Koliko su gazirana pića bez šećera zapravo dobra za nas?
DIJETALNA gazirana pića mnogima su praktičan izbor jer ne sadrže šećer ni kalorije. Ipak, postavlja se pitanje kako njihova svakodnevna konzumacija utječe na dugoročno zdravlje mozga. Rasprave o tome najčešće su usmjerene na umjetna sladila, zamjene za šećer koje pićima daju slatkoću bez kalorija, piše Eating Well.
Iako su brojna sladila odobrena za upotrebu, novija istraživanja detaljnije ispituju njihove dugoročne učinke. "Umjetna sladila smatraju se sigurnima ako se koriste unutar preporučenih granica, no istraživanja sugeriraju da bi s vremenom mogla utjecati na zdravlje mozga", kaže nutricionistica Jamie Lee McIntyre.
Tako je jedna studija pokazala da je veća konzumacija određenih niskokaloričnih sladila povezana s bržim kognitivnim propadanjem u razdoblju od osam godina. Premda takve opservacijske studije ne dokazuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu, nalazi su potaknuli pitanja o aspartamu, jednom od najčešćih sladila u dijetalnim pićima.
Utjecaj na neurotransmitere
"Jedan od načina na koje svakodnevno pijenje dijetalnih pića može djelovati na mozak povezan je s metabolizmom aspartama", kaže neurolog dr. Luke Barr. "Aspartam se razgrađuje na fenilalanin, asparaginsku kiselinu i metanol. Fenilalanin, posebno, može u velikim količinama promijeniti ravnotežu neurotransmitera u mozgu. Taj poremećaj može utjecati na regulaciju raspoloženja i kognitivnu bistroću, pogotovo kod osjetljivih osoba."
Neurotransmiteri su kemijski glasnici pomoću kojih moždane stanice komuniciraju i utječu na sve, od raspoloženja i fokusa do ciklusa spavanja. Kada se ta osjetljiva ravnoteža naruši, mogu se pojaviti negativne posljedice. Iako je količina fenilalanina iz jednog pića mala, svakodnevni unos s vremenom bi mogao imati kumulativan učinak.
Moguća povezanost s glavoboljama i migrenama
Osobe sklone glavoboljama trebale bi obratiti pozornost na unos dijetalnih pića. "Neka su istraživanja povezala čestu konzumaciju aspartama s povećanim rizikom od glavobolja i migrena", ističe Barr. "Mehanizam nije u potpunosti jasan, ali pretpostavlja se da učinak aspartama na neurotransmitere i vaskularnu regulaciju u mozgu kod nekih pojedinaca može potaknuti takve epizode."
Kod osjetljivih pojedinaca sastojci aspartama mogli bi biti okidač za migrene ili tenzijske glavobolje. Iako su rezultati istraživanja neujednačeni i neće svatko imati takvu reakciju, to je moguća veza koju treba razmotriti ako su glavobolje čest problem.
Utjecaj na signale za apetit
Povećava li se želja za slatkim nakon konzumacije dijetalnog pića? Možda to nije samo subjektivan osjećaj. "Jedan od mogućih učinaka dijetalnih pića na mozak odnosi se na regulaciju apetita", kaže McIntyre. "Neka istraživanja sugeriraju da umjetna sladila poput aspartama ili sukraloze mogu poremetiti sposobnost mozga da slatkoću poveže s kalorijama, što može utjecati na želju za hranom i signale gladi."
Mozak je programiran da očekuje energiju, odnosno kalorije, kada osjeti slatki okus. Konzumacija nečega što je slatko, ali bez kalorija, može poremetiti tu naučenu reakciju. Neki stručnjaci smatraju da to s vremenom može promijeniti percepciju slatkoće i upravljanje glađu, što može dovesti do pojačane želje za pravim šećerom.
Treba napomenuti da ne potvrđuju svi podaci ovu teoriju. Jedan pregled studija istaknuo je da kratkotrajna izloženost slatkom okusu često smanjuje želju za njim, dok dugotrajna izloženost ima mali ili nikakav dosljedan učinak. Očito je potrebno više istraživanja za čvrst zaključak.
Utjecaj na os crijeva-mozak
Zdravlje crijeva i mozga duboko je povezano putem osi crijeva-mozak, dvosmjerne komunikacije između probavnog i središnjeg živčanog sustava. "Umjetna sladila mogla bi djelovati na crijevne mikrobe. S obzirom na to da su crijeva usko povezana s mozgom, to bi se moglo odraziti na raspoloženje i kognitivne funkcije", kaže nutricionistica Whitney Stuart.
Istraživanja su i na ovom području podijeljena i potrebno je više studija na ljudima. Ipak, postoje studije koje sugeriraju da umjetna sladila, uključujući aspartam, mogu negativno utjecati na mikrobiom crijeva tako što povećavaju broj štetnih i smanjuju broj korisnih bakterija. Zbog bliske veze između crijeva i mozga, to je svakako faktor koji treba uzeti u obzir.
Kako druga umjetna sladila utječu na mozak
Aspartam nije jedino umjetno sladilo, a svako od njih na tijelo djeluje drukčije. "Druga umjetna sladila, poput sukraloze ili saharina, također su proučavana zbog mogućih učinaka na mozak", kaže Barr. "Iako se njihovi metabolički putevi razlikuju od aspartama, neka istraživanja sugeriraju da mogu promijeniti crijevnu mikrobiotu i tako utjecati na os crijeva-mozak. To znači da mogu neizravno djelovati na raspoloženje, pamćenje i regulaciju stresa, premda se dokazi još prikupljaju."
Primjerice, čini se da se neka sladila, poput sukraloze i acesulfama K, ne razgrađuju značajno u crijevima pa bi mogla imati manji utjecaj na mikrobno okruženje. Stuart napominje da, unatoč nekim slabijim dokazima, i dalje se čini da postoji veza između konzumacije umjetnih sladila i zdravlja mozga. Ta veza uključuje brži kognitivni pad, probleme s pamćenjem i znakove neuroinflamacije, odnosno upale živčanog sustava.
Pića koja podržavaju zdravlje mozga
Ako dijetalna pića želite zamijeniti nečim korisnijim za mozak, postoji mnogo zdravih opcija. Najjednostavniji izbor često je i najbolji - voda. Ne sadrži umjetna sladila i osigurava najbolju hidrataciju. Dodatak limuna, krastavca ili mente može joj dati osvježavajući okus.
Zeleni čaj sadrži kofein za blagi poticaj, ali i L-teanin, aminokiselinu koja potiče stanje smirene budnosti. Pun je i antioksidansa koji štite moždane stanice od oštećenja.
Smoothieji od bobičastog voća odličan su izbor. Bobičasto voće bogato je flavonoidima, spojevima koji podržavaju pamćenje i učenje. Pomiješano s vodom, mlijekom ili jogurtom, čini napitak bogat nutrijentima.
Zlatno mlijeko je topli napitak koji se radi od kurkume, začina koji sadrži kurkumin. Kurkumin ima snažna protuupalna i antioksidativna svojstva koja mogu zaštititi dugoročno zdravlje mozga. Ako se radi s kravljim mlijekom, nudi i jod i kolin, važne za funkciju mozga.
Na tržištu postoji sve više "zdravijih" gaziranih opcija, od kojih su mnoge napravljene s prirodnijim sladilima poput stevije i ne sadrže umjetne sastojke. Iako ih ne treba konzumirati u velikim količinama, mogu biti dobra zamjena ako tražite gazirano piće bez aspartama.
Zaključak nutricionista
Je li sigurno svakodnevno piti dijetalna pića? "Povremeno konzumiranje dijetalnog pića vjerojatno neće nanijeti štetu većini ljudi, ali svakodnevna navika mogla bi imati kumulativne učinke, osobito kod onih sklonih glavoboljama, promjenama raspoloženja ili osjetljivosti na aditive", objašnjava Barr.
"Ravnoteža i umjerenost ključni su za zdravlje mozga. Uvijek je važno imati na umu da su hidratacija vodom i prehrana bogata nutrijentima najbolja zaštita dugoročne kognitivne funkcije."
"Iako je zamjena dijetalnih pića vodom ili drugim nezaslađenim napitcima općenito bolja za cjelokupno zdravlje, povremeno uživanje u njima u sklopu uravnotežene prehrane sasvim je razumno", zaključuje McIntyre.