Kognitivno propadanje, odnosno postupni gubitak sposobnosti poput pamćenja, razmišljanja i koncentracije, sve je veći javnozdravstveni problem i može biti rani pokazatelj rizika od demencije. Novo istraživanje pokazuje da bi redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave razine šećera u krvi, osobito tijekom srednje životne dobi, mogli pomoći u usporavanju kognitivnog slabljenja. Verywell Health.
Što je otkrilo istraživanje
U novom radu, objavljenom u časopisu Alzheimer’s & Dementia, znanstvenici su analizirali podatke za 402 osobe srednje i starije dobi koje na početku praćenja nisu imale znakove kognitivnog oštećenja. U istraživanje su bili uključeni sudionici meksičko-američkog podrijetla i bijelci nehispanskog podrijetla iz San Antonija u Teksasu.
Cilj je bio razumjeti ulogu zdravlja srca u kasnijem kognitivnom propadanju i demenciji.
Zdravlje srca sudionika procijenjeno je prema sedam metrika Američkog udruženja za srce, poznatih kao "Life's Simple 7". Te smjernice obuhvaćaju prehranu, tjelesnu aktivnost, pušenje, razinu šećera u krvi, krvni tlak, ukupni kolesterol i indeks tjelesne mase (BMI).
Nakon višegodišnjeg praćenja, istraživači su zaključili da su tjelesna aktivnost i razina šećera u krvi dva faktora najsnažnije povezana s kognitivnim funkcijama. Konkretno, veća razina aktivnosti bila je povezana sa sporijim kognitivnim propadanjem kod sudionika meksičko-američkog podrijetla, dok je stabilna razina šećera u krvi bila povezana sa sporijim propadanjem kod bijelih sudionika.
Budući da je studija obuhvatila samo te dvije skupine, rezultati se ne mogu nužno preslikati na druge rasne ili etničke populacije. Ipak, Gill Livingston, profesorica psihijatrije na Sveučilištu u Londonu, kaže da se ovi nalazi podudaraju s ranijim istraživanjima provedenim na drugim populacijama.
Povezanost glukoze, vježbanja i zdravlja mozga
Razine glukoze i tjelesna aktivnost imaju važnu ulogu u zaštiti srca, a time i mozga, jer zdrav kardiovaskularni sustav osigurava dobar protok krvi prema mozgu.
"Mozgu je za razmišljanje potrebno gorivo, a to su glukoza i kisik", rekla je Livingston i naglasila važnost dovoljne opskrbe kisikom i stabilne razine šećera u krvi. Objasnila je da zdrave razine glukoze i redovita aktivnost štite mozak i pomažu usporiti kognitivno propadanje.
"Ako je razina glukoze preniska, može doći do oštećenja živčanih stanica mozga. Ako je previsoka, to se povezuje s oštećenjem krvnih žila, zbog čega manje krvi dolazi do mozga", izjavila je. "Jednako je važno i vježbanje, koje također opskrbljuje mozak kisikom i štiti krvne žile".
Ukratko, glukoza opskrbljuje mozak energijom, a vježbanje osigurava zdrav protok krvi. Kada ti sustavi ne funkcioniraju ispravno, mozak ne dobiva dovoljno energije i kisika. S vremenom to može dovesti do promjena u funkciji mozga i pridonijeti kognitivnom propadanju.
Kako kontrolirati šećer i ostati aktivni
Ako ulazite u srednje godine i želite zaštititi zdravlje mozga, možete poduzeti nekoliko važnih koraka. Redovito vježbanje i održavanje šećera u krvi unutar zdravih granica odličan su početak.
"Odrasli bi trebali imati najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta tjedno", savjetuje Livingston.
Ako niste aktivni, ta brojka može djelovati obeshrabrujuće, ali nije nužno odmah krenuti s napornim treninzima. Možete početi s hodanjem, jogom ili bilo kojim oblikom kretanja koji vam odgovara i postupno povećavati intenzitet.
Najbolji način za praćenje razine šećera u krvi je testiranje. "Važno je testirati se jer ne možete sami znati kakva vam je razina šećera", rekla je Livingston. "Znakovi koji mogu upućivati na problem su učestalo mokrenje, pojačana žeđ i neobjašnjiv gubitak težine".
U slučaju da nalazi pokažu povišen šećer ili dijabetes, ključno je slijediti liječničke savjete. To može uključivati promjene u prehrani, više vježbanja ili uzimanje lijekova.
Ipak, to nisu jedini načini zaštite mozga. "Za prevenciju demencije u kasnijoj dobi nisu važni samo tjelesna aktivnost i kontrola glikemije u srednjim godinama", rekao je dr. David S. Knopman, profesor neurologije na klinici Mayo.
"Cjelovit pristup vaskularnom zdravlju uključuje kontrolu visokog krvnog tlaka i povišenih masnoća, razumnu prehranu, izbjegavanje pušenja te liječenje pretilosti i opstruktivne apneje u snu".
Iako ova studija izdvaja kontrolu šećera i vježbanje, važno je zdravlju mozga pristupiti cjelovito. Ne morate uvoditi sve promjene odjednom. Ako ne znate koliki vam je krvni tlak, dogovorite pregled. Ako se borite s pretilošću, razgovarajte sa liječnikom o promjenama životnog stila ili lijekovima koji vam mogu pomoći.
Trenutno ne postoji jedan savršen recept za zaštitu mozga. Iako zdrave životne navike ne jamče potpunu zaštitu od kognitivnog propadanja ili demencije, male promjene kojima u srednjim godinama podržavate zdravlje srca i mozga mogu imati značajan dugoročan utjecaj.