GENERATIVNI AI chatbotovi, sposobni pisati e-mailove i računalni kod, prevoditi, organizirati putovanja ili smišljati ideje za darove, danas su lako dostupni, što potiče pitanje hoće li ljudska sposobnost razmišljanja zakržljati zbog nedovoljnog korištenja. Nedavne znanstvene studije upućuju na to da prepuštanje kognitivnih zadataka umjetnoj inteligenciji može imati štetne posljedice, piše France24.

Znanstvena istraživanja

Posebno su ugroženi pamćenje, sposobnost donošenja odluka i kritičko razmišljanje. Jednostavan upit na prirodnom jeziku obično je dovoljan za dobivanje korisnog odgovora od servisa poput ChatGPT-ja ili Claudea, a posljedice se već osjećaju u školama, na sveučilištima, na radnim mjestima od ureda do sudnica te u našim osobnim životima.

Jedna američko-britanska studija provedena na 1222 osobe, koja još čeka recenziju, otkrila je da korištenje AI alata za rješavanje aritmetičkih zadataka ili vježbi razumijevanja pročitanog kratkoročno poboljšava učinak sudionika, ali dugoročno smanjuje njihove rezultate i spremnost da nastave s pokušajima kada alati nisu dostupni.

"Ovi su nalazi posebno zabrinjavajući jer je ustrajnost temelj stjecanja vještina i jedan od najsnažnijih pokazatelja dugoročnog učenja", napisali su autori studije. Sposobnost umjetne inteligencije da brzo generira odgovore na sva pitanja korisnicima "oduzima prilike za učenje", izjavila je Grace Liu, doktorandica sa Sveučilišta Carnegie Mellon i glavna autorica rada.

"Ono što umjetnu inteligenciju čini posebno zabrinjavajućom jest to što nije alat za samo jednu vrstu aktivnosti. Može se koristiti u gotovo svakoj intelektualnoj, misaonoj i kognitivnoj zadaći." Prilagodljivost tehnologije različitim vrstama problema izdvaja je od prijašnjih valova računalnih pomagala.

Kognitivno rasterećenje

Studija MIT-ja iz 2025. godine postala je viralna zbog otkrića da su studenti koji su koristili generativnu umjetnu inteligenciju za pisanje eseja pokazali smanjenu sposobnost kritičkog razmišljanja. Druga istraživanja ukazuju na isti smjer, ističući ono što se naziva "kognitivno rasterećenje" ili čak "kognitivna predaja".

"Ljudska bića imaju snažnu sklonost štednji energije", rekao je Johann Chevalere, istraživač socijalne i kognitivne psihologije na francuskoj javnoj instituciji CNRS. "U svakodnevnom životu često koristimo strategije koje nas brže dovode do cilja, bez nužnog ulaganja vremena u dubinsku analizu informacija, jer to može biti kognitivno naporno", dodao je.

Korištenje generativne umjetne inteligencije moglo bi ojačati tu sklonost, smatra Chevalere. "Ako neke aktivnosti nikada ne obavljate, mozak - koji funkcionira po principu štednje energije - neće se truditi održavati veze koje se ne koriste."

Odgovor industrije

Pod pritiskom kritičara, programeri generativne umjetne inteligencije počeli su u svoje modele ugrađivati takozvane "sokratske" funkcije, koje su za sada uglavnom namijenjene studentima. U tom načinu rada chatbotovi ne daju jednostavno odgovor, već nude savjete i postavljaju pitanja kako bi potaknuli korisnikovo razmišljanje.

Primjeri uključuju "način učenja" ugrađen u ChatGPT tvrtke OpenAI ili "vođeno učenje" u Googleovom Geminiju. Američki softverski div Microsoft izjavio je za AFP da je u svoje modele Copilot ugradio upozorenja o riziku od pogrešaka. AI također podsjeća korisnike da provjere informacije koje pruža, što je jedna od mjera osmišljenih da ih održi aktivnima i kritički angažiranima.

"Rizik od prekomjernog kognitivnog rasterećenja je stvaran, osobito ako se umjetna inteligencija koristi za automatizaciju zadataka koji su ujedno i prilika za razvoj vještina", priopćio je Microsoft, dodajući da korisnici moraju biti obučeni za pravilnu upotrebu alata.

Istraživači se slažu da za sada nedostaju opsežne, dugoročne studije za procjenu stvarnog utjecaja nove tehnologije na ljudski mozak. Dok one ne budu dostupne, "na nama je da pametno koristimo umjetnu inteligenciju", rekao je Chevalere. "Prilagodit ćemo se ovoj tehnološkoj revoluciji kao što smo se prilagodili i onim prijašnjima."