Početkom 2026. očekuje se završna verzija Master plana održivog razvoja turizma u slivu rijeke Save, koji obuhvaća pet zemalja i koji uz razvoj turizma definira prekogranične mjere za zaštitu prirode i kulturne baštine, najavili su iz Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC) i Instituta OIKON.
Međunarodna komisija ISRBC ili kraćeg naziva Savska komisija najavila je to nakon ovotjednog foruma u Zagrebu koji je okupio dionike iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, s ciljem završne faze konzultacija u izradi te sveobuhvatne i dugoročne regionalne turističke strategije.
Među njima su bili predstavnici regionalnih ministarstava, javnih tijela, organizacija, razvojnih agencija te udruga iz područja turizma, riječnog prometa i zaštite okoliša, kao i lokalni poduzetnici.
Master plan održivog razvoja turizma u slivu rijeke Save izrađen je u sklopu Programa integriranog razvoja riječnih koridora Save i Drine - Faza I, uz potporu Svjetske banke i Globalnog fonda za okoliš (GEF), a izradili su ga konzultantska tvrtka iz Barcelone THR Strategic Tourism Advisors te Institut za primijenjenu ekologiju-OIKON iz Zagreba.
Dokument postavlja okvir za održivi razvoj turizma u cijelom slivu Save, a nakon objedinjavanja svih komentara s foruma u Zagrebu, u planu je njegova objava početkom 2026. godine.
"Sava nije samo rijeka, to je zajednički resurs, veza između naroda i zajednica te izvanredan temelj za održivi razvoj turizma. Korištenje unutarnje plovidbe, proširenje biciklističkih ruta uz rijeku, promicanje kulturne baštine, prirodnog bogatstva i raznolikosti koridora/sliva rijeke Save čini srž vizije koju zajedno gradimo", poručio je izvršni tajnik ISRBC-a Dragan Zeljko.
Master plan se temelji na tri razvojna stupa - nautičkom, ekoturizmu i cikloturizmu, koji su prepoznati kao ključni zajednički resursi objedinjavanja turističke ponude regije, jačanja prekogranične suradnje i povećanja konkurentnosti savskog sliva na međunarodnom tržištu.
Naglasak je i na socijalnoj uključenosti te ulozi poduzeća kojima upravljaju žene, kao i na mehanizmima koji osiguravaju pravedno sudjelovanje u turističkim lancima vrijednosti.
Sudionicima foruma predstavljen je i Akcijski plan održivog razvoja turizma u slivu rijeke Save, implementacijski okviri na razini šest klastera, te projekti i primjeri studija izvedivosti razvijeni u sklopu master plana, kojim se definiraju prioritetne intervencije, odgovorne institucije, indikativni rokovi i mogućnosti za koordinirana ulaganja na razini cijelog sliva i pojedinih klastera.
"Tijekom izrade plana, projektni tim proveo je opsežnu analizu turističkih, okolišnih, društvenih i plovidbenih izazova na i uz rijeku Savu, te predložio mjere koje osiguravaju da razvoj turizma ne ugrozi osjetljiva staništa, zaštićena područja, riječne ekosustave i kulturni identitet zajednica duž Save. Rad je uključivao brojne radionice i obilaske lokacija u svim zemljama sliva, te su dionici zajednički identificirali mogućnosti za poboljšanja i odgovorna ulaganja. Time plan odražava i lokalne prioritete, stvarne razvojne potrebe i zajedničke ambicije regije", ističu iz ISRBC-a.
Predloženi mehanizam upravljanja usmjeren je usklađivanju razvoja turizma preko granica, zajedničkom donošenju odluka i mobilizaciji ulaganja te razvoju proizvoda i marketinških aktivnosti.
Hrvatska se u slivu Save u master plan uključuje sa Zagrebom kao odredištem urbane kulture uz rijeku i termalnim izvorima, čime zajedno sa Slovenijom stvara tzv. wellness koridor u slivu Save, kao i s vinskim brdima i stazama savske baštine.
Uz Zagreb, tu je još i područje koje povezuje Plitvice i rijeku Unu, sa slapovima, kanjonima i šumama za razne aktivnosti na otvorenom, opuštanje i tradicionalnu ruralnu kulturu. Sa Srbijom i BiH u planu je pak zajedničko kreiranje turističke ponude u pograničnom području kao svojevrsni koridor za promatranje ptica, sporu plovidbu Savom čamcima ili manjim brodovima i opuštanje.
Savska komisija sa sjedištem u Zagrebu osnovana je 2002. radi provedbe Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (FASRB), jedinstvenog međunarodnog sporazuma usmjerenog na održivo korištenje vodnih resursa koji povezuje upravljanje vodama i plovidbu, kao i za poticanje prekogranične suradnje u području plovidbe, održivog upravljanja vodama i zaštite od opasnosti povezanih s vodama.
Stranke tog sporazuma su Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Slovenija, a suradnja s Crnom Gorom uspostavljena je na tehničkoj razini.