SLIKA koju imamo pred očima kada razmišljamo u računalima budućnosti obično su manji i brži procesori, grafičke kartice, matične ploče. No, znanstvenici razmišljaju drugačije, o kvantnim i molekularnim računalima građenima od DNK i drugih bioloških molekula.

Ovakve su ideje još uvijek daleko od stvarnosti, no molekularna bi računala bila vrlo slična Turingovom stroju - mehanizmu koji je izumio matematičar Alan Turing oko 1930. godine. Naime, radi se o uređaju sastavljenom od glave koja čita i piše i beskonačne papirnate trake. Postoji mnogo vrsta Turingovih strojeva, a neka su univerzalna računala, odnosno, računala koja mogu riješiti bilo koji matematički problem uz dovoljno memorije i vremena.

Nedostatak je u nepostojanju beskonačnih traka, ali bi rješenje bilo vrlo blizu kada bi postojale molekule koje se same repliciraju i nadograđuju traku.

U potragu za najmanji Turingov stroj upustio se Stephen Wolfram koji je pronašao vjerojatnog kandidata te je ponudio 25.000 dolara onoj osobi koja dokaže ili opovrgne njegovu univerzalnost. Alex Smith, dvadesetgodišnji student računarstva,  nakon samo par mjeseci osvojio je nagradu, dokazavši da je automat univerzalan premda mu je bila namjera dokazati suprotno.

Samo je pitanje vremena kada će znanstvenici započeti s realizacijom naprednog i jednostavnog stroja koji koristi samo dva stanja i tri boje za rješavanje bilo kojeg matematičkog problema.

V.M.