GRENLANDSKA ledena ploča sadrži količinu vode dovoljnu da razinu svih mora i oceana podigne za sedam metara, a nova studija pokazuje da se topi brzinom nezabilježenom tisućama godina, piše Drew Kann za CNN.

Znanstveni časopis Nature prije nekoliko je dana objavio studiju koja pokazuje da se led na Grenlandu u posljednja dva desetljeća počeo ubrzano otapati nakon što je bio relativno stabilan od početka industrijske revolucije sredinom 19. stoljeća. Danas se grenlandska ledena ploča topi 50 posto brže nego u predindustrijsko doba i 33 posto brže nego tijekom 20. stoljeća, smatraju znanstvenici.

"Uspjeli smo dokazati da se ledena ploča na Grenlandu danas topi nezabilježenom brzinom, što znači da nam je potpuno nepoznanica što se može događati u budućnosti", rekla je Sarah Das, znanstvenica s Oceanografskog instituta Woods Hole i koautorica studije.

Da bi spoznali kojom se brzinom topi led danas u usporedbi s prošlim razdobljima, znanstvenici su za vađenje uzoraka koristili bušilice veličine stupova za semafore. Uzorci su skupljani s lokacije 1828 metara iznad mora, što je omogućilo bolji uvid u topljenje leda tijekom prošlih stoljeća.

Opasnost za milijune ljudi koji žive uz obale

U svjetlu listopadskog izvještaja UN-ova Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koji je upozorio da čovječanstvo ima tek desetak godina da izbjegne klimatsku katastrofu, ova studija donosi još loših vijesti za naš planet, posebice za milijune ljudi koji žive uz obale. Otapanje grenlandskog leda pridonosi porastu morske razine više nego bilo koji drugi faktor. 

Zbog toga su obalni gradovi i naselja u opasnosti. Osam od deset najvećih gradova svijeta smješteno je uz more, a gotovo 50 posto globalne populacije živi u područjima osjetljivim na podizanje razine mora. Studija također pokazuje da je topljenje leda na Grenlandu ponajprije uzrokovano ljetnom toplinom, pa i najmanji porast temperature može uzrokovati eksponencijalni porast otapanja leda.

"Budući da se Zemljina atmosfera i dalje zagrijava, otapanje će uskoro biti brže nego porast temperature", objašnjava Luke Trusel, docent na Sveučilištu Rowan i koautor studije.

Nepovratno nestajanje

Trusel kaže kako u znanstvenoj zajednici trenutačno prevladava mišljenje da postoji temperaturna granica nakon koje oporavak leda na Grenlandu i Antarktici više neće biti moguć. Zasad se ne zna točno o kojem s limitu radi, ali očito je da prosječne temperature na Zemlji rastu i da se led topi sve brže.

"Kad ledeni pokrov dosegne tu granicu, počet će njegovo nepovratno nestajanje. Dakle, posljedice onoga što smo radili i što radimo danas, osjećat će se tisućama godina u budućnosti", kaže Trusel.

Sarah Das naglašava da se klimatska znanost često fokusira na posljedice zagrijavanja u budućnosti, a nove spoznaje ukazuju na to da se klima već danas umnogome promijenila.

"Klimatske promjene, bilo na Grenlandu, bilo u nečijem dvorištu, već su stigle, već se događaju i već utječu na ljude. Klimatske promjene nisu nešto što nas čeka u budućnosti, ova studija to jasno pokazuje", zaključila je Sarah Das.