SJEDINJENE Države obustavile su vojnu pomoć Ukrajini nekoliko dana nakon što se američki predsjednik Donald Trump sukobio s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnom uredu, potvrdio je dužnosnik Bijele kuće za Reuters.
"Predsjednik je jasno rekao da je usredotočen na mir. Trebamo i naše partnere da budu predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo svoju pomoć kako bismo bili sigurni da pridonosi rješenju", rekao je dužnosnik. Iz Ureda Zelenskog nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentar.
"Ovo nije trajni prekid pomoći, to je stanka", citirao je Fox News dužnosnika Trumpove administracije. Bloomberg je izvijestio da je isporuka cjelokupne američke vojne opreme koja trenutačno nije u Ukrajini zaustavljena, uključujući oružje u tranzitu u zrakoplovima i brodovima ili ono koje čeka u tranzitnim područjima u Poljskoj.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je danas da bi novi planovi EU za jačanje europske obrambene industrije i povećanje vojnih kapaciteta mogli mobilizirati gotovo 800 milijardi eura. Na današnjoj konferenciji za novinare Von der Leyen je najavila da će EU predložiti da se državama članicama omogući veći fiskalni prostor za ulaganja u obranu, kao i 150 milijardi eura zajmova za takva ulaganja, uz mobilizaciju privatnog kapitala.
"Potrebno nam je veliko povećanje obrambenih kapaciteta, u to nema sumnje. Želimo trajan mir, ali trajan mir može se graditi samo na snazi, a snaga počinje jačanjem nas samih", rekla je. Dodala je da je poslala pismo europskim čelnicima te je iznijela pet ključnih točaka plana za ponovno naoružavanje Europe:
Von der Leyen je istaknula da bi ovi planovi mogli mobilizirati oko 800 milijardi eura za jačanje obrane i vojnih sposobnosti Europe. "Ovo je ključni trenutak za Europu i moramo ga iskoristiti", poručila je.
Prva točka plana je dopustiti državama članicama da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a. Dakle, države članice moći će prekoračiti ograničenje za proračunski deficit ako se ta sredstva potroše na obranu. "Ako države članice povećaju troškove za obranu za prosječno 1.5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine", rekla je Von der Leyen.
Druga točka plana predviđa novi instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Ta bi se sredstva koristila za protuzračnu i proturaketnu obranu, topničke sustave, bespilotne letjelice s projektilima i streljivom i sustave za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba, od kibernetičke do vojne mobilnosti.
"To će pomoći državama članicama da zajedno kupuju, a ovom opremom mogu masovno pojačati svoju potporu Ukrajini", rekla je predsjednica Komisije. Zajednička nabava omogućila bi manje troškove, smanjila fragmentaciju, povećala interoperabilnost i ojačala obrambenu industrijsku bazu.
Treća točka odnosi se na korištenje proračuna EU za investicije u obranu. Von der Leyen je najavila da će predložiti državama članicama da same odluče žele li kohezijska sredstva koristiti za obranu.
Četvrta i peta točka odnose se na privlačenje privatnog kapitala bržom uspostavom Unije štednje i ulaganja te preko Europske investicijske banke, rekla je predsjednica Komisije.