osobe koje prebole covid-19 razvijaju puno širi imuni odgovor, koji je onda puno otporniji na neke buduće nove varijante. Također je istaknuo da opet imamo situaciju da se virus sve više širi Europom, no, kao i prošlog ljeta, nema puno teško bolesnih ljudi: "U kontekstu pojave novih varijanti to zapravo nije loša vijest jer svi oni koji sada prebole sa slabim simptomima će biti brana širenju tih nekih novih varijanti na jesen."
Pritom se pozvao na zaključke vrhovnog znanstvenog tijela SAGE, koje savjetuje britansku vladu (opširnije u povezanom članku dolje).
Od Laucove relativizacije ozbiljnosti pandemije i važnosti cjepiva ogradio se čak i premijer Andrej Plenković.
>> Plenković: Ograđujemo se od Laucovih izjava o covidu
Sporna Laucova objava bila je kap koja je prelila čašu strpljenja znanstvenicima s kojima smo jučer razgovarali. Nedavno je Lauc zaredao niz izjava prema kojima je pandemija završila te se u Hrvatskoj ne bi ništa dogodilo ni da se sve mjere relaksiraju. U jednoj objavi je ironično poručio da bi trebalo zabraniti kupanje jer se jedan dan u Hrvatskoj utopilo više ljudi nego što je na isti dan umrlo od covida-19.
Zanimljivo je da Laucova relativizacija covida-19 i cjepiva dolazi u isto vrijeme dok 1200 svjetskih znanstvenika pismom u uglednom časopisu Lancet izražava zabrinutost zbog preranog potpunog otvaranja Velike Britanije.
>> Upozorenje 1200 znanstvenika: Ukidanje mjera u Engleskoj prijeti cijelom svijetu
Lauc je danas na Facebooku objavio veliki post u kojem je ustvrdio da on nije relativizirao covid-19 ni umanjivao značaj cjepiva, da je krivo shvaćen i da su njegove tvrdnje izvađene iz konteksta.
>> Lauc: Moja izjava da je pandemija praktično gotova se vadi iz konteksta
Index je razgovarao s nizom zabrinutih znanstvenika koji su komentirali jučerašnju, ali i neke ranije Laucove objave.
Vladimir Trkulja: Lauc prešućuje i pogrešno tumači SAGE
Stručnjak za farmakologiju Vladimir Trkulja smatra da su brojne izjave iz posljednje Laucove objave posljedica nerazumijevanja ili namjernog krivog interpretiranja znanstvenih činjenica. To osobito vrijedi za preporuku prema kojoj je dobro da se tijekom ljeta mladi masovno zaražavaju.
Kako bi to ilustrirao, Trkulja navodi točku 9. SAGE-ovog dokumenta:
"Četiri su glavna rizika povezana s velikim brojem infekcija. To su porast broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva, više dugog covida; odsutnost radne snage, uključujući djelatnike u zdravstvu, te povećani rizik od pojave novih varijanti. Kombinacija visoke prevalencije bolesti i visoke razine cijepljenja stvara uvjete u kojima će se najvjerojatnije pojaviti varijanta koja će izbjeći imunosni odgovor. Vjerojatnost da se to dogodi nije poznata, ali takva bi varijanta predstavljala značajan rizik kako u Velikoj Britaniji tako i na međunarodnoj razini."
Trkulja ističe da je Laucova interpretacija da su upravo cijepljeni glavni generatori novih virusnih varijanti pogrešno tumačenje onoga što piše.
"Varijanta koja će izbjeći imunosni odgovor najvjerojatnije će se pojaviti u situaciji u kojoj je populacija zasićena onima koji su na postojeće varijante razvili imuni odgovor – bilo da su prevalentni-pozitivni ili su imunost razvili cijepljenjem. Kada nema prostora za život jer su ljudi razvili otpornost, može se očekivati da su to okolnosti za novu prilagodbu virusa mutacijom", pojasnio je Trkulja.
"Osim toga, u dokumentu SAGE-a lijepo piše da je to samo hipoteza za koju je nepoznata vjerojatnost hoće li se dogoditi. To nikako ne znači da je problem u preopsežnom cijepljenju i da ne treba cijepiti ljude", dodao je.
Trkulja upozorava da Lauc pritom prešućuje točku 7, koja mu očito ne odgovara uz tezu:
"Ključne nesigurnosti su promjene u ponašanjima (koje se mogu razlikovati u različitim skupinama), a posebno koliko se brzo ponašanje vraća na razine prije pandemije; učinkovitost cjepiva (podaci se nastavljaju pojavljivati, a najbolji podaci koji su trenutno dostupni bili su osnova za modeliranje) i razine procijepljenosti. Važno je napomenuti da čak i male promjene u tim pretpostavkama (na primjer procijepljenost od 92% umjesto 96% ili male promjene u ponašanju ljudi nakon što se poduzme 4. korak popuštanja mjera) imaju značajne učinke na modelirane ishode. Iako je broj ljudi koji su cijepljeni poznat s velikom preciznošću, broj necijepljenih nije."
Prema Trkulji, točka 7 eksplicitno govori da predviđanja o tome koliko bi moglo biti opterećenje zdravstvenog sustava u smislu opsega nekog novog vala, broja oboljelih, umrlih itd. ključno ovise o tri čimbenika.
"Pod a) o tome kako će se ljudi ponašati. Ako nastupe neke bitne promjene u ponašanju – to bi moglo utjecati na buduće događaje. Pod b) o djelotvornosti cjepiva, što se pomno prati; i pod c) o procijepljenosti, gdje lijepo kaže: ako se procijepljenost samo malo smanji, npr. s 96% na 92% - to bi se moglo jako odraziti na opsege raširenosti bolesti", ističe Trkulja.
Boris Lenhard: Čimpanza bi nasumično odabrala više istinitih tvrdnji o koroni
Boris Lenhard, redoviti profesor i voditelj skupine za računalnu biologiju na Imperial Collegeu u Londonu, kaže da bi mogao reći da je Lauc svojim zadnjim napisom na Facebooku prevršio mjeru, no da to ne bi bila istina.
"Iz perspektive svojih kolega znanstvenika, Gordan Lauc je u zadnjih godinu dana prevršio mjeru na desetke puta, toliko često i toliko ekstremno da je prvorazredni skandal da hrvatskoj vladi uopće pada na pamet takvu osobu i dalje držati u Znanstvenom savjetu. Kolega Lauc se svojim ponašanjem potpuno odmetnuo od svojih kolega znanstvenika i znanstvene zajednice i postao solo igrač koji zaobilazi osnovne kanale znanstvene komunikacije, kanale kojima je jedna od osnovnih uloga korektivna. Drugim riječima, rasprava s kolegama jednako stručnima i stručnijima od sebe je jedan od načina koji sprječava znanstvenika da priča besmislice", kaže Lenhard.
No, ističe, da bi to funkcioniralo, znanstvenik mora željeti ne pričati besmislice ako je to ikako moguće.
"Ja sam naivno vjerovao da to svi znanstvenici žele i ako nekad kiksaju, da je to nenamjerno. U slučaju Gordana Lauca, međutim, više ne vjerujem da je to istina. Jer njegovi istupi na temu ove pandemije toliko su dezinformirajući, krivi i činjenično pogrešni da to ne može biti slučajno i u dobroj namjeri. Da čimpanzi date niz suprotstavljenih tvrdnji o nekom aspektu pandemije, nasumično bi izabrala veći - puno veći - postotak istinitih tvrdnji od Lauca. Da biste griješili toliko često, morate odabrati ne govoriti istinu, gotovo stalno.
Ne znam koje je stručno ime za osobu koja ide nešto izjavljivati gotovo isključivo kad ima potrebu obmanuti javnost. Ja se do sada s takvim slučajem nisam sreo, a ideja da bi se znanstvenik tako ponašao mi je nepojmljiva. Jer tvrdnje koje Gordan Lauc iznosi o virologiji, imunologiji i epidemiologiji nisu i ne mogu biti rezultat njegovog znanja i profesionalnog iskustva iz jednostavnog razloga što bi dobar dio njegovih tvrdnji i interpretacija bio temelj za pad na ispitu iz pripadnih predmeta na njegovom i mom matičnom sveučilištu", poentira Lenhard.
Naš znanstvenik s adresom u Londonu podsjetio je ukratko na cijeli niz znanstveno neutemeljenih tvrdnji koje je Lauc kroz mjesece pandemije plasirao u javnost.
"Tvrdnje da je pandemija gotova, da djeca ne prenose virus, da od novih varijanti ne prijeti nikakva opasnost, da je virus koji upravo raste u nebo diljem Europe usred ljeta jako sezonalan, da je dobro zaraziti se preko ljeta, tvrdnje o neučinkovitosti strogog lockdowna u zemljama u kojima strogog ili bilo kakvog lockdowna nije bilo te konačno poltronski hvalospjevi o tome da je Hrvatska u pandemiji odlično prošla i da je vlada sve super napravila.
Sve to je drugim znanstvenicima toliko očito krivo i lako za opovrgnuti da moramo zaključiti da se radi o osobi koja je svjesno odlučila vrijeđati našu pamet i moral. Kada Gordan Lauc tvrdi nešto i u to ime kao dokaz priloži neki članak, znanstveni ili novinski, možete biti gotovo sigurni da u članku ne piše ono što vas on uvjerava da piše", kaže Lenhard.
Ističe da je zadnja Laucova tvrdnja, da cijepljeni dovode do selekcije na nove varijante virusa, pogrešna na više razina.
"Prvo, sve dosadašnje glavne varijante, uključujući alfu i deltu, nastale su i dobrim dijelom se proširile prije nego što je cijepljenje uopće uzelo maha i proširile su se ne preko cijepljenih ni preboljelih, nego u ogromnom postotku preko necijepljenih. Razlog za njihovo širenje je veća virulentnost, uslijed čega su mjere koje su bile dovoljne da zaustave prethodne varijante postale nedovoljne. Drugo, iako se dio cijepljenih može zaraziti delta varijantom, još uvijek su joj višestruko manje podložni na svim razinama - prijenosa zaraze, simptomatske bolesti, hospitalizacije i smrti. Manje zaraženih podrazumijeva manje ljudi-inkubatora u kojima nove varijante mogu nasumično nastati.
U sadašnjoj situaciji rizik za nastanak novih varijanti ne predstavlja velik broj cijepljenih, nego neodgovorna epidemiološka politika koja dopušta visoku razinu zaraze u populaciji koja je tek dijelom cijepljena. To je opasni koktel i rješenje nije cijepiti samo ugrožene nego cijepiti sve, istodobno ne dopuštajući da se virus nesmetano širi. To bi svaki biolog trebao moći razumjeti. Nijedan stručnjak neće tvrditi ono što Lauc ovdje tvrdi i da ih je Lauc pitao, strpljivo bi mu objasnili. Ovu pandemiju se neće moći zaustaviti bez cjepiva – barem ne bez još puno milijuna mrtvih. Ali opet, on ne želi da mu se objasni", rekao je Lenhard.
Za kraj je uputio apel medijima.
"Osobno bih apelirao na hrvatske novinare: prestanite davati Laucu i njegovim neznanstvenim partnerima prostor u medijima kao da se radi o uglednim stručnjacima za bilo što u vezi s ovom pandemijom. Lauc ne samo da to nije nego je aktivni dezinformator javnosti i ako ga unatoč tome nastavljate pozivati i puštati da priča što hoće bez fact-checkinga i glasnih demantija, znajte da ono što radite nije novinarstvo, nego freak show", poručio je Lenhard.
Andreja Ambriović Ristov: Laucova tvrdnja da se trebaju cijepiti samo ugroženi je opasna
Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu i članica vladinog Znanstvenog savjeta Andreja Ambriović Ristov kaže da je tvrdnja da cjepiva nisu univerzalna rješenja za sve jer, kao što vidimo u brojnim zemljama, SARS-CoV-2 se učinkovito širi i među cijepljenima, odraz nepoznavanja mehanizma cijepljenja, kao i prirode covida-19.
"Tvrdnje britanskog savjetodavnog tijela SAGE kolega je krivo protumačio", ističe naša znanstvenica.
"Cijepljenje je jedini način kako da se učinkovito borimo protiv pandemije, smanjivanjem broja teško bolesnih i preminulih. To što se cijepljeni mogu zaraziti nikako se ne smije protumačiti kao neučinkovitost cijepljenja jer su težina bolesti, jačina simptoma i broj umrlih neusporedivo manji u cijepljenoj nego u necijepljenoj populaciji. Stoga je tvrdnja da se trebaju cijepiti samo ugroženi ne samo netočna i znanstveno neutemeljena nego i opasna. Znanstvenici ne mogu iznositi svoja 'mišljenja', već trebaju govoriti na temelju znanstveno dokazanih činjenica", kaže Ambriović Ristov.
"No najopasnija tvrdnja koja mi izaziva užas je da je bolje preboljeti covid-19 nego se cijepiti. Znanstveno je dokazano da cijepljenje stvara bolji zaštitni imuni odgovor nego prebolijevanje. A kada se tome pridoda da svaka osoba koja je preboljela covid-19 može imati ozbiljne posljedice o kojima još uvijek malo znamo, tzv. dugi covid, mogu samo na kraju ove izjave pozvati građane da se što prije cijepe, spase zdravlje, nekome i život te time pomognu da se što prije vratimo životu kakav je bio prije pandemije", poručila je znanstvenica s Ruđera.
Stipan Jonjić: Lauc kao znanstvenik, neovisno što nije baš blizak ovim disciplinama, nema pravo paušalno i krivo tumačiti znanstvene rezultate
Imunolog Stipan Jonjić, voditelj Zavoda za histologiju i embriologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, također smatra da Lauc pogrešno shvaća i interpretira znanstvena istraživanja na temu covida-19.
"Da kolega Lauc nije znanstvenik i član tijela koje savjetuje vladu RH, čovjek bi rekao – dobro, to je samo njegovo mišljenje jer on nije virolog ili imunolog, a jednako tako ni epidemiolog, pa ima pravo reći ono što misli, čak i ako je u krivu. Ali kao znanstvenik, neovisno što nije baš blizak ovim disciplinama, nema pravo paušalno i krivo tumačiti znanstvene rezultate koji su postignuti upravo na cjepivima za covid-19", rezolutan je Jonjić.
Kaže kako je zbog naravi biologije koronavirusa od samog početka bilo jasno da cjepiva protiv covida-19 vjerojatno neće potpuno učinkovito onemogućiti ponovne infekcije.
"To ne znači da nas uopće ne štite, napose zato što se na virusni antigen koji je osnova većine odobrenih cjepiva stvara i specifična stanična imunost, koja uz protutijela vakcinirane očito štiti od težih oblika bolesti. Upravo to je užasno važno jer tako ćemo smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava i drastično smanjiti smrtnost. Da ne kažem koliko ne smijemo ignorirati post-covid bolesti i baš zbog toga treba cijepiti i mlađu populaciju, koja je inače vrlo otporna na bolest", ističe Jonjić.
Riječki imunolog smatra da je Gordan Lauc pametan i vrlo obrazovan čovjek te je stoga uvjeren da može shvatiti i prihvatiti da je imunost stečena nakon preboljele bolesti užasno heterogena i da nema načina da bez cjepiva kontroliramo ovu strašnu pandemiju.
"Ljude se ne smije plašiti, ali jednako tako ni zavaravati širenjem krivih informacija. Isto tako, nema razloga sumnjati da je medicinska znanost puno naučila upravo na cjepivima i da će znati napraviti drugačije, možda čak i efikasnije cjepivo za ovu bolest, kao i za varijante virusa koje su očekivane. Virusi su kroz evoluciju 'naučili' imunologiju i stalno se prilagođavaju, pa je upravo zbog toga teško dizajnirati maksimalno efikasno cjepivo, a možda još teže naći efikasan lijek.
Znanstvenici se trebaju i mogu konfrontirati oko nekih manje jasnih pitanja, ali si ne smiju dopustiti da zlorabe svoj status i iznose neprovjerene podatke ili ih krivo tumače. Ova je pandemija već prouzročila previše tragedija i šteta da bi ju se samo ignoriralo. Ako zbog ničeg drugog, onda zbog sličnih budućih epidemija i pandemija koje će sigurno doći i za koje moramo biti spremni", zaključio je Jonjić.
Ilija Brizić: Cjepiva štite bolje od prebolijevanja
Molekularni biolog Ilija Brizić s Medicinskog fakulteta u Rijeci kaže da izbor između cijepljenja ili prebolijevanja covida-19 nije uopće nešto o čemu postoji dvojba.
"Rizik od smrti i različitih štetnih posljedica mnogostruko je viši ukoliko osoba nije cijepljena, odnosno cijepljenje je jedan od rijetkih načina kako se možemo zaštititi od posljedica infekcije virusom SARS-CoV-2", kaže Brizić.
Podsjeća da se trenutno čak i onima koji su preboljeli covid-19 sugerira da se cijepe jer time povećavaju zaštitu od novih varijanti, što je sada posebno važno s obzirom na širenje nove delta varijante.
"Iako su ovo najvažniji podaci što se tiče cijepljenja, na temelju kojih se provode javnozdravstvene preporuke da se treba cijepiti, u prilog tome govore i istraživanja koja ukazuju da cijepljenje potiče nastanak protutijela koja će nas štititi bolje od potencijalnih novih virusnih varijanti u odnosu na protutijela koja nastaju prebolijevanjem covida-19.
Ovo istraživanje spomenuo je nedavno u svom blogu Dr. Francis Collins, direktor Američkog instituta za zdravlje (NIH). Treba spomenuti i da cijepljenje potiče vrlo uniforman imunološki odgovor, odnosno potiče nastanak vrlo visokih razina protutijela u velikoj većini populacije. S druge strane, imunološki odgovor na infekciju je vrlo heterogen te značajno varira između pojedinaca – neki su vrlo dobro zaštićeni, neki loše. Isto vrijedi i za dugotrajnost zaštite", upozorio je Brizić.