JEDAN od najvećih problema s kojima se suočava suvremena medicina je razvoj bakterija otpornih na sve postojeće antibiotike, uključujući i karbapeneme koji se smatraju zadnjom linijom obrane.

Jedno istraživanje, objavljeno 2019. u uglednom časopisu Nature Microbiology, pokazalo je da se takve bakterije sve brže razvijaju u bolnicama.

Prema toj studiji, broj smrti koje je u Europi uzrokovala jedna od najotpornijih bakterija Klebsiella pneumoniae od 2007. do 2015. se ušesterostručio - s 314 na 2094.

Otporne bakterije postale su glavni uzrok smrti

Prema jednoj novoj studiji, objavljenoj 2022. u Lancetu, rezistencija bakterija na antibiotike odnosi oko 3500 života svaki dan, čime je postala vodeći uzrok smrti u svijetu.

Prema dosad najopsežnijoj procjeni globalnog utjecaja antimikrobne rezistencije, samo u 2019. godini od bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike u svijetu je potvrđeno umrlo više od 1.2 milijuna ljudi, a stvarna brojka mogla bi biti višestruko veća.

To su razlozi zbog kojih je bivša savjetnica britanske vlade za zdravlje prof. Dame Sally Davies još 2013. upozorila da rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja prijetnju čovječanstvu poput globalnog zatopljenja ili terorizma.

Na sreću, nije sve tako crno. Kako ćemo pokazati kasnije u tekstu, brojni znanstvenici širom svijeta rade na novim metodama uništavanja bakterija.

Tifus ponovno može postati globalna prijetnja

Jedno novo istraživanje, objavljeno u časopisu The Lancet Microbe, pokazalo je da drevni ubojica, trbušni tifus, posljednjih godina također razvija jaku otpornost na lijekove i brzo zamjenjuje sojeve koji nisu otporni.

Antibiotici su trenutno jedini način za učinkovito liječenje tifusa, koji uzrokuje bakterija Salmonella enterica serovar Typhi (S Typhi). No u tri posljednja desetljeća otpornost bakterije na oralne antibiotike raste i širi se.

Sekvenciranjem genoma 3489 sojeva S Typhi prikupljenih od 2014. do 2019. u Nepalu, Bangladešu, Pakistanu i Indiji, znanstvenici su otkrili porast prisutnosti soja S Typhi koji je izrazito otporan na lijekove (XDR – od engleskog za ekstenzivno otporan na lijekove).

U Pakistanu je 2016. identificiran prvi soj XDR tifusa, a već do 2019. on je postao dominantan.

XDR Typhi nije otporan samo na prvu liniju antibiotika već i na novije antibiotike treće generacije poput fluorokinolona i cefalosporina. Poseban problem je to što se ti otporni sojevi šire velikom brzinom i što se već bilježi njihova prisutnost u neendemskim zemljama.

Tifus se uglavnom prenosi kontaminiranom hranom ili vodom

Bakterije, odnosno bacili (gram pozitivne bakterije štapićastog oblika) tifusa prebivaju u stolici kliconoša, odakle se kontaminacijom mogu proširiti na komunalne izvore hrane ili vode. To se najčešće događa u endemskim područjima, u kojima su sanitarne mjere nedovoljne pa S. Typhi ulazi u vodu.

U razvijenim zemljama prenosi se najčešće preko kontaminirane hrane. Bacile s fekalija na hranu mogu prenijeti i muhe, a moguć je i prijenos izravnim kontaktom s osobe na osobu, osobito među djecom tijekom igre ili među odraslima spolnim putem.

Treba imati na umu da je Zemlja globalno selo

Većina slučajeva XDR Typhi bilježi se u južnoj Aziji, no znanstvenici su od 1990. godine do danas identificirali gotovo 200 slučajeva međunarodnog širenja.

Većina sojeva izvezena je u jugoistočnu Aziju te u istočnu i južnu Afriku, no otporni sojevi tifusa također su pronađeni i u Velikoj Britaniji, SAD-u i Kanadi.

"Brzina kojom su se posljednjih godina pojavili i širili visokorezistentni sojevi S. Typhi ozbiljan je razlog za zabrinutost i naglašava potrebu za hitnim proširenjem mjera prevencije, posebno u zemljama s najvećim rizikom", kaže stručnjak za zarazne bolesti Jason Andrews sa Sveučilišta Stanford.

Znanstvenici već godinama upozoravaju na tifus otporan na lijekove, međutim novo istraživanje najveća je analiza genoma bakterije do sada.

Protiv većine sojeva XDR tifusa do sada smo se borili antibioticima treće generacije kao što su kinolon, ​​cefalosporin i makrolid.

No početkom 2000-ih mutacije koje rezistentne bakterije čine otpornima na kinolone činile su više od 85 posto svih slučajeva zaraze u Bangladešu, Indiji, Pakistanu, Nepalu i Singapuru. Istovremeno je bakterija počela razvijati još i otpornost na cefalosporine.

Prema kineskoj agenciji CCDC, u Pekingu je u veljači 2022. XDR S. Typhi zabilježen u rezervoarima vode.

Danas je ostao još samo jedan oralni antibiotik azitromicin kojim se tifus uspješno liječi, no pitanje je koliko će vremena trebati da XDR S. Typhi postane otporna i na njega.

Nova studija pokazala je da se mutacije koje bakteriji daju otpornost na azitromicin u posljednje vrijeme također šire te da prijete učinkovitosti svih oralnih antimikrobnih sredstava za liječenje tifusa. Soj XDR S. Typhi još nije usvojio ove mutacije, no kad ih usvoji, mogli bismo imati ozbiljnih problema.

Ako se ne liječi, do 20 posto slučajeva tifusa može biti smrtonosno, a danas se u svijetu bilježi oko 11 milijuna slučajeva tifusa godišnje.

Moguće rješenje je cijepljenje

Buduće epidemije mogu se u određenoj mjeri spriječiti konjugiranim cjepivima protiv tifusa, no ako se pristup tim cjepivima ne proširi na globalnoj razini, svijet bi uskoro mogao imati još jednu zdravstvenu krizu.

"Nedavna pojava XDR S Typhia otpornog na azitromicin stvara veću hitnost za brzo širenje mjera prevencije, uključujući korištenje konjugiranih cjepiva protiv tifusa u zemljama u kojima je tifus endemska bolest", pišu autori.

"Takve mjere potrebne su u zemljama u kojima je prevalencija otpornosti na antimikrobne lijekove među izolatima S Typhi trenutno visoka, no s obzirom na sklonost međunarodnom širenju, ne bi se trebale ograničiti na takva okruženja", upozoravaju autori.

Južna Azija trenutno je glavno središte širenja trbušnog tifusa. U njoj se danas bilježi oko 70 posto svih slučajeva u svijetu. No činjenica da su rezistentne bakterije već u više navrata izvezene u više zemalja u drugim dijelovima svijeta podsjeća nas da živimo u globalnom svijetu u kojem se novi, otporni sojevi mogu lako proširiti.

Stručnjaci stoga upozoravaju da bi cjepiva protiv tifusa trebalo učiniti dostupnima te da treba ulagati u nova istraživanja antibiotika. Jedna studija provedena 2021. u Indiji pokazala je da cijepljenje djece protiv tifusa smanjuje obolijevanje i smrt od te bolesti za 17 do 36%.

Pakistan trenutno prednjači na tom planu. To je prva nacija na svijetu koja je ponudila rutinsku imunizaciju protiv tifusa. Prošle godine milijuni djece primili su cjepivo, a zdravstveni stručnjaci tvrde da bi više nacija trebalo slijediti taj primjer.

Otpornost na antibiotike jedan je od vodećih svjetskih uzroka smrti i odnosi više života nego HIV/AIDS ili malarija. U zemljama u kojima su dostupna, cjepiva su jedno od najboljih oruđa koje imamo za sprečavanje moguće buduće zdravstvene katastrofe.

Nova istraživanja ohrabruju

Posljednjih godina medicinski stručnjaci sve glasnije upozoravaju na nagli porast broja bakterija koje postaju rezistentne na najsnažnije antibiotike te na mogućnost da svijet uđe u tzv. postantibiotsku eru. Dva su ključna razloga za ovaj problem. Prvi je ljudski nemar u korištenju antibiotika, među ostalim, i u uzgoju stoke i kod prehlada koje su virusne bolesti, što znači da antibiotici na njih ne djeluju. Drugi je to što se posljednjih 30-ak godina vrlo rijetko otkrivaju istinski učinkoviti novi antibiotici. Njihovo zlatno doba bilo je od 1950. do 1960. kada je otkriveno oko 50 posto svih antibiotika koje i danas koristimo. U međuvremenu brojne bakterije razvile su rezistenciju.

No kako smo naveli na početku, sve više znanstvenika širom svijeta radi na novim metodama borbe protiv bakterijskih infekcija.

Tako se, primjerice, danas pronalaze novi ciljevi u molekularnim mehanizmima životnih procesa bakterije. Ne ide se samo na inhibiciju replikacije ili sinteze njihovih proteina.

Među ostalim, ciljevi su i male nekodirajuće RNA. Ideja je da se na sličan način kao što je napravljeno cjepivo za covid-19 prave i lipidne nano čestice u koje će se pakirati inhibitorna RNA, koja će sjesti na nešto što je samo bakteriji bitno i blokirati to.

Poanta je da se s razvojem molekularne biologije i tehnologija kakve su korištene za razvoj cjepiva širi spektar meta u bakteriji mimo tradicionalnih, što bi trebalo omogućiti razvoj nove klase ciljanih antibiotika.

Glavni problem u tom nastojanju je distribucija tih čestica po organizmu, odnosno pitanje hoće li to biti dovoljno za suzbijanje neke razbuktale infekcije.

Među ostalim, posljednjih se godina razvijaju i nanosoprejevi za lokalizirane plućne infekcije.

Jedna studija objavljena 2021. predstavila je neke od novih mogućih antibiotika i metoda borbe protiv rezistentnih bakterija, uz ostalo, nanočesticama koje razaraju biofilmove bakterija, te neke nove sustave dostave antibiotika u obliku nanočestica.  

U tom kontekstu zanimljiva je i jedna nova studija koja je pokazala da bi se protiv bakterija mogli koristiti zvjezdoliki polimeri koji razaraju molekularnu strukturu bakterija i u kombinaciji s antibioticima daju dobre rezultate čak i kad je riječ o rezistentnim bakterijama, kao što je zlatni stafilokok (MRSA). No ova metoda, iako obećava, zasad je još u ranoj fazi razvoja.