KAD GOD nestane struje u zapadnoj Ukrajini, kod Maksima Ivanova počinje brujati i zujati - od grmljavine dizelskog generatora ispred ureda njegove tvrtke u Ivano-Frankivsku, gradu jugoistočno od Lavova.

Ime stroja iz Turske je "Teksan Jeneratör", a proizvodi 80 kilovata električne energije - dovoljno za rad tvrtke od 350 zaposlenika. To je također dovoljno da osujeti planove ruskog predsjednika Vladimira Putina. Tako to barem vidi Ivanov, piše Der Spiegel.

Nema kašnjenja usprkos ratu

Njegova IT tvrtka Aimprosoft zapošljava programere, web dizajnere i voditelje projekata. Njegovi klijenti uglavnom su tvrtke u zapadnoj Europi koje nerado zapošljavaju vlastite tehnološke radnike ili više ne mogu pronaći neophodnu stručnost na domaćim tržištima rada.

Unatoč ratu, Ivanovljevi klijenti ne trebaju brinuti o kašnjenjima. Bez obzira gađa li Rusija na veliku elektranu ili na obližnju trafostanicu, Aimprosoft nastavlja raditi zahvaljujući generatoru i zalihama dizela dovoljnim za 10-dnevni nestanak struje.

Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju prije godinu dana, njegov početni cilj bilo je brzo zauzimanje Kijeva. Ali kad se to pokazalo preambicioznim, a njegovi drugi ratni ciljevi također počeli izmicati kako se napredovanje njegove vojske usporavalo, počeo je gađati infrastrukturu Ukrajine.

Brutalni napadi na ukrajinsku infrastrukturu

Počevši od prošle jeseni, stotine ruskih projektila i bespilotnih letjelica kamikaza počele su napadati ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, uništavajući elektrane i trafostanice. Krajem prosinca 90 posto od 700.000 stanovnika Lavova, na primjer, više nije imalo struje.

Centralno grijanje često je prekidano u gradovima širom Ukrajine, a čak i u glavnom gradu Kijevu tekuća voda često nije bila dostupna. Posljedice ruskog napada mogle su se vidjeti iz svemira. Noćne fotografije pokazale su da se svjetla u Ukrajini polako gase.

Međutim, ove zime zemlja nije ostala u hladnoći i mraku. Apokalipsa se nikad nije dogodila. A jedan od razloga za to su generatori: glasno brujanje ispred većih tvrtki poput Ivanovljeve i tiho brujanje ispred frizerskih salona i kafića.

Pola milijuna generatora u samo tri mjeseca prošle godine

Samo u posljednja tri mjeseca 2022. godine Ukrajina je u inozemstvu kupila oko pola milijuna generatora za hitne slučajeve, zajedno s blokovima baterija na solarni pogon kompanija kao što su EcoFlow i Bluetti. Svi uređaji za proizvodnju električne energije zajedno ekvivalentni su jednom nuklearnom reaktoru. A strateški su još i vredniji jer ih Rusija ne može uništiti u jednom udaru niti osvojiti kopnenim napadom.

Brzo uvođenje generatora više je od simbola željezne volje Ukrajinaca. Ustrajnost poslovnih lidera poput Ivanova je apsolutno nužna da bi se zemlja nastavila suprotstavljati ruskim osvajačima na bojnom polju. Ukrajina, naposljetku, mora sama skupiti prihode za svoj brzorastući obrambeni proračun.

Kijev nastavlja primati milijarde svaki mjesec od Sjedinjenih Američkih Država i njihovih partnera u Europi, ali oni pomno paze da se sredstva koriste isključivo za ne-vojne proračunske izdatke. Vlastiti porezni prihodi Ukrajine sada gotovo isključivo idu u vojsku. I taj tok se ne smije prekidati.

Ekonomija se srozala, ali...

Ali nije jednostavno. Gospodarski učinak Ukrajine dramatično je pao prošle godine. Uz milijune ljudi koji su napustili zemlju, najvažnije tvornice čelika u istočnoj Ukrajini su uništene ili su pod ruskom okupacijom.

Samo IT sektor nastavlja rasti, čak i tijekom 2022. godine, a prihodi od izvoza porasli su na 7.3 milijarde dolara, što je povećanje od 6 posto. Kada se računa u dolarima, uplate poreza od tehnoloških kompanija ukrajinskoj državi porasle su za 16 posto.

Rat je potpuno promijenio industriju, kaže Ivanov, a promijenili su se i njegovi prioriteti. Kaže da su on i njegovi partneri prije bili prvenstveno fokusirani na rast, ali ove godine im je cilj jednostavno da sve prežive.

Goleme donacije običnih ljudi vojsci

Istodobno mnogi njegovi zaposlenici doniraju do 20 posto svojih plaća za vojsku. Svaka osoba u Ukrajini ima prijatelje, rođake ili oboje koji se bore u ratu i stalno su u kontaktu putem servisa za razmjenu poruka poput Telegrama ili zahvaljujući sustavu Starlink Elona Muska, koji i dalje omogućava pristup internetu u većem dijelu zemlje.

Donacije idu izravno vojsci ili volonterskim organizacijama. Ponekad ljudi pošalju naočale za noćno promatranje ili zimsku odjeću. Privatna kurirska služba Nova pošta besplatno dostavlja pakete na bojišnicu. "Kuriri čak isporučuju pod vatrom", kaže Ivanov za Der Spiegel.

Totalna mobilizacija civilnog društva i ekonomije

Rat je mobilizirao cjelokupno ukrajinsko civilno društvo, uključujući i gospodarstvo. Prema istraživanju koje je provela konzultantska kompanija Deloitte, više od polovice Ukrajinaca donira vojsci.

Nadalje, 56 posto tvrtki u Ukrajini šalje novac vojnicima, dok 40 posto daje donacije u naturi. Putin se nadao da će desetkovati ekonomiju Ukrajine ciljanim udarima na njezina najosjetljivija mjesta, ali izgleda da je možda podcijenio ukrajinski narod.

Ljude poput Jurija Jakovljeva, na primjer. Odmah na početku invazije, Rusi su uništili 61-godišnjakovo životno djelo, napredujući prema malom aerodromu u blizini Kijeva koji je koristila njegova tvrtka. Pod nazivom Aeroprakt, tvrtka gradi ultralake letjelice, proizvodeći ih devet mjesečno za kupce širom svijeta. Tako je bilo prije rata.

Proizvode isti broj aviona kao i prije rata

Na hangar su pucali Rusi i urušio se krov. Uz malo sreće i lukavstva uspio je spasiti važne alate i nacrte. Ubrzo su Rusi dovršili posao, uništavajući ono što je ostalo, kaže Jakovljev. Isprva je donio spašeni materijal u poljsku podružnicu svoje tvrtke kako bi barem mogao nastaviti održavati i popravljati zrakoplove svojih zapadnih kupaca.

Ovaj Ukrajinac je legenda u zrakoplovnim krugovima. Tijekom prošlih desetljeća prodao je više od 1000 zrakoplova diljem svijeta, naučivši zanat kod sovjetskog proizvođača zrakoplova Antonova. Malodušnost i strah nisu njegove karakteristike. U Poljskoj je prvo ponovno uspostavio proizvodnju zamjenskih dijelova, a potom kontaktirao svoje distributere i obećao da će uskoro nastaviti proizvodnju zrakoplova. U travnju se pojavio na aviosajmu AERO u Friedrichshafenu. Poruka je bila jasna: Jakovljev i Aeroprakt idu dalje.

Godinu dana nakon početka rata, očistio je veliki dio krša koji je za sobom ostavilo rusko granatiranje piste u blizini Kijeva. Radna snaga njegove tvrtke danas je malobrojnija jer se njegovi mlađi radnici sada bore na frontu. Ipak, Aeroprakt ponovno proizvodi avione. "Devet mjesečno", kaže Jakovljev, isto kao i prije rata.

Iz bunkera vode razgovore s MMF-om

Mnogo je sličnih priča o ukrajinskim tvrtkama koje nastavljaju raditi suočene s teškoćama. Na samom vrhu nalaze se članovi uprave Narodne banke Ukrajine, koji jure u svoje podzemno sklonište kad se oglasi sirena za zračnu uzbunu. Iz svog bunkera veličine četiri četvorna metra nastavljaju razgovore s Međunarodnim monetarnim fondom o milijardama pomoći zemlji.

Ali ima i dosta drukčijih priča o herojstvu. Na primjer, to su ekipe za popravke koje rade za državnog opskrbljivača energijom Ukrenergo. Nakon višemjesečnog neprekidnog rada, skupili su toliko iskustva da sada mogu sanirati oštećene objekte "četiri puta brže nego prošle jeseni", kako kaže čelnik Ukrenerga. Sada su brzi u popravljanju kao što su Rusi brzi u uništavanju, a ponekad čak i brži od njih.

Uništenje Azovstala moglo bi se pokazati važnim

Hoće li to biti dovoljno? Proizvodnja čelika u Ukrajini, koja je nekad bila jedna od okosnica gospodarstva, pala je za 85 posto. Budući da su ruske trupe okupirale tvornice čelika u istočnoj Ukrajini, uz uništenje goleme čeličane Azovstal u Mariupolju, proizvodnja diljem zemlje pala je sa 60.000 tona dnevno na samo 10.000 tona. Nezaposlenost se utrostručila na otprilike 30 posto unatoč činjenici da su stotine tisuća muškaraca unovačene u vojsku od početka rata.

Čini se da se zemlja suočava s naznakama demografske krize. U razdoblju nakon raspada Sovjetskog Saveza Ukrajina je iseljavanjem i niskim natalitetom već izgubila oko 8 milijuna stanovnika. Prije izbijanja rata u zemlji su živjela 44 milijuna ljudi, no od tada ih je 8 milijuna pobjeglo.

Rezultat svega toga je najmanji broj stanovnika u posljednjih osam desetljeća, još od prije izbijanja Drugog svjetskog rata. Većina onih koji su napustili zemlju kažu da se žele vratiti nakon što rat završi, ali neke vlade u Europskoj uniji pokušavaju ih zadržati. Tri četvrtine onih koji su napustili Ukrajinu imaju fakultetsku diplomu.

Bez milijardi eura pomoći, država bi vjerojatno propala

Bez milijarda eura pomoći ukrajinskih partnera, država bi do sada vjerojatno propala. Pa ipak, članovi međunarodne zajednice nisu bili osobito žurni kad je riječ o uplati obećanog novca. U 2022. godini Ukrajini su obećane 64 milijarde eura, no do sada je od toga zapravo uplaćena samo 31 milijarda eura.

Ukrajina je još uvijek u poziciji da svaki mjesec mora skupiti do pet milijardi eura od drugih zemalja kako bi mogla platiti svoje učitelje i državne službenike. Međunarodni monetarni fond (MMF) nije ovlašten isplaćivati novac zemljama koje su uključene u vojni sukob, ali je dao do znanja da je spreman nastaviti raditi iznimku za Ukrajinu. Kako bi se proces profesionalizirao, zemlje donatori pristale su uspostaviti administrativne urede u Kijevu i Bruxellesu.

"Ukrajina je de facto članica EU"

Europska unija je najveći trgovinski partner Ukrajine. U prvim mjesecima nakon početka ruske invazije, udio EU u ukrajinskom izvozu porastao je s 40 posto na visokih 80 posto. Nadalje, neposredno prije početka rata završena je dugo planirana sinkronizacija elektroenergetskih mreža EU i Ukrajine.

To se pokazalo kao blagoslov za Kijev. Tijekom prvih mjeseci sukoba Ukrajina je bila u mogućnosti izvoziti električnu energiju iz nuklearnih elektrana na Zapad zaradivši tako neophodne devize. Budući da Rusija napada ukrajinske elektrane, Kijev sada može kupiti značajne količine električne energije od EU. Doista, veze su postale toliko čvrste da neki promatrači kažu da je Ukrajina "de facto članica EU".

Ali stvari još nisu toliko odmakle. "Postoje inicijative za integraciju Ukrajine u opskrbne lance EU", kaže Michael Harms, direktor Njemačkog istočnog poslovnog udruženja. No, često je to izazovnije nego što mnogi misle, ističe Harms, budući da neki proizvodi možda nisu u skladu sa standardima EU ili još nisu konkurentni iz drugih razloga.

Ponekad je stvar jednostavno u birokraciji. Postoje, na primjer, poljoprivredne djelatnosti u Ukrajini koje proizvode i ukapljuju biogorivo - i imaju potencijalne kupce u EU. Ali nemaju potrebne certifikate.

Teško zamisliv iznos ratne štete

Ekonomisti s Kijevske ekonomske škole izračunali su da ratna šteta sada iznosi 138 milijardi dolara i svakim danom raste. "Rekonstrukcija nikada neće uspjeti bez privatnog kapitala", kaže ekonomist Robert Kirchner, zamjenik šefa Njemačkog gospodarskog tima. Ali kakav bi to investitor dragovoljno slao novac u zemlju kojoj susjedna Rusija prijeti uništenjem?

Ipak, njemačka multinacionalna kemijska i farmaceutska kompanija Bayer nedavno je objavila da ostaje pri planovima da uloži 30 milijuna eura u tvornicu sjemena. Tvornice u vlasništvu zapadnih dobavljača automobilskih dijelova također su ponovno pokrenute.

Kako bi se privukla nova ulaganja, Europska banka za obnovu i razvoj i podružnica Svjetske banke Multilateral Investment Guarantee Agency (MIGA) najavile su planove usmjerene na ublažavanje rizika ulaganja u Ukrajinu.

Žitnica Europe

Posebno su traženi ukrajinski prehrambeni proizvodi. Britanski logistički div tako je uložio u tranzitni centar u Moldaviji kako bi osigurao pristup ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima. Od tamo će voće i povrće iz Ukrajine uskoro krenuti put Velike Britanije. Ukrajinci su uspjeli održati zalihe hrane čak i u regijama vrlo blizu bojišnice - za razliku od situacije u britanskim supermarketima.

Za ukrajinske trgovce je briga da njihove trgovine budu stalno opskrbljene postala patriotska dužnost. Prolaznicima također nude priliku da uđu unutra kako bi se ugrijali ili napunili svoje mobilne telefone i prijenosna računala.

Neke su trgovine čak uredile uredski prostor, dostupan svima kojima je potreban. "Supermarketi su sada središta naše nepobjedivosti", kaže čelnik ukrajinskog maloprodajnog udruženja.