NALAZI radioaktivne prašine duboko ispod površine oceana sugeriraju da se Zemlja kreće kroz masivan oblak čestica i plina nastao nakon snažne eksplozije zvijezde.

U posljednjih 33.000 godina svemir kontinuirano zasipa Zemlju rijetkim izotopom željeza koji nastaje u supernovama. Ovo nije prvi put da je izotop željeza-60 nađen na našem planetu te to pridonosi sve većem broju dokaza da se Zemlja već neko vrijeme kreće kroz međuzvjezdani oblak prašine koji je vjerojatno nastao nakon supernove koja se dogodila prije više milijuna godina.

Naime, nuklearni fizičar Anton Wallner s Australskog nacionalnog sveučilišta je prije nekog vremena datirao naslage tog izotopa u morskom dnu na prije 2,6 milijuna i 6 milijuna godina, što sugerira da je u tome periodu na Zemlju padala prašina supernove. No sada su nađeni dokazi da je željezo-60 palo na naš planet u zadnjih 20 godina, piše Science Alert.

Pronađen u antarktičkom snijegu

Prije nekoliko godina znanstvenici su objavili da je u svemirskom prostoru oko zemlje otkriveno željezo-60, a sada je Wallner pronašao taj izotop u pet uzoraka uzetih s morskih dubina, s time da su neki bili stari i 33.000 godina. Otkrio je da je količina željeza-60 u uzorcima bila prilično jednaka tijekom cijelog vremenskog razdoblja.

No postoji jedan problem. Naš planet se trenutno kreće kroz područje koja se naziva Lokalni međuzvjezdani oblak, a koji se sastoji od plina, prašine i plazme. Ako je ovaj oblak nastao nakon eksplozija zvijezda, odnosno supernova, onda je razumno očekivati ​​da na Zemlju već neko vrijeme pada prašina sa željezom-60; što je išao dokazivati i Wallner.

No ako je Lokalni međuzvjezdani oblak uistinu izvor željeza-60, njegova razina je trebala naglo porasti kada je Sunčev sustav ušao u oblak, što se dogodilo u zadnjih 33.000 godina. Najstariji uzorak s ovim izotopom je u tom slučaju trebao imati najmanje razine željeza-60 - što nije bio slučaj.

Drevna supernova

Stručnjaci smatraju kako je moguće da Lokalni međuzvjezdani oblak i prašina supernove nisu jedinstvena struktura već da su se pojavili u isto vrijeme, odnosno da su ostaci supernove koja se dogodila prije više milijuna godina ostali u nekim dijelovima međuzvjezdanog oblaka.

"Neka nedavna istraživanja sugeriraju da bi se željezo-60 zarobljeno u česticama prašine moglo kretati ​​u međuzvjezdanom mediju. To bi značilo da ovaj izotop možda dolazi iz još starijih supernova i da mi hvatamo neku vrstu njihovih jeka“, rekao je Wallner.

Stručnjaci vjeruju da ćemo doći do odgovora ako potražimo još uzoraka sa željezom-60, pogotovo onih koji su stari između 40.000 godina i oko milijun godina. U tom slučaju, ako se razina željeza-60 povećava sa starošću uzorka, to bi značilo da izotop dolazi od drevne supernove.

S druge strane, veće razine izotopa u novijim uzorcima pokazale bi da je izvor željeza-60 Lokalni međuzvjezdani oblak.

Istraživanje naziva 60Fe deposition during the late Pleistocene and the Holocene echoes past supernova activity objavljeno je u Proceedings of the National Academy of Sciences.