Foto: Hina
Zahvalivši na nagradi, operna diva Vejzović istaknula je kako joj je nagrada hrvatskog glumišta izuzetno draga jer je "dovodi u društvo redatelja, glumaca, scenografa, kostimografa i plesača, a ne samo glazbenih umjetnika". "Ja nisam samo operna pjevačica, pjevala sam opere kako bih bila dio kazališnog svijeta", rekla je Vejzović. To će joj, dodala je, biti velik poticaj za nastavak rada u umjetnosti, koja nas, glasom tolerancije, povezuje sa svim ljudima svijeta.
Karađole, glumica koja je desetljećima nosila dramski repertoar riječkoga HNK, zahvalila je svima koji su prepoznali njezin rad. "Lijepo je primiti nagradu u ovom prostoru jer je sve počelo dječjom fascinacijom ovom pozornicom", rekla je Karađole pred prepunim gledalištem zagrebačkog HNK.
Vejzović je nagradu uručio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a Karađole pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević.
Najboljom dramskom predstavom u cjelini proglašena je predstava "Kafka project: Frontiere/Granice/Meje/Grens/Borders..." u režiji Karine Holle i u izvedbi Talijanske drame riječkoga HNK Ivana pl. Zajca.
Najboljim redateljskim ostvarenjem žiri za dramu proglasio je Ivicu Kunčevića za režiju predstave "Cyrano" u izvedbi zagrebačkog Teatra manje je više.
Za glavnu žensku dramsku ulogu nagrađena je Elizabeta Kukić za ulogu Živke Popović u predstavi "Gospođa ministarka", dok je Siniša Popović dobio nagradu za najbolju glavnu mušku ulogu za tumačenje Don Zane u predstavi "Glorija".
Nagrade za najbolje sporedne uloge osvojili su Davor Svedružić i Elena Brumini, dok su najboljim mladim umjetnicima proglašeni Slaven Španović i Doris Pinčić.
Ocjenjujući lutkarske predstave i predstave za djecu i mladež, žiri je najboljom proglasio predstavu "Mrvice iz dnevnog boravka" u izvedbi Gradskog kazališta "Žar ptica" iz Zagreba.
Najboljim praizvedenim suvremenim hrvatskim dramskim tekstom ili najboljom dramatizacijom, adaptacijom, dramaturškom obradom teksta ili dramaturgijom predstave proglašen je tekst Mate Matišića "Fine mrtve djevojke".
Nagrada za najbolju kazališnu scenografiju dodijeljena je Stefanu Katunaru, a za kostimografiju Jasmini Pacek.
Žiri za operu najuspješnijom predstavom u cjelini proglasio je "Lohengrin" u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi zagrebačkog HNK.
Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje u kategoriji opere nagrađen je Nikša Bareza za operu "Lohengrin".
Nagrada za najbolju žensku ulogu pripala je Tamari Franetović Felbinger za ulogu Else u operi "Lohengrin", dok je nagradu za najbolju mušku ulogu dobio Vitomir Marof za ulogu Postolara u operi "Postolar od Delfta".
Žiri za balet najboljom baletnom predstavom u cjelini proglasio je "Posvećenje proljeća" Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u koreografiji Edwarda Cluga.
Najboljim koreografom proglašen je Milko Šparemblek za koreografiju baleta "Čudesni Mandarin" u izvedbi HNK u Splitu.
Najbolju žensku baletnu ulogu ostvarila je Mirna Sporiš za ulogu u baletnoj predstavi "Coppelia na Montmartreu", a za najbolju mušku ulogu nagradu je dobio Tomislav Petranović za predstavu "Orašar".
Aktualna kampanja za referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene nije zaobišla ni dodjelu nagrada hrvatskog glumišta. Glumica Urša Raukar u jednoj je od glazbenih točaka na harmonici istaknula natpis "protiv", a ravnateljica Talijanske drame riječkog HNK Laura Marchig, primajući nagradu za najbolju dramsku predstavu, ustvrdila je da nije lako izabrati jedno manjinsko kazalište za tako prestižnu nagradu. "Da prođe referendum, mi možda ne bismo ni postojali...", rekla je Marchig pozdravljena burnim pljeskom publike.