Alternativa za Njemačku (AfD) na pokrajinskim je izborima u Saskoj-Anhaltu prvi put osvojila više od 40 posto glasova, dok je Kršćansko-demokratska unija (CDU) zabilježila pad od 19 postotnih bodova.
>> Iz minute u minutu
Politički analitičar Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu za središnji Dnevnik HRT-a ocijenio je da je riječ o teškom porazu za CDU i kancelara Friedricha Merza, ali i napomenuo da je prerano govoriti o AfD-u kao stranci koja bi mogla preuzeti vlast na saveznoj razini.
Bandov je u analizi rezultata istaknuo da će formiranje pokrajinske vlade uvelike ovisiti o tome hoće li Savez Sahre Wagenknecht (BSW) prijeći izborni prag. "Ako se to dogodi, onda je ta šansa puno ozbiljnija. Ako se to ne dogodi, moguć je još cijeli niz kombinacija. CDU je iznimno puno izgubio i to je za njih ozbiljan udarac. AfD je prvi put prešao 40 posto, što dosad nigdje nije bilo zabilježeno. To je važan pokazatelj za iduće pokrajinske izbore", rekao je Bandov.
Na pitanje gubi li Friedrich Merz politički autoritet, Bandov je odgovorio da kancelar nema potporu kakvu bi želio. "Sigurno danas nije jednostavno ni lako biti Friedrich Merz. On nema onu snažnu potporu koju bi kancelar htio imati. Štoviše, kada se gledaju prethodni kancelari i njegova uspješnost, građani prizivaju neka prošla imena, čak i Olafa Scholza, za kojeg se smatralo da je vrlo neuspješan, a priziva se i Angela Merkel", kazao je.
Problem vidi i u načinu na koji Merz predstavlja svoje politike. "Merz prvenstveno ima komunikacijske probleme, ne može kvalitetno predstaviti neke svoje politike. Njemačka ima segmente uspješnih gospodarskih politika, ali ih ne uspijeva prikazati takvima. S druge strane, u cijelom nizu politika vidi se prostor za AfD: migracije, nuklearna energija... Očigledno je da je Merz predaleko od realne politike i malog čovjeka", dodao je.
AfD i dalje fenomen istoka Njemačke
Unatoč snažnom rezultatu, Bandov smatra da je AfD i dalje prvenstveno politički fenomen istočne Njemačke. "Još nismo otišli toliko daleko. AfD je i dalje u istočnoj Njemačkoj daleko snažniji nego u zapadnoj. Na zapadu tek u nekoliko pokrajina ima neku značajniju podršku. Istočna Njemačka i dalje je njegova sigurna baza", pojasnio je.
Bandov se osvrnuo i na odnos velikih njemačkih crkava prema AfD-u, koji je opisao kao kontroverzan. "Taj odnos je prilično kontroverzan jer je AfD najavio da će ići puno oštrije prema velikim crkvama, protestantskoj i katoličkoj. Pritom treba reći da uvijek govori o crkvama kao institucijama, a ne o ideji iza njih. Nije protiv kršćanstva, ali jest protiv financija koje one dobivaju. Smatraju da bi tu trebalo biti puno ozbiljnijeg nadzora i puno rezanja. To se, naravno, crkvama ne sviđa", rekao je i dodao da su protiv djelovanja AfD-a i sindikati te niz drugih grupacija, ali da stranka očito uspijeva dobiti podršku građana.
Na pitanje što bi eventualni dolazak AfD-a na vlast na saveznoj razini značio za Njemačku i Europsku uniju, Bandov je istaknuo da je do takvog scenarija još dug put. "Još smo jako daleko od toga. Ako uspiju osvojiti vlast u pokrajini, vidjet ćemo koliko će biti uspješni u vođenju politika. Pokrajinske ovlasti nisu toliko snažne i moćne kao savezne, ali će se vidjeti kako funkcioniraju na razini kada im se omogući da stvarno upravljaju procesima", zaključio je.
U analizi je također spomenuto da su pojedine europske konzervativne stranke prekinule suradnju s AfD-om zbog koketiranja stranke s nacističkom ideologijom.