KADA šećete bez određenog cilja, primjerice parkom ili festivalskim prostorom, skrećete li češće lijevo ili desno? Međunarodni tim znanstvenika pokušao je odgovoriti na to pitanje i otkrio jasan globalni obrazac u ljudskom kretanju. Iznenađujuće, čini se da imamo značajnu sklonost okretanju u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, odnosno ulijevo, piše Science Alert.

Neočekivana sklonost

Sve je počelo nakon što je jedna prethodna studija o socijalnom distanciranju tijekom pandemije bolesti COVID-19 neočekivano pokazala da se možda ne krećemo toliko nasumično koliko mislimo. U novom istraživanju znanstvenici su se usredotočili isključivo na skretanja kod različitih dobnih skupina, u različitim kulturnim okruženjima i prostorima. Otkriće je potvrdilo ranije rezultate, a nakon što je utvrđena sklonost okretanju ulijevo, postavilo se pitanje zašto je to tako.

"To je bilo posve neočekivano jer, barem instinktivno, zamišljate da se ljudi pri nasumičnom kretanju okreću kako im padne na pamet, bez nekih naznaka opće sklonosti", rekao je inženjer Claudio Feliciani, koji je u vrijeme studije radio na Sveučilištu u Tokiju. "No, postojala je jasna, mjerljiva tendencija da se ljudi, pod inače jednakim uvjetima, okreću u smjeru suprotnom od kazaljke na satu."

Kontrolirani eksperimenti

Ova sklonost primijećena je i ranije, primjerice u publici na heavy metal koncertima. Zato su u ovoj studiji istraživači željeli isključiti moguće vanjske utjecaje, poput ponašanja drugih ljudi ili načina na koji je prostor ograđen.

Eksperimenti su provedeni u Španjolskoj i Japanu, zemljama s različitim društvenim i kulturnim normama, i to u otvorenim i zatvorenim prostorima te s različitim dobnim skupinama mladih ljudi. Istraživači su testirali i kretanje pojedinaca.

U jednom od pokusa 209 ljudi zamoljeno je da sami i slobodno hodaju unutar šesterokutnog prostora omeđenog stolicama i stolovima kako bi se uklonio svaki utjecaj gomile.

Dosljedan obrazac kretanja

U svim testovima zabilježena je umjerena, ali statistički značajna sklonost kretanju ulijevo. Na nju nisu utjecali dominantna ruka ili noga ispitanika, kao ni njihov spol. Jedini čimbenik koji je izazvao manju promjenu bila je dob. Mlađi ljudi pokazali su jaču sklonost kretanju u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, iako studija nije obuhvatila osobe starije od sredine tridesetih godina.

Potraga za uzrokom

Što pokreće ovu sklonost, još nije poznato, no čini se da je uzrok biološki. Studija je isključila nekoliko mogućnosti. "Vjerojatno uzrok nije u očima, jer smo ispitanicima pokušali prekriti lijevo ili desno oko, a sklonost je i dalje bila prisutna", pojasnio je Feliciani.

"Neki su nas pitali radi li se možda o fenomenu velikih razmjera poput Coriolisove sile ili Zemljinog magnetskog polja, no to se čini malo vjerojatnim s obzirom na ono što smo dosad uspjeli utvrditi."

Praktične primjene

Iako se sklonost kretanju ulijevo možda ne čini kao dramatično znanstveno otkriće, ono ima važne implikacije u nizu područja, od projektiranja zgrada do planiranja u hitnim situacijama.

Način na koji se krećemo kroz zračne luke, muzeje, željezničke kolodvore ili trgovačke centre može biti pod utjecajem suptilnih sklonosti, osobito kada se stvaraju velike gužve. Uz pomoć ovih saznanja mogli bi se, primjerice, učinkovitije dizajnirati evakuacijski putovi.

"Postoje i neke zanimljive paralele s određenim sportovima", dodaje Feliciani. "Neka natjecanja u trčanju i vožnji uvijek se, ali neobjašnjivo, odvijaju na stazama u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. No, to je istraživanje za neku drugu priliku."

Budući koraci

Sljedeći koraci mogli bi uključivati ispitivanje ostaje li ova tendencija prisutna u kasnijoj životnoj dobi ili kod osoba s poteškoćama u kretanju. Znanstvenici također predlažu korištenje eksperimenata u virtualnoj stvarnosti koji bi omogućili precizniju kontrolu nad osjetilnim podacima.

Tim također želi istražiti postoji li slična sklonost i kod drugih životinja, iako je dosad zabilježena tek u nekoliko studija, poput one o mravima koji istražuju nepoznata gnijezda.

"Naši se rezultati mogu činiti kao manje otkriće, ali u prirodi većina pojava povezanih s kretanjem pokazuje da se životinje uglavnom kreću bez preferencije smjera", zaključuje Feliciani. "Izražena sklonost pronađena kod ljudi ukazuje na neku vrstu asimetrije na biomehaničkoj razini."