NAJVEĆI problem razvijenih država svijeta zadnjih desetljeća je premali broj rođenih. U posljednjih nekoliko godina taj se problem polako širi, pa tako države poput Turske i Irana više ne mogu održavati stopu fertiliteta iznad 2.1, koliko je potrebno za održavanje stanovništva.

Iskušan je cijeli niz mjera da bi se preokrenuo trend opadanja broja rođenih, ali rezultati su poražavajući. Neke države imale su uspjeha u stabilizaciji stope fertiliteta, ali nitko ju nije uspio vratiti na 2.1 nakon što bi pala ispod te razine.

Jedan od razloga opadanja broja rođenih po ženi je novac koji je u moderno doba potreban da bi se dijete othranilo, zbrinulo i odgojilo. Prema procjenama, financijski trošak djeteta od rođenja do navršenih 18 godina u razvijenim državama iznosi od četvrtine milijuna dolara do čak milijun dolara.

Među prvim troškovima s kojima se roditelji susreću su plaćanje čuvanja djece, jaslica i vrtića. Upravo je smanjivanje troška jaslica i vrtića jedna od politika koje se provode da bi se roditeljima olakšalo podizanje djece, što je u nekim državama ekstremno skupo.

OECD: Vrtići i jaslice u Hrvatskoj su relativno jeftini

Hrvatska je jedna od zemalja u kojima je trošak čuvanja djece najmanji među razvijenim državama, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Ako se usporede prosječne plaće u državi s cijenama u ustanovama za čuvanje djece (jaslice i vrtići), Hrvatska je jako povoljna.

Podaci OECD-a odnose se na hipotetsku obitelj u kojoj jedan supružnik ima prosječnu neto plaću (2022. u Hrvatskoj 7653 kn/1016 EUR), drugi supružnik ima plaću u iznosu od 67 posto prosječne neto plaće (2022. u Hrvatskoj 5128 kn/681 EUR) te imaju djecu od 2 i 3 godine koja su u cjelodnevnom programu čuvanja.

Izračun je korigiran za socijalna davanja države i lokalnih/regionalnih vlasti, kao što su subvencionirana cijena, porezne olakšice i rabat. Broje se samo osnovni cjelodnevni programi, ali ne i posebni programi, kao što su glazbeni program, učenje stranog jezika i sl.

Izračunato je da trošak opisane obitelji za cjelodnevno čuvanje djece (vrtić, jaslice) u Hrvatskoj iznosi 5 posto neto plaće roditelja. To je podatak za 2022. i rast u odnosu na 2015., kada je trošak iznosio 4 posto neto plaće roditelja.

Golem trošak vrtića i jaslica u nekim državama Europe i svijeta

Prema tome Hrvatska spada među najjeftinije razvijene države na svijetu po pitanju troška čuvanja djece u vrtićima i jaslicama. Najveći trošak imaju roditelji s Novog Zelanda (37 posto neto plaće roditelja), iz Švicarske (36 posto), SAD-a (32 posto), Kanade (30 posto) i Irske (28 posto).

U EU je po tom pitanju najteže roditeljima iz Irske (28 posto neto plaće), s Cipra (27 posto), iz Češke (24 posto) i Nizozemske (21 posto). Bugarska je 1. travnja 2022. uvela besplatne vrtiće i jaslice za svu djecu. U Italiji su efektivno besplatni vrtići zbog državnih subvencija roditeljima. Prema OECD-u, vrtići i jaslice također su besplatni u Latviji i na Malti. 

Situacija u Njemačkoj razlikuje se od regije do regije, odnosno u svakoj saveznoj pokrajini je različito, ali OECD je izračunao da u prosjeku za par s navedenim primanjima neto trošak iznosi 1 posto od plaća. U Berlinu i Hamburgu čuvanje je besplatno za svu djecu od rođenja, u Rhineland-Pfalzu besplatno je za djecu stariju od dvije godine, a u Hessenu i Donjoj Saskoj tek nakon navršene tri godine.

Tradicionalno socijalno osjetljive države sjeverne Europe jako se razlikuju. Švedska je u rangu Hrvatske s 5 posto plaće supružnika koja odlazi na troškove cjelodnevnog čuvanja djece. Norveška je malo skuplja pa roditelji izdvajaju 8 posto plaće. U Danskoj izdvajaju 11 posto, a u Finskoj čak 15 posto.

Među državama usporedive razine ekonomskog razvoja i standarda Hrvatska je druga najjeftinija. U Bugarskoj je besplatno, roditelji u Portugalu izdvajaju 6 posto plaće, Mađarskoj 7 posto, Litvi 8 posto, Rumunjskoj 9 posto itd.

Jeftiniji vrtići dobri su za poticanje obnove demografije, ali to je samo jedan od brojnih faktora

U demografiji je čvrsto utvrđeno pravilo da snižavanje troškova podizanja djece, kao što je trošak vrtića i jaslica, pozitivno utječe na stopu fertiliteta u državi. Ali istodobno razlike među fertilitetima po državama ne odražavaju troškove čuvanja djece.

Primjerice, Irska je 2022. imala najveći relativni trošak čuvanja djece u vrtiću i jaslicama (28 posto neto plaće roditelja), a stopu fertiliteta veću od Estonije, Italije, Latvije i Malte, u kojima su takve usluge besplatne.

Češka je 2022. imala fertilitet 1.64, a golem teret troškova čuvanja djece od 24 posto plaće roditelja. Ni Slovačka s 12 posto plaće nije jeftina, a fertilitet iznosi 1.57. Obje su zemlje te godine imale veći fertilitet od Hrvatske, u kojoj su vrtići i jaslice puno jeftiniji (samo 5 posto plaće).

To nije argument da snižavanje troškova podizanja djece ne pomaže u podizanja broja rođenih, samo pokazuje da razlike u stopi fertiliteta među državama imaju brojne uzroke i da se pitanje demografije ne može svesti isključivo na financije.

Hrvatska ima dubok demografski deficit

Hrvatska se demografski nalazi u dvostrukom problemu. Broj rođenih drastično pada, 2023. je bio najmanji u povijesti, a razlika između broja umrlih i rođenih sve je veća. Samo te godine Hrvatska je zbog većeg broja umrlih nego rođenih izgubila 18 tisuća stanovnika, više nego što Samobor ima stanovnika.

Uz to, Hrvatska je u susjedstvu nekih od najrazvijenijih država na svijetu pa su zadnjih nekoliko godina mladi tamo masovno odlazili u potrazi za poslom i boljim plaćama. Upravo ti mladi bili su potencijalni nositelji demografske obnove.

Oporavak broja rođenih u Hrvatskoj neće biti ni jednostavan ni brz. Puno stvari treba napraviti po tom pitanju, a neke zemlje imaju određene uspjehe na tom polju.