Veleposlanstvo Islamske Republike Iran u Zagrebu oglasilo se povodom velikih nemira u toj zemlji, koji su eskalirali proteklih tjedana nakon prosvjeda koji su počeli zbog rastućih životnih troškova, pada standarda i autoritarne vlasti.
U prosvjedima i agresivnoj represiji dosad je život izgubilo više od 650 ljudi, a vlada u Iranu je za razbuktavanje nemira optužila "umiješanje stranih sila".
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Kako navodi veleposlanstvo u Zabgrebu, u nedjelju 28. prosinca 2025., nakon porasta tečaja stranih valuta, dio trgovaca u Teheranu organizirao je prosvjedne skupove po sektorima. Ti su prosvjedi, ističe se u priopćenju, bili motivirani ekonomskim problemima, ponajprije negativnim učincima fluktuacija tečaja na poslovanje, kupovnu moć i ekonomsku sigurnost.
"Glavni zahtjev sudionika bio je obnova stabilnosti na tržištu i usvajanje učinkovitih mjera za suzbijanje volatilnosti", stoji u priopćenju. Dodaje se da su okupljanja od samog početka bila mirna, sindikalne naravi te da su sudionici nastojali izraziti zahtjeve bez narušavanja javnog reda.
Iranske vlasti poručuju da sva tijela i institucije Vlade posvećuju "dužnu pozornost mirnim i zakonitim zahtjevima mirnih prosvjednika" te da će iskoristiti sve raspoložive kapacitete i mehanizme kako bi se ti zahtjevi razmotrili i riješili.
U priopćenju se ističe da je "opsežno nametanje jednostranih prisilnih mjera" imalo izravan i negativan utjecaj na ekonomska, socijalna i kulturna prava iranskog naroda. Te mjere, navodi se, ozbiljno su ograničile financijske resurse zemlje, poremetile trgovinu i ulaganja, otežale pristup osnovnim dobrima i uslugama te dodatno pojačale pritiske na građane.
Vlada je, prema navodima veleposlanstva, donijela pakete hitne pomoći za ranjive skupine te održala posebne konzultativne sastanke s predstavnicima cehova, bazarskih sindikata i poslovnih zajednica u većim gradovima, s ciljem smanjenja tržišnih napetosti i pokretanja ekonomskih korektivnih mjera.
U nastavku se navodi da su mirne i zakonite prosvjede u nekim slučajevima iskoristili pojedinci potaknuti djelovanjem stranih sila, zbog čega je došlo do nasilnih, pa i oružanih sukoba sa snagama reda. Takvi postupci, poručuje veleposlanstvo, "nisu imali nikakve veze s legitimnim ekonomskim zahtjevima prosvjednika" te nisu imali potporu većine stanovništva.
U priopćenju se spominje upotreba vatrenog oružja i ručno izrađenih eksplozivnih naprava, kakve, kako se navodi, koriste terorističke skupine, a koje su dovele i do ubojstava pripadnika snaga reda. Takvi čini, ističe se, ozbiljno ugrožavaju javnu sigurnost te živote i imovinu građana.
Iranske vlasti navode da su snage reda, unatoč izbijanju nasilja, postupale suzdržano i u skladu s važećim zakonima, uz poštivanje načela nužnosti i proporcionalnosti te uz "najveću pažnju usmjerenu na očuvanje javnog reda i sigurnosti".
"Prava milijuna Iranaca koji traže mir neće biti ugrožena zbog postupaka ograničenog broja nasilnih pojedinaca", poručuje se, uz naglasak da nijedno tijelo za ljudska prava ne bi trebalo očekivati da snage reda ostanu pasivne prema oružanim i nasilnim djelima koja se odvijaju paralelno s mirnim okupljanjima.
U priopćenju se posebno kritiziraju Sjedinjene Države i Izrael, za koje se tvrdi da nastoje iskoristiti svaku priliku za provociranje nestabilnosti i potkopavanje nacionalne kohezije Irana. Izjave i postupci njihovih dužnosnika ocjenjuju se kao poticanje na nasilje, terorizam i kriminalna djela.
Iranska strana podsjeća na, kako navodi, "dugu povijest kriminalnih intervencija američke administracije" u unutarnje poslove Irana, uključujući obaranje putničkog zrakoplova Iran Aira na letu 655 1988. godine, u kojem je poginulo 300 civila, suradnju s Izraelom u napadima na Iran u lipnju 2025., atentate na iranske državljane te desetljeća sankcija.
Posebno se kritiziraju i izjave izraelskog premijera o iranskoj unutarnjoj politici, koje se u priopćenju opisuju kao "varljive", uz tvrdnju da su izraelske akcije dovele do smrti više od 1100 iranskih građana.
Na kraju priopćenja veleposlanstvo ponovno naglašava da Islamska Republika Iran ostaje "u potpunosti predana zaštiti prava svojih građana", osobito prava na mirno okupljanje, ali i obvezna štititi živote i imovinu, javno dobro i sigurnost društva. Dodaje se da se takav pristup provodi ne samo u skladu s nacionalnim zahtjevima, već i u okviru međunarodnih obveza koje je Iran preuzeo.