Letenje za većinu zdravih ljudi nije opasno, ali mnogi nakon slijetanja ipak ne osjećaju kao da su samo nekoliko sati sjedili u avionu. Umor, suha koža, žeđ, nadutost, glavobolja i osjećaj "teške glave" česte su posljedice putovanja zrakoplovom. Razlog je kombinacija suhog zraka, promjene tlaka, manje kisika i dugog sjedenja, piše Metro.
Iako se tijelo zdravih putnika uglavnom brzo prilagodi, avion ipak nije prirodno okruženje za organizam. Na visini od oko 10.000 metara naše tijelo prolazi kroz niz promjena, a neke od njih počinju i prije samog polijetanja.
Stres kreće već u zračnoj luci
Ljekarnica Thorrun Govind objašnjava da se razina stresa kod mnogih putnika počinje dizati i prije ulaska u avion. Gužve, redovi, sigurnosne provjere, provjera dokumenata i strah da nešto nismo zaboravili dovoljni su da se tijelo prebaci u stanje pojačane pripravnosti.
No, stručnjaci ističu da zračne luke same po sebi mogu djelovati dezorijentirajuće. Nakon sigurnosne kontrole putnici se nalaze u svojevrsnom međuprostoru, između polazišta i odredišta, gdje se lako izgubi osjećaj za vrijeme i rutinu. Psiholog Steve Taylor sa Sveučilišta Leeds Beckett kaže da ljudima osjećaj kontrole nad vlastitim vremenom daje osjećaj kontrole nad životom. Kada ga izgubimo, raste i tjeskoba.
Što se događa u avionu?
Nakon polijetanja tijelo se brzo počinje prilagođavati novim uvjetima. Tlak u kabini održava se na razini koja odgovara visini između 1800 i 2400 metara. Zbog toga se razina kisika u krvi može spustiti s oko 97 posto na oko 90 posto.
Za većinu zdravih ljudi to nije opasno, ali može objasniti zašto se tijekom leta ili nakon njega osjećamo umorno, usporeno ili blago omamljeno. Manje kisika znači i nešto slabiju opskrbu mozga, što može utjecati na koncentraciju i osjećaj budnosti.
Zašto su usta, oči i koža suhi?
Zrak u kabini iznimno je suh. Vlažnost se najčešće kreće između 10 i 20 posto, što je manje nego u mnogim domovima, gdje se vlažnost obično kreće oko 40 do 50 posto. Zato mnogi tijekom leta osjećaju suhoću očiju, nosa, grla i kože.
Govind ističe da to ne znači da tijelo odmah postaje ozbiljno dehidrirano. Suhi zrak prije svega isušuje vanjske površine tijela. Osobe koje nose kontaktne leće to često osjete prve. Ipak, savjetuje se piti vodu tijekom leta, a alkohol ostaviti za dolazak na odredište jer može dodatno pojačati žeđ i glavobolju.
Zašto avionska hrana ima drukčiji okus?
Promjena tlaka i suh zrak utječu i na osjet okusa. Budući da miris ima veliku ulogu u tome kako doživljavamo hranu, suhoća nosa i slabiji osjet mirisa mogu učiniti da nam slatko i slano djeluju blaže nego inače.
Zato je avionska hrana često jače začinjena, a sok od rajčice i Bloody Mary mnogima u avionu imaju bolji okus nego na zemlji. Umami okus, koji se povezuje s rajčicom, mesom i gljivama, u zraku ostaje izraženiji od drugih okusa.
Zašto smo naduti nakon leta?
Nadutost tijekom leta nije umišljena. Kako tlak u kabini pada, plinovi u tijelu se šire. Zbog toga se mnogi osjećaju napuhnuto, posebno na duljim letovima.
Isti princip objašnjava i pucketanje u ušima. Zrak u srednjem uhu i sinusima prilagođava se promjeni tlaka, a taj proces osjećamo kao pritisak, začepljenost ili pucketanje.
Kako si pomoći tijekom i nakon leta?
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka. Tijekom leta dobro je piti dovoljno vode, izbjegavati previše alkohola i kofeina, povremeno ustati i prošetati kabinom te razgibati noge dok sjedite.
Na duljim letovima mogu pomoći i kompresijske čarape, osobito osobama koje su sklone oticanju nogu. Nakon slijetanja korisno je izaći na dnevno svjetlo i lagano se kretati, umjesto odmah ostati u zatvorenom prostoru.
Stručnjak za wellness John La Puma savjetuje da se po dolasku što prije počnemo ponašati prema lokalnom vremenu. Ako je jutro, treba izaći na danje svjetlo prije kave i mobitela jer upravo svjetlo najbrže pomaže tijelu da "namjesti" unutarnji sat.
Kod kraćih promjena vremenskih zona tijelo se najčešće prilagodi za dan ili dva. Umor nakon leta tada nije nužno pravi jet lag, nego posljedica sjedenja, suhog zraka, manjka sna i boravka u zatvorenom prostoru u pogrešno vrijeme.