HRVATSKI premijer Andrej Plenković odbio je u Bruxellesu komentirati medijske napise da su on i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kandidati za predsjednika Europske komisije.
"Pustimo medijske napise, bilo je tu svega, i Politica (portal politico.eu), i FT-a (Financial Times)", rekao je Plenković po dolasku na sastanak čelnika Europske pučke stranke (EPP) koji se tradicionalno sastaju prije svakog summita EU-a.
Belgijski dnevni list spominje njega i Kolindu
Belgijski dnevni list Le Soir danas je objavio da se kao ozbiljni kandidati za predsjednika Komisije spominju Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković.
Europski socijalisti i liberali snažno se protive kandidaturi njemačkog demokršćanina Manfreda Webera za predsjednika Europske komisije, ali pristaju da to mjesto pripadne Europskoj pučkoj stranci, koja sada traži nove kandidate, a među tim nedeklariranim kandidatima spominje se dvoje najviših hrvatskih dužnosnika, piše u četvrtak belgijski dnevni list Le Soir.
Jutros se sastao s petoricom premijera
Plenković se u četvrtak ujutro sastao s petoricom premijera zemalja članica koji uime svojih političkih grupacija pregovaraju o imenovanjima novih čelnika europskih institucija.
Uime Europske pučke stranke pregovaraju hrvatski i latvijski premijeri Plenković i Krišjanis Karinš, uime socijalista španjolski i portugalski premijeri Pedro Sanchez i Antonio Costa, a uime liberala belgijski i nizozemski premijer Charles Michel i Mark Rutte.
"Jutros smo imali sastanak šestorice. Pregovori su zahtjevni, tvrdi, svatko drži svoju liniju. Sad idemo na konzultacije sa svojim političkim grupama, nakon toga nastavljamo pregovore prije sastanka Europskog vijeća, a onda večeras ključna večera. Bit će dosta zahtjevno, pregovori su više nego teški", kazao je hrvatski premijer.
Branio Webera
Na pitanje jesu li on i Karinš branili Mandreda Webera kao svoga "spitzenkandidata", Plenković je odgovorio potvrdno.
"To je jedini mandat koji imamo", rekao je.
I latvijski premijer Karinš rekao je da je riječ o vrlo teškim pregovorima.
"Pregovori su vrlo teški i dosad smo čuli dosta negativnoga, ne ovo, ne ono, a ja nastojim tražiti ono što je pozitivno. Na tome radimo Andrej Plenković i ja s predstavnicima drugih političkih skupina. Moramo misliti kako možemo izgraditi nešto pozitivno u Europi, a ne se fokusirati na negativno", rekao je Karinš.
Ni on nije želio komentirati napise o Plenkoviću i Grabar-Kitarović kao mogućim kandidatima.
"Ima puno špekulacija o kojima se priča, ostavit ću to špekulantima", rekao je latvijski premijer.
Dvodnevni summit
Čelnici 28 zemalja Europske unije, koji se u četvrtak okupljaju na dvodnevnom summitu, raspravljat će o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.
Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu natpolovična.
Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali su i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenima.
Europska pučka stranka trenutačno drži tri od četiri najviše pozicije - iz njezinih redova su predsjednik Komisije, Europskog vijeća i Parlamenta, dok je mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku pripalo socijaldemokratima.
Sada se, međutim, situacija promijenila i Europska pučka stranka, relativno najveća u Europskom parlamentu, traži za sebe samo mjesto predsjednika Europske komisije, dok je ostale pozicije spremna prepustiti drugim strankama.
Traži se novi predsjednik Komisije
Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom na to da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komisije, uključuje i predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije, te predsjednika Europske središnje banke.
Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački demokršćanin Manfred Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u "Obnovimo Europu", najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.
Osim samih imenovanja, u pitanju je i koncept "spitzenkandidata" po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisije, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu, postaje predsjednik. Tom se konceptu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklariranih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću, ni u Europskom parlamentu.
Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.