ŽUPANIJE su, barem u Hrvatskoj kakvu je stvorio pravomoćno osuđena zločinačka organizacija, važna poluga cijelog društvenog i državnog sistema. Županije su te u kojima se ostvaruju karijere, u kojima se može još lakše napredovati ako se pristane na pravila igra koja zadaje HDZ, a koja se uglavnom temelje na stranačkoj vjernosti.

Zemlja u kojoj je bitno biti poslušan prema državi i kleru

Pravila igre u ovih 30 godina nije teško detektirati. Jedan od Tuđmanovih prijatelja ili, kako se to znalo reći, predsjednikovih intimusa, pokojni Branimir Lukšić, još devedesetih je dok je bio HDZ-ov splitsko-dalmatinski župan izrekao riječi koje pogađaju današnji realitet.

''U Hrvatskoj, hvala Bogu, ima znatan broj poštenih, radišnih, domoljubnih, čovjekoljubnih i bogoljubnih ljudi i to je nada za svjetliju budućnost ove zemlje'', rekao je Lukšić, čovjek koji je inače bio i revizor nečega što se zove Hrvatski plemićki zbor Južne Hrvatske.

Tako je jedan župan vidio Hrvatsku. Hrvatska tih poštenih, radišnih, domoljubnih, čovjekoljubnih i bogoljubnih ljudi jest Hrvatska koju danas živimo. Drugim riječima, to je vizija zemlje u kojoj je ideal biti poslušan, prije svega prema državi i kleru.

HDZ crpi snagu iz županija

Županije su tu temeljna točka, a u što su uvid očito imali i sam Lukšić i ostali slični njemu. Iz županija HDZ i ostale stranke crpe svoju snagu. One su kroz zaposlenje političko oruđe, a ujedno i inkubator za štancanje (i nadziranje) stranačkih uspješnika, od kojih će neki ići dalje, a neki ostati gdje jesu.

Drugim riječima, sa svim unificiranim mozgovima koji funkcioniraju na ideji zajedništva, domoljublja i bogoljublja, županije su jezgra hrvatske malograđanštine te prije svega, simbol klijentelizma, pa samim tim i propadanja države u stranačko društvo.

I dok stvari na nivou države, iako porazne, još nekako i funkcioniraju jer postoji određeni otpor civilnog društva, rijetkih medija i ljudi koji ipak znaju razmišljati, lokalna područja potpuno su potopljena HDZ-om, ali i drugim strankama koje su na pojedinim teritorijima zagospodarile političkim procesima, tako da djeluju kao HDZ izvan HDZ-a.

Sociolog Dvornik: Lokalno se živi pod dominacijom jedne stranke

O tome nam govori i sociolog Srđan Dvornik. "U malim lokalnim jedinicama često nema uvjeta za interesni, politički, kulturni i drugi pluralizam. Lokalne elite često su koncentrirane oko malog broja moćnih i/ili bogatih, nema dovoljno jakih (ili ikakvih!) protuelita koje bi ostavile mogućnost stvarnog izbora.

Zbog toga, još više nego i sama Hrvatska u cjelini, lokalne vlasti, ali i čitav društveni život, mediji i kultura žive pod dominacijom jedne stranke. Pluralizam je nužan da bi djelovale sve one različite provjere i protuteže koje omogućuju demokratsku kontrolu vlasti.

Umjesto toga, jedna je dominantna partija, jedan centar u kojem se neformalno, ali moćno odlučuje tko će dobiti koji posao, tko će zauzeti koje radno mjesto...

Kada gledamo na kojoj razini počinje stvaran pluralitet u politici, ekonomiji, kulturi... Ona je i iznad postojećih županija, i nalazila bi se negdje u onim regijama koje se već 10-20 godina vrte po raznim prijedlozima reforme teritorijalnog ustrojstva Hrvatske.

A ta razina sistemski nije priznata. Dapače, kod gotovo svih nacionalističkih političara vidjet ćete užas s kojim reagiraju na regionalizaciju Hrvatske. Većini i sama ta riječ djeluje kao psovka", govori Dvornik.

HDZ-ov župan otvoreno priznao da je uhljebljivao i da mu je žao što nije više 

Uistinu, dovoljno se prisjetiti samo dubrovačko-neretvanskog župana Nikole Dobroslavića, inače poznatog po riječima kako će se Hrvati dijeliti na one koji su prešli Pelješki most i one koji nisu, koji je jednom izjavio kako je prijedlog ustroja s pet regija štetan i kako "cijepa hrvatsko nacionalno biće i otvara moguće sukobe koji su obilježili našu povijest".

Govorio je da i ako dođe do nove podjele, Dubrovnik mora biti regionalno središte. Drugim riječima, on napad na "hrvatsko nacionalno biće", dakle na domoljublje, vidi u tome da se zemlja drugačije administrativno podijeli, iako bi možda upravo to donijeli ekonomski prosperitet i manje troškove, što znači i veći obzir prema domovini.

>> HDZ-ovac opet želi biti župan. Govorio je: Puno sam uhljebio, volio bih da sam i više

Dvornik spominje i zapošljavanja te da županije služe baš kao poligon za to. Glasovit je slučaj HDZ-ovca Gorana Pauka, nekadašnjeg šibensko-kninskog župana koji se medijima otvoreno hvalio da je uhljebljivao.

Prisjetimo se kako se Pauk u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji prije više od četiri godine hvalio uhljebljivanjem.

"Uhljebio sam puno znanih i neznanih. Kad bismo gledali klasično zapošljavanje, u smislu natječaja, prijave, referenci, onda bismo mogli zaključiti za svakog da se zaposlio preko veze. Nema onog tko se javio za neki posao a da nije imao neku preporuku, neku vezu. Volio bih da sam ih puno više uhljebio", govorio je Pauk.

Stričak započeo tučnjavu

Zapošljavanje nije jedini problem. Mnogi se župani doslovno ponašaju kao šerifi. Uzmimo samo slučaj varaždinskog župana Anđelka Stričaka koji je u noći s 23. na 24 rujna sudjelovao u tučnjavi u jednom kafiću u samom centru Varaždina, a pritom je bio pijan.

>> Dobili smo nalaz na kojem piše da je HDZ-ov župan bio mrtav pijan. On nema komentara

On je sam priznao da je popio koju čašu vina, no iz nalaza koji smo dobili čini se da je bio i malo više od toga. Naime, Index je u posjedu nalaza koji Stričak nije želio komentirati, a prema kojemu je u krvi imao 2.02 promila alkohola.

Podsjetimo, prvo je objavljeno kako je Stričak dobio čašom u glavu, a zatim je objavljena i snimka nadzorne kamere koja pokazuje da je on napao mladića. Snimka je nastala iz daljine pa nije moguće detaljno utvrditi što se točno događalo, a nije poznato ni što su akteri govorili.

Na snimci se vidi više ljudi i da traje žustra rasprava. Kako se čini, HDZ-ov župan nepoznatom je mladiću stavio ruku oko vrata. U sljedećem trenutku došlo je do naguravanja.

Dekanić sudjelovao pijan u prometnoj, kaže da nije vozio

Tu je i primjer vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića, koji je jednom rekao da smo Hrvatsku dobili uz Božju pomoć. On je u travnju sudjelovao u prometnoj nesreći na cesti između Andrijaševaca i Cerne.

>> HDZ-ov župan opet pijan imao nesreću službenim autom, kaže da on nije vozio

"U spomenutoj nezgodi sudjelovao sam kao suvozač u službenom automobilu Vukovarsko-srijemske županije, a kojim je na moju zamolbu upravljao K.B.", napisao je na svojem Facebooku naznačivši i kako je imao 1.44 promila alkohola u krvi.

K.B. je njegov rođak Krešimir Bičanić. No ekipa RTL-ove Potrage objavila je da je razgovarala s troje svjedoka nesreće i da svi tvrde isto - Dekanić je u noći 17. travnja bio sam u automobilu.

Vidno pijan, kažu, na ulazu u Cernu zabio se u parkirani automobil pa je molio prisutne da ne zovu policiju. Iako se svjedoci osobno ne poznaju, njihove priče podudaraju se u ključnim detaljima, donosi Potraga RTL-a.

>>Očevici: Pijani HDZ-ov župan sam je vozio službeni auto, zabio se u drugi

Jedan od dvoje svjedoka koji su zamolili da im se zaštiti identitet ovako je opisao što se dogodilo:

"Kad smo došli na mjesto nesreće, on je jednostavno izašao iz auta s vozačevog mjesta. Vidno pijan. Doslovce je ispao iz auta. Tako da je molio da se ne zove policija, da će se sve riješiti. Međutim, i ta žena kojoj je razbio automobil, ona je, kako bih vam rekao, rekla i sama u nekom smislu, ali tiho: 'To je župan, nemojte zvati policiju.'

Međutim, u tom trenutku mislim da nema toga valjda zakona jer ako si u HDZ-u, možeš jednostavno raditi što god hoćeš po cesti. Valjda je zakon za sve isti", rekli su svjedoci za Potragu.

Tomašević tukao ženu, osuđen je

Najpoznatiji HDZ-ov devijantni župan ipak je nekadašnji župan Požeško-slavonske županije Alojzije Tomašević. On je u prosincu 2020. na Županijskom sudu u Karlovcu pravomoćno osuđen zbog obiteljskog nasilja. Osuđen je na 10 mjeseci uvjetno, uz rok kušnje od dvije godine. Time je potvrđena osuđujuća presuda suda u Slavonskom Brodu, koji ga je proglasio krivim za zlostavljanje supruge.

>> Tko je Alojz Tomašević, visokorangirani HDZ-ovac koji je prebio ženu

"'Znaš kakav sam ja kad popijem. Ja sam bećar, ja tebi ne želim tebi zlo. A to što ponekad dobiješ neku šamarčinu, pa što je to? To nije strašno, to je normalno!' rekao je. Strah me je bilo u takvom braku, kad bi znao u takvom stanju dolaziti kući, bilo me strah. Iščekivati muža sa strahom, to nije baš jednostavno", ispričala je njegova supruga.

Kroz slučaj bivšeg sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića otkrili smo koliko se župana teško riješiti. Podsjetimo, novinari su otkrili da Žinić koristi više nekretnina u vlasništvu države, a zbog čega je on podnio ostavku na mjesto predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Sisačko-moslavačke županije.

> >Lakše je smijeniti predsjednika Amerike nego hrvatskog župana

No Žinić je na mjestu župana ostao sve do lanjskih izbora u svibnju. Žinićev slučaj tada nas je podsjetio da je teže smijeniti hrvatskog župana od američkog predsjednika.

Podsjetimo, prema spomenutom Zakonu, hrvatskom županu mandat prestaje po sili zakona u samo šest situacija: ako sam podnese pisanu ostavku, ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od mjeseca, ako mu prestane prebivalište na području županije, ako mu prestane hrvatsko državljanstvo te smrću.

Izračunali smo koliko nas koštaju županije

Index je prije dvije godine donio i koliko nas zapravo koštaju beskorisne županije i župani. Bilo je to u jeku pandemije, netom nakon što je pod krinkom ušteda započeo proces pripajanja ureda državne uprave i županija.

"U toj akciji su županije, koje imaju svojih oko 2500 zaposlenih u administrativnim tijelima, trebale preuzeti još toliko državnih službenika iz ureda državne uprave", rekao je tada Ivan Koprić, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu i član Instituta za javnu upravu,

>> Koliko nas zapravo koštaju beskorisne županije i župani?

Index je u tadašnjim županijskim proračunima odlučio istražiti koliko nas županije koštaju kada se izbace ustanove u zdravstvu, srednje i osnovne škole, domovi za stare i nemoćne i ostali tzv. proračunski korisnici.

Jurlina Alibegović: Snažan je otpor da županije pošto-poto opstanu u postojećim granicama

Index je danas na ovu temu popričao sa znanstvenom savjetnicom Ekonomskog instituta Dubravkom Jurlinom Alibegović, inače nekadašnjom ministricom uprave.

Odmah smo je pitali zašto je broj županija prevelik. Govori nam kako to je li broj županija prevelik ili nije treba staviti u širi kontekst.

"Prvenstveno je to kontekst onoga što su županije definirane po Ustavu i Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, koje bi poslove trebale, a što stvarno obavljaju, kako ih financiraju, a kako bi trebale odnosno bi li ih mogle financirati na drugačiji način, u kojoj mjeri surađuju s državnom razinom i lokalnom samoupravom u obavljanju svojih zadaća.

Nadalje, slijede li potrebe stanovnika i poduzetnika i prilagođavaju ih planiranju razvoja, analiziraju li i ocjenjuju li koje su rezultate i konkretne ishode postigle trošenjem javnih sredstava i provođenjem svojih politika i razvojnih strategija, uključuju li u dovoljnoj mjeri sve važne dionike u praćenje i ocjenu postignutog.

Podsjećam da se županije organiziraju kao jedinice regionalne samouprave za obavljanje poslova od regionalnog značenja, a njihovo područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu.

Nisam jedina koja je mišljenja da političari kod uspostave županija nisu vodili dovoljno računa o svim tim kriterijima, već da su ih usmjeravale neke posve druge želje i interesi koji su rezultirali postojećim nepromijenjenim brojem županija i snažnim političkim otporima na svim razinama i od svih političkih opcija da županije pošto-poto opstanu u postojećim granicama.

U Ustavu se navodi da se prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i regionalne samouprave mora voditi računa o širini i prirodi poslova, ali i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti, na koje se često zaboravlja kada se govori bilo o lokalnoj, bilo o regionalnoj samoupravi", govori ona.

"Županije treba grupirati u veće cjeline kako bi postale sposobnije"

Podsjećamo je na njezine nekadašnje riječi kako je dovoljna podjela na pet regija.

"Stav o potrebi okrupnjavanja županija u veće teritorijalne cjeline temeljim na rezultatima provedenog istraživanja u Ekonomskom institutu u Zagrebu u kojem smo prikazali okvirni prijedlog za novi teritorijalni ustroj radi postizanja efikasnijeg i učinkovitijeg pružanja javnih usluga.

Cilj provedene faktorske i klasterske analize je bilo grupiranje županija u veće prostorne cjeline kako bi bile sposobne obavljati javne poslove iz svog djelokruga.

Kod svrstavanja županija u veće prostorne cjeline primijenili smo kriterije homogenosti odnosno uspostavu regionalnih jedinica (regija) prema kriteriju relativne jednakosti ili najveće sličnosti elemenata koji sačinjavaju prostor, zatim po kriteriju funkcionalnosti i klasifikacije prostora za svrhe planiranja.

Naši prijedlozi novog teritorijalnog ustroja jedinica regionalne samouprave prvenstveno su vođeni time da je osnovna razvojna zadaća formirane regionalne jedinice koordinacija razvoja na svom području i kvalitetno i učinkovito obavljanje javnih poslova", dodaje.

"Najviše je zapošljavanja nakon izbora"

Pitali smo je više oko zapošljavanja u županijama.

"Zapošljavanje u županijama se treba odvijati u skladu sa Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji propisuje da svaka jedinica treba pripremiti plan prijema u službu osim za radna mjesta koja su na određeno vrijeme ili su upražnjena nakon donošenja plana.

Nemoguće je spekulirati o načinima zapošljavanja i kojim se kriterijima, osim propisanih, daje prednost pri izboru kandidata za radno mjesto koji udovoljavaju svim formalnim uvjetima iz natječaja.

U javnosti sam iznijela mišljenje da se kontinuirano povećava broj zaposlenih i u županijama, a ponajviše nakon provedenih lokalnih izbora. Mišljenje se temelji na prosječnom broju zaposlenih u upravnim tijelima županija.

To su javno dostupni podaci Ministarstva financija iz financijskih izvještaja županija. Podaci su prikazani za razdoblje od 2002. do 2020. godine.

Prema metodologiji i obuhvatu, u podatke su uključeni svi zaposleni, od onih koji se financiraju iz županijskog proračuna i proračuna Europske unije za rad na europskim projektima do bivših zaposlenih u uredima državne uprave koji su pripojeni županijama.

"U tri desetljeća broj zaposlenih se uvećao tri i pol puta"

U razdoblju od tri desetljeća broj zaposlenih u županijama se uvećao gotovo tri i po puta. Naglašavam da se obuhvat poslova u županijama nije značajnije mijenjao. O rezultatima javnih poslova koje županije obavljaju nema novijih istraživanja, a naročito nedostaje mišljenje građana i poduzetnika o zadovoljstvu javnim uslugama koje očekuju u svojoj županiji.

Nije mi poznat razlog zašto Ministarstvo pravosuđa i uprave u svojoj publikaciji Statistički prikaz redovito ne objavljuje podatke o broju zaposlenih u lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Zadnji je podatak dostupan za 2018. godinu. Nedostaje više transparentnosti i mogućnosti javnog uvida u podatke o zaposlenima u županijama. Posebno nedostaju podaci o broju zaposlenih iz ureda državne uprave u županijama koji su po preuzimanju postali zaposleni službenici i namještenici u županijama.

I podaci Ministarstva financija još uvijek nisu raspoloživi za 2021. godinu, pa ne možemo znati koliko je osoba zaposleno na službenička i namještenička radna mjesta u županijskim upravnim tijelima nakon provedenih posljednjih lokalnih izbora. Nije moguće zaključiti nastavlja li se porast zapošljavanja u županijama ili ne", kazala je.

"Uvjerena sam da postoji broj radnih mjesta koja nemaju opravdanje postojanja"

Pitamo je misli li da su neka radna mjesta izmišljena ili nepotrebna.

"Odgovor na to pitanje traži cjelovitu analizu poslovnih procesa u svim upravnim tijelima u županijama i broja stručnih karakteristika osoba koje ih obavljaju. Ipak sam uvjerena da ima određeni broj radnih mjesta koja nemaju opravdanje postojanja i da su na njima zaposlene osobe koje primaju plaću.

Sigurno ima i onih radnih mjesta koja nisu opisana u pravilniku o unutarnjem redu i o kojima župani ne žele razmišljati, zbog neznanja, nezainteresiranosti ili iz drugih nepoznatih razloga.

Pravilnik o unutarnjem redu donose župani, na prijedlog pročelnika upravnih tijela, posebno za svako upravno tijelo ili kao zajednički pravilnik za više upravnih tijela, a u njemu se utvrđuju nazivi i opisi poslova radnih mjesta, stručni i drugi uvjeti za raspored na radna mjesta i broj izvršitelja.

Budući da pročelnik donosi rješenje o prijemu u službu, rasporedu na radno mjesto, o drugim pravima i obvezama službenika, o prijemu svake osobe u službu u upravno tijelo u županiji mora poštovati opće uvjete za prijam u službu (punoljetnost, hrvatsko državljanstvo, zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima).

Postoje i posebni uvjeti za prijam u službu i raspored na radno mjesto (određena stručna sprema i struka, radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit, znanje određenoga stranog jezika, posebna znanja, sposobnosti i vještine, posebna zdravstvena sposobnost i drugo)", kazala je.

Dodaje da se sva radna mjesta u lokalnoj i regionalnoj samoupravi klasificiraju prema standardnim mjerilima za sva upravna tijela, od potrebnog stručnog znanja, složenosti poslova, samostalnosti u radu, stupnja suradnje s drugim tijelima i komunikacije sa strankama pa do stupnja odgovornosti i utjecaja na donošenje odluka.

"Kada sve to znamo, jasno nam je da ima i onih koji su primljeni u službu u županijska upravna tijela iako su na rubu zadovoljavanja svih navedenih kriterija. Klasifikacija radnih mjesta uređuje se uredbom vlade Republike Hrvatske i predstavlja osnovu za uređivanje sustava plaća službenika i namještenika", dodaje.

Koliko je ljudi zaposleno u županijama?

Naposljetku, koliko je ljudi zaposleno u županijama?

"Županije se razlikuju po broju zaposlenih u upravnim tijelima. Zadnji dostupni podaci pokazuju da su u upravnim odjelima Požeško-slavonske županije zaposlena 92 službenika i namještenika, najmanje među svim županijama, dok je najviše zaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ukupno 550.

Zanimljivo je usporediti županije prema pokazatelju odnosa broja stanovnika i broja zaposlenih službenika i namještenika u upravnim tijelima županije 

Uočavamo velike razlike među županijama. U upravnim tijelima Ličko-senjske županije, s najmanjim brojem stanovnika među svim županijama nije, kako bismo očekivali, zaposleno najmanje službenika i namještenika, a jedan njihov zaposlenik obavlja poslove za 346 stanovnika županije.

S druge strane, u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji odnos stanovnika i zaposlenih je skoro identičan (1054 i 1053). Splitsko-dalmatinska županija, najmnogoljudnija, zapošljava i najveći broj službenika i namještenika, a jedan zaposlenik obavlja poslove za 773 stanovnika.

Najbolji odnos stanovnika i zaposlenih je u Međimurskoj županiji, u kojoj je jedan zaposlenik u stanju pružiti sve poslove koji se od njega traže za 834 stanovnika. I ovdje ne možemo ništa pobliže kazati o kvaliteti obavljanja poslova", dodala je ona.

Sociolog Dvornik: Gdje naći stručne kadrove?

Sa sociologom Dvornikom smo nastavili razgovarati o političkom, odnosno društvenom aspektu postojanja toliko županija.

"Mjesto županija u teritorijalnom ustrojstvu vlasti i uprave u Hrvatskoj, usporedimo li ih s lokalnom i državnom vlašću, trebalo je osigurati s jedne strane osjetljivost na potrebe užih dijelova zemlje, a s druge funkcionalnost.

Jer kad je zemlja od samo četiri milijuna stanovnica i stanovnika (sad više niti toliko) podijeljena na stotine i stotine lokalnih jedinica, jasno je da velik dio tih jedinica nema kapaciteta za kvalitetnu vladavinu.

Gdje ćete u općini od par hiljada ljudi, često i bez ozbiljnije industrije ili drugih jačih djelatnosti, naći i stručne kadrove i adekvatnu ponudu i potražnju, i na kraju krajeva prihode da makar i detektirate, a kamoli zadovoljite životne potrebe koje ne mogu zadovoljiti komercijalne djelatnosti?" zapitao se.

"Pluralizam se još uvijek nije razvio"

Dodaje kako županije imaju kapaciteta za upravne funkcije i društvene djelatnosti, ali često ne i za dostatan nivo pluralizma, koji je u cijelom ovom društvu kroz svu povijest bio gotovo nikakav.

"A ni u ovih nekoliko decenija formalne demokracije, ali i dalje pod dominacijom političke sfere, nije se jako razvio. Dakle, i u mnogim sadašnjim županijama važi dobrim dijelom ono što vidimo u općinama i većini gradova. Po svojoj realnoj funkciji, a ne onoj koju im pripisuje pravni sistem, županije su transmisija.

Većina ih je kadrovski vezana uz HDZ kao najjaču partiju, i preko njih se može utjecati i na općine. Za mnoge investicije presudna je podrška županija (ne samo novčana nego i politička i administrativna).

Isto tako i za funkcije kako što je zdravstvena zaštita ili obrazovanje. To se, primjerice, vidi i po tome koliko je šaroliko, i često neadekvatno, financiranje djelatnosti koja potpadaju pod lokalnu vlast, kao što je predškolski odgoj. Kako će djeca iz sela doći do ustanove do koje je potreban javni prijevoz, a siromašna općina ga ne može valjano organizirati?" kazuje on.

"Kadrovi napreduju po partijsko-političkoj liniji"

Ističe kako se to reflektira i na odnose moći.

"Građanke i građani koji u općini ili gradu većinski podrže političku opciju koja nije vladajuća na višoj razini naći će se u mnogim problemima ako ta njihova lokalna jedinica nije ekonomski dovoljno snažna.

Kandidati često dobivaju lokalnu glasačku podršku i po tome koliko su sposobni (ili se prikazuju kao sposobni) da privuku potporu iz županije pod vlašću svoje partije. U toj koncentraciji je i jedno od objašnjenja sveprisutne korupcije: jedne institucije efektivno neće kontrolirati ili ograničavati druge institucije ako na sve presudno utječe vodstvo iste stranke.

Kadrovi u županiji - koje god struke bili i gdje god radili - imaju priliku za napredovanje upravo po toj partijsko-političkoj liniji. I tako se iz centra daje razne oblike potpore, a s lokalne i županijske razine se centru osigurava kontrola.

Ovakva nedosljedna decentralizacija, jasno, sama po sebi ne osigurava taj prijeko potrebni pluralizam jer lokalne i subregionalne vlasti nisu ustrojene tako da mogu samostalno funkcionirati. Ostaju ovisne o višim vlastima, a stvaraju privid decentralizirane prilagodbe specifičnostima raznih krajeva", zaključio je za Index sociolog Srđan Dvornik.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.