JOGURT je već poznat kao namirnica koja pozitivno djeluje na zdravlje crijeva zahvaljujući prirodnim probioticima, no dodavanje određenih nutritivno bogatih namirnica može dodatno pojačati njegove učinke. Odabrani dodaci mogu podržati probavu, potaknuti rast zdravih crijevnih bakterija i pomoći u kontroli tjelesne težine jer produljuju osjećaj sitosti. Nutricionisti izdvajaju tri namirnice koje preporučuju dodati u jogurt kako bi obrok bio hranjiviji i korisniji za zdravlje.

Bobičasto voće (maline, kupine, jagode)

Bobičasto voće poput borovnica, malina i jagoda bogato je vlaknima i antioksidansima. Vlakna hrane korisne crijevne bakterije i potiču zdrav mikrobiom, dok antioksidansi pomažu u smanjenju upala. Osim toga, bobice imaju malo kalorija, što ih čini pogodnima za regulaciju tjelesne težine.

Nutricionistička savjetnica Solveig Eitungjerde ističe da je riječ o voću bogatom netopivim vlaknima, koja potiču rad crijeva i hrane dobre bakterije. "Dodajte ih u jogurt, žitarice ili ih jedite kao međuobrok", rekla je za SheFinds.

Chia sjemenke

Chia sjemenke sadrže velike količine topljivih vlakana, koja usporavaju probavu i povećavaju osjećaj sitosti. Također su izvor omega-3 masnih kiselina te prebiotičkih vlakana koja potiču rast zdravih crijevnih bakterija.

"Chia sjemenke bogate su topljivim vlaknima. Kada se konzumiraju, upijaju vodu i u probavnom sustavu stvaraju gelastu strukturu, što potiče osjećaj sitosti i olakšava probavu", objašnjava nutricionistica i dijetetičarka dr. Mrinal Pandit, dodajući da mogu pomoći i u regulaciji šećera u krvi te hidrataciji, što može biti korisno kod nadutosti i kontrole težine. "Dodavanje chia sjemenki u jogurt povećava unos vlakana i omega-3 masnih kiselina", savjetuje.

Kefir

Iako se već radi o fermentiranom proizvodu, jogurtu se mogu dodati dodatni probiotici poput kefira kako bi se dodatno unaprijedilo zdravlje crijeva. Probiotici pomažu probavi, jačaju imunitet i održavaju ravnotežu crijevnih bakterija, što je povezano s boljim metabolizmom i regulacijom tjelesne težine.

Dijetetičarka i nutricionistica Samantha Cassetty navodi: "Jedno je istraživanje pokazalo da je konzumacija šest porcija fermentirane hrane, poput kefira, dnevno dovela do veće raznolikosti mikrobioma i smanjenja pokazatelja upale." Dodaje da takvi učinci mogu smanjiti rizik od brojnih stanja, uključujući autoimune bolesti, dijabetes tipa 2, bolesti srca te poremećaje raspoloženja poput depresije i anksioznosti.