PANDEMIJA covida-19 duboko je utjecala na mentalno zdravlje djece i adolescenata, zaključili su znanstvenici na temelju analize rezultata prethodnih 17 znanstvenih studija.

Studije objavljene 2020. i 2021. otkrile su neuobičajeno visoke stope anksioznosti, depresije, poremećaja spavanja, suicidalnog ponašanja, poremećaja povezanih sa stresom, poremećaja pažnje i hiperaktivnosti i drugih problema s mentalnim zdravljem djece i tinejdžera tijekom pandemije.

Te su studije pokazale da su individualno bavljenje hobijima, molitve i slušanje glazbe bili povezani s pozitivnim učincima na mentalno zdravlje mladih.

Problemi češći kod djece bez podrške i s niskim socioekonomskim statusom

"Problemi s mentalnim zdravljem bili su češći u onih s niskim socioekonomskim statusom, nedostajućim društvenim vezama i kod djece bez podrške, koja su živjela u lošim obiteljskim odnosima i uz ograničenu mobilnost."

Čimbenici koji su utjecali na pojavu tih problema bili su, među ostalim, zatvaranje škola i "zdravstvena iskustva povezana s covidom u obitelji ili zajednici", rekao je dr. M. Mahbub Hossain sa Sveučilišta Texas A&M, koji je koautor izvješća objavljenog ovog tjedna na internetskoj stranici medRxiv prije znanstvene recenzije.

"U mnogim mjestima školska i društvena potpora mentalnom zdravlju te druge usluge povezane uz mentalno zdravlje postale su nedostupne ili ih nije ni bilo, što je djeci i adolescentima otežavalo pravodobnu potporu njihova mentalnog zdravlja", rekao je Hossain.

On je dodao da postoji potreba za "multidisciplinarnim naporima za ublažavanje neposrednih i budućih zdravstvenih i socijalnih posljedica" pandemije na mentalno zdravlje djece i tinejdžera.