Alzheimerova bolest jedan je od najčešćih uzroka demencije u starijoj dobi, a istraživanja sve više proučavaju moguće povezanosti između kvalitete sna i rizika od njezina razvoja. Novo istraživanje belgijskih znanstvenika pokazalo je da su češća kratka buđenja tijekom noći povezana s većim genetskim rizikom za Alzheimerovu bolest kod osoba srednje i starije dobi, piše HuffPost.
Mikro-buđenja kao mogući rani pokazatelj
Znanstvenici sa Sveučilišta u Liègeu analizirali su obrasce spavanja više od 500 osoba u dobi od 18 do 31 te od 50 do 69 godina. Rezultati, objavljeni u časopisu Sleep, pokazali su da stariji sudionici koji su tijekom noći imali česta mikro-buđenja imaju i veći genetski rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Ta kratka buđenja zabilježena su i prije pojave bilo kakvih simptoma, poput problema s pamćenjem. Svi sudionici istraživanja bili su zdravi.
Kod mlađih ispitanika s čestim noćnim buđenjima nije utvrđen isti porast rizika. Mikro-buđenja su opisana kao kratki naleti moždane aktivnosti koji ne moraju potpuno probuditi osobu, ali joj remete san. Moždana aktivnost praćena je elektroencefalogramom (EEG).
Važnost sna za zdravlje mozga
Studija ima i svoja ograničenja. U starijoj dobnoj skupini bilo je samo 87 ispitanika, što je relativno malen uzorak, pa rezultati možda ne bi bili isti na većoj populaciji. Osim toga, česta buđenja ne znače nužno da će netko razviti Alzheimerovu bolest. Ipak, kvaliteta sna ključan je faktor za opće zdravlje i rizik od demencije, jer mozak tijekom spavanja obrađuje sjećanja i čisti otpadne tvari.
Dr. Arman Fesharaki-Zadeh, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Yale, u ranijoj je izjavi za HuffPost istaknuo da je veza između poremećaja spavanja i demencije važna tema koja se intenzivno istražuje.
"Postoji snažna povezanost između poremećaja spavanja, osobito manjka dubokog sna, i povećanog rizika od razvoja demencije. Promjene u strukturi spavanja, koje uključuju i manje dubokog sna, mogu poslužiti kao rani biomarkeri neurodegenerativnih bolesti", dodao je.
Kako smanjiti rizik
Iako Alzheimerova bolest može biti genetski uvjetovana, postoje koraci kojima se može smanjiti rizik ili odgoditi njezin početak. Preporučuje se redovita tjelovježba, najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, poput hodanja ili vrtlarenja. Važno je i kontrolirati gubitak sluha, visoki krvni tlak i dijabetes.
Prehrana bogata zdravim mastima, cjelovitim žitaricama, voćem i povrćem također pridonosi zdravlju. Dr. Rudy Tanzi, direktor McCance centra za zdravlje mozga u općoj bolnici Massachusetts, to je sažeo u ranijoj izjavi: "Oduvijek govorimo da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak".
Rizik od Alzheimera i demencije mogu povećati pušenje i konzumacija alkohola. Kao što sugerira i nova studija, kvalitetan san štiti mozak, što uključuje i liječenje stanja poput apneje u snu.
"Ljudima je potrebno dovoljno sna jer se mozak obnavlja tijekom dubokog sna. Tada se smanjuje koncentracija beta-amiloida, toksičnog proteina koji pridonosi razvoju Alzheimerove bolesti", objasnio je dr. James Ellison, gerijatrijski psihijatar u Jefferson Healthu.
Znanstvenici također preporučuju održavanje društvenih kontakata te stalne mentalne izazove, poput učenja novog jezika, isprobavanja novih recepata ili pronalaženja hobija.
Povremeno zaboravljanje imena ili zametanje ključeva nije razlog za zabrinutost jer su kognitivne promjene dio starenja. Međutim, ako takve promjene počnu ometati svakodnevni život, primjerice ako se teško snalazite u razgovoru, gubite na poznatim mjestima ili ne možete obaviti jednostavne zadatke, trebalo bi razgovarati s liječnikom o riziku od demencije.