PRIJETNJA koju rast temperatura zbog klimatskih promjena predstavlja za zdravlje starijih ljudi vrlo je podcijenjena, pokazuju to rezultati američke studije objavljene danas. Istraživanje je objavljeno tijekom iznimno vrućeg ljeta i ekstremnih temperatura koje su rušile rekorde.

Američki tim, predvođen istraživačima sa Sveučilišta Stanford, pokušao je procijeniti koliko će često globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem podizati temperature na razine koje starije osobe više ne mogu podnijeti.

Stariji su osjetljiviji na vrućinu

Dosadašnja istraživanja koristila su pokazatelj poznat kao temperatura vlažnog termometra, koji uz temperaturu uzima u obzir i vlažnost zraka kako bi se procijenilo koliko topline ljudsko tijelo može podnijeti. Međutim, ta su istraživanja provedena na mladim i zdravim odraslim osobama, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu The Lancet Planetary Health. Zbog toga nisu uzimala u obzir veći rizik kojem su izloženi stariji ljudi, koji se manje znoje, često imaju slabije srce i postojeće zdravstvene probleme.

Istraživači su zato koristili podatke iz novijih eksperimenata provedenih u SAD-u, u kojima se ispitivalo kako osobe starije od 60 godina podnose visoke temperature i vlagu. Uzimajući u obzir i starenje svjetskog stanovništva, analizirali su kako će vrućina do 2100. godine utjecati na ljude u tri različite dobne skupine i pri različitim razinama globalnog zatopljenja.

"Nepodnošljiva vrućina pojavljivat će se u mnogo većim razmjerima i trajati dulje, pogađajući mnogo više ljudi nego što se dosad procjenjivalo", zaključili su istraživači.

Milijarde ljudi mogle bi biti izložene opasnoj vrućini

Ako se svijet zagrije za 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje, procjenjuje se da će 22 posto ljudi starijih od 60 godina svake godine najmanje mjesec dana biti izloženo opasnim razinama vrućine.

Svaki dodatni stupanj zatopljenja značio bi da će još oko milijardu ljudi približno mjesec dana biti izloženo kombinaciji vrućine i vlage koja premašuje sposobnost njihova tijela da se s njom nosi.

Ako se svijet zagrije za 3 stupnja Celzijeva, starije osobe u najteže pogođenim regijama, južnoj Aziji i zemljama Perzijskog zaljeva, mogle bi se suočavati s opasnim vrućinama danju i noću tijekom tri uzastopna mjeseca svake godine.

Među zemljama suočenima s najvećom prijetnjom izdvojene su one s visokom razinom siromaštva i ograničenim pristupom hlađenju, među kojima su Indija, Pakistan, Bangladeš, Mjanmar i Niger.

Vrućine bi mogle potaknuti migracije

"Ovi rezultati upućuju na to da bi nepodnošljiva vrućina mogla sve više poticati unutarnje raseljavanje i prekogranične klimatske migracije, stvarajući nove izazove za javne politike i humanitarne napore", upozorili su istraživači.

Kako bi se izbjegli takvi scenariji, istraživači su pozvali na smanjenje emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet te na to da budući planovi za borbu protiv ekstremnih vrućina daju prednost zaštiti posebno ugroženih starijih osoba.

Većina smrti povezanih s vrućinom događa se u zatvorenim prostorima, istaknuli su američki istraživači, zbog čega je osobito važan "širi pristup klimatizaciji i drugim mogućnostima hlađenja".

Požari, dugotrajni toplinski valovi i suše pogodili su Europu tijekom ljeta za koje se očekuje da će biti najtoplije u povijesti mjerenja na kontinentu koji se ujedno zagrijava najbrže na svijetu. Za sljedeću godinu očekuju se još veće vrućine.