UGOSTITELJI ni u novoj rundi pregovora s vladom nisu uspjeli slomiti ministra financija Zdravka Marića i izboriti se za sniženu stopu PDV-a za kafiće i restorane. Sastanak su, kako su sami kazali, napustili s gorkim okusom u ustima, a Marić im je poručio da sniženje stope PDV-a na ugostiteljske usluge sada i nije na dnevnom redu te da će se o tome još razgovarati.
No, kako sada stvari stoje, pitanje je i hoće li sniženje PDV-a za ugostitelje uopće doći na dnevni red. Hrvatska je, naime, kako to pokazuju podaci eurostatističara, članica čija državna blagajna najviše ovisi o punjenju prihodima od tog poreza na potrošnju. Dok su prihodi od PDV-a u Irskoj 2018. godine iznosili samo 4,4 posto BDP-a, a u Njemačkoj sedam posto BDP-a, u Hrvatskoj su dosezali vrlo visokih 13,5 posto BDP-a, što je Hrvatsku činilo neslavnim rekorderom po ovisnosti o prihodima od tog poreza u EU.
Udio prihoda od PDV-a u hrvatskom je BDP-u čak i veći od udjela u susjednoj Mađarskoj, članici s najvišom općom stopom PDV-a u EU od 27 posto, a u kojoj su ukupni prihodi od tog poreza, prema podacima Eurostata, 2018. godine iznosili 9,7 posto BDP-a. Pritom valja imati u vidu da je udio prihoda od PDV-a na razini u EU istodobno iznosio 7,1 posto, ili gotovo upola manje nego u Hrvatskoj.
Hrvatska u EU najviše ovisi o prihodima od PDV-a
Iz vladinih smo krugova dobili samo kratak komentar na zahtjeve ugostitelja koje je "mini lockdown" doslovno bacio na koljena. Naš sugovornik ističe da smanjivanje PDV-a za ugostitelje u ovom trenutku, kada imamo velik pad gospodarske aktivnosti i proračunskih prihoda, nije izgledno jer bi imalo velik financijski učinak.
"Imajući u vidu kontinuiranu poreznu evaziju i izbjegavanje fiskalizacije u dijelu sektora, pitanje je i koliko bi taj potez bio opravdan", kratko nam je kazao naš izvor iz vladinih krugova.
Njegove tvrdnje potvrđuje i proračun. Lani se, prema podacima Ministarstva financija, u državnu blagajnu slilo oko 54,9 milijardi kuna prihoda od PDV-a, što taj porez čini najznačajnijim prihodom države. U ovoj godini, koju obilježava koronakriza, država očekuje da će od PDV-a ubrati 46,7 milijardi kuna, dok u sljedećoj godini, za koju još nitko u ovom trenutku ne može reći kakva će biti, u vladi očekuju da će od PDV-a ubrati 53,7 milijardi kuna.
Istodobno, u ovoj se godini suočavamo s ogromnim minusom u državnoj blagajni. Nove projekcije vlade govore da bi manjak opće države, u koju, osim središnjeg proračuna, ulaze i izvanproračunski fondovi te lokalna samouprava, u ovoj godini trebao doseći 29,5 milijardi kuna, ili osam posto BDP-a. U sljedećoj godini, u kojoj se očekuje oporavak, iako još nitko ne zna ni kada će krenuti ni kojom će se dinamikom odvijati, ukupan proračunski deficit trebao bi iznositi oko 11,6 milijardi kuna, ili 2,9 posto BDP-a. Usporedbe radi, prošlu smo godinu zaključili s ukupnim proračunskim plusom od 1,6 milijardi kuna, što je ekvivalent 0,4 posto hrvatskog BDP-a.
Bejaković: PDV-u se pridaje prevelik značaj, cijena ovisi o tržištu
"Zbog koronakrize proračunski će deficit biti ogroman, a PDV je vrlo važna stavka u punjenju proračuna. Hrvatski problem nisu porezni prihodi, mi od poreza prikupimo dovoljno novaca, već veliki proračunski rashodi, odnosno velik, neracionalan i neučinkovit javni sektor", ocjenjuje za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Predrag Bejaković
Dodaje i kako cilj poreznog sustava treba biti jednostavnost, odnosno što manje iznimaka. Osim jednostavnosti poreznog sustava, to je važno, kaže naš sugovornik, i zbog sprečavanja porezne evazije. O zahtjevima ugostitelja Bejaković nije želio razgovarati, no smatra da se PDV-u pridaje prevelik značaj u formiranju cijena. Ističe i da smanjenje stope PDV-a za jednu djelatnost otvara Pandorinu kutiju, budući da bi sa sličnim zahtjevima mogli istupiti i predstavnici drugih djelatnosti.
"PDV je bitan, ali nije presudan. Cijena nekog proizvoda prvenstveno ovisi o ponudi i potražnji, odnosno o tome koliko je netko spreman platiti za taj proizvod", ističe Bejaković.
Grubišić: Treba smanjiti PDV za sve, a ne samo za pojedine djelatnosti
Ni konzultant Andrej Grubišić nije zagovornik selektivnog smanjivanja PDV-a za pojedine djelatnosti. To, napominje, djeluje diskriminatorski prema drugim djelatnostima. Umjesto toga, smatra da bi se ugostitelji, kao i ostali poduzetnici, trebali zalagati za smanjenje opće stope PDV-a, koja u Hrvatskoj iznosi 25 posto i među najvećima je u EU.
"Nisam sklon smanjivanju stope PDV-a samo za određene djelatnosti. Umjesto da traže smanjenje stope PDV-a samo za svoju djelatnost, bolje bi bilo da traže smanjenje opće stope PDV-a, od čega bismo svi imali koristi", kaže za Index Grubišić.
Andrej Grubišić
Dodaje kako bi povratak na stopu PDV-a od 22 posto, kakva je u Hrvatskoj bila prije posljednje recesije, gospodarstvu i građanima oslobodio šest milijardi kuna, dok bi smanjenje opće stope PDV-a na, primjerice, 20 posto, gospodarstvu i građanima ostavilo oko 10 milijardi kuna. S obzirom na manje porezno opterećenje, niža opća stopa PDV-a potakla bi i gospodarsku aktivnost i potrošnju pa bi učinci takvog reza za državnu blagajnu bili i manji od spomenutih iznosa.
No, u slučaju smanjenja opće stope PDV-a pojavljuje se problem financiranja nabujale javne potrošnje. Stoga Grubišić predlaže da se ona u četverogodišnjem mandatu smanji za 10 posto, ili za oko 18 milijardi kuna.
Medak: Čak je i Srbija smanjila PDV za ugostitelje
Iako su svjesni ovisnosti države o prihodima od PDV-a, ugostitelji kažu da ih novo zaključavanje njihovih objekata baca u ogromne probleme te da mnogi od njih neće ni preživjeti koronakrizu. Predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak poručuje da su brojne europske zemlje u koronakrizi smanjivale PDV na ugostiteljstvo upravo kako bi pomogle toj djelatnosti da izdrži korona udar. Tu navodi Austriju, Belgiju, Bugarsku, Cipar, Grčku, Njemačku i Veliku Britaniju. I Turska najavljuje, kažu u Nacionalnoj udruzi ugostitelja, da će stopu PDV-a svesti na nula posto na hotelski smještaj i ugostiteljstvo. Podsjeća i da je Hrvatska do kraja 2016. godine imala sniženu stopu PDV-a za ugostiteljstvo, te dodaje da ugostitelji ne traže niži PDV za alkohol, već za ono što i direktive EU definiraju kao prehrambene proizvode, odnosno za kavu, pivo, vino, sokove i slične napitke.
"Slovenija i Italija od ranije imaju snižene stope PDV-a na ugostiteljstvo, a u koronakrizi je čak i Srbija smanjila PDV na ugostiteljstvo s 20 na 10 posto", ističe za Index Medak.
Marin Medak
Smanjenje PDV za ugostiteljstvo ne bi bio velik udar za proračun
Dodaje kako računice udruge kojoj je na čelu pokazuju da smanjenje stope PDV-a na ugostiteljstvo ne bi predstavljalo tako velik udarac na javne financije kako se to misli. Naime, na temelju prometa koji je u ugostiteljstvu ostvaren u pretkriznoj 2019. godini, država bi od manjeg oporezivanja kafića i restorana ubrala oko 460 milijuna kuna. U ovoj je godini došlo do znatnog pada prometa, a ugostitelji očekuju da će i u sljedećoj godini imati manji promet pa njihove projekcije govore da bi rezultat smanjenja stope PDV-a za ugostiteljstvo u 2021. godini iznosio oko 300 milijuna kuna.
Inače, država od PDV-a u ugostiteljstvu, kaže Medak, ubere oko 2,5 milijardi kuna godišnje. Projekcije se temelje na sniženoj stopi PDV-a od 13 posto, kakva već postoji u djelatnosti smještaja. Medak podsjeća i da su ugostitelji do kraja 2016. godine plaćali PDV po sniženoj stopi.
"Sniženje stope PDV-a za ugostitelje bi bila vjera i nada da će se moći oporaviti od koronakrize i nastaviti s radom. Ugostitelji su u 10 godina u proračun na ime poreza i doprinosa uplatili 50 milijardi kuna. Sada je vrijeme da se nama pomogne", zaključuje Medak.