AUTONOMNA ženska kuća Zagreb, koja već 35 godina pruža pomoć i podršku ženama žrtvama nasilja, uputila je oštro upozorenje - diskriminacija žena nikada nije bila normaliziranija, a društvo ne čini dovoljno da ih zaštiti. Godišnje prime više od 2000 poziva žena koje su preživjele nasilje, a za koje, kako ističu, često nema dovoljno razumijevanja, piše DNEVNIK.hr.

Društvo koje okrivljuje žrtvu

Iz udruge upozoravaju kako se žrtvu često okrivljuje za nasilje koje je doživjela. "Nema dovoljno razumijevanja za ženu koja je preživjela nasilje, okrivljuje se ako je predugo ostala, ako je otišla jer onda djeca ostaju bez oca. Prevelik je pritisak na ženama, a premalo odgovornosti kao društvo preuzimamo da im pomognemo", istaknula je Valentina Andrašek.

Da je situacija alarmantna, pokazuje i crna statistika - ove godine počinjeno je čak 18 femicida.

Problem nije u zakonima, već u provedbi

Andrašek smatra da bi se zakoni trebali dosljedno provoditi. "Za početak bi trebalo dosljedno provoditi zakone. Svaka institucija, svaka karika u nizu trebala bi odraditi svoj posao. Prečesto se događa da neka karika odradi svoj posao, a neka ne odradi", pojasnila je.

Iako Hrvatska ima dobre zakone, problem nastaje u njihovoj primjeni u praksi. Ivan Jelavić, odvjetnik i punomoćnik Autonomne ženske kuće, to potvrđuje. "To znači da se svi sudionici, počevši od policije, Zavoda za socijalnu skrb, sudova u građanskom, kaznenom postupku, u prekršajnom postupku, obiteljskih sudova ne primjenjuju pravo doslovno, onako kako bi to trebali", napomenuo je Jelavić.

Kako prevenirati zločine?

Kako bi se zločini prevenirali, ključno je učiti iz slučajeva koji su se, nažalost, već dogodili.

"Iz svakog takvog slučaja vidjeti radi li se o femicidu, o rodno uvjetovanom ubojstvu žena, i vidjeti je li došlo do krive primjene zakona, je li došlo do problema s primjenom posebnih zaštitnih mjera, nedostatkom skloništa, reagiranjem policije", rekla je Dubravka Šimonović, predsjednica udruge PARITET SADA.

Uz sudsku politiku kažnjavanja, iznimno je važna prevencija, posebno ona sekundarna. "Upravo je problem što nam nedostaje dosta aktivnosti u području sekundarne prevencije, koja obuhvaća ranu intervenciju, konfliktne odnose i odnose gdje postoje određeni rizici. Mi u nizu slučajeva imamo indikatore i prediktore nasilja u obitelji, ali je stvar međusobnog umrežavanja institucija da bi to na vrijeme prepoznali i zaštitili žrtvu", objasnio je Kristijan Kevešević, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Pomoći bi trebala i europska direktiva o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koju Hrvatska u svoje zakonodavstvo mora prenijeti do 2027. godine. U tijeku je formiranje radne skupine koja će raditi na tome.