SDP JE U saborsku proceduru uputio set izmjena devet zakona kojima bi se uspostavio brzi i učinkovitiji sustav prevencije, rane intervencije i rješavanja maloljetničkog nasilja, "bez improvizacije i čekanja tragedije". Maloljetničko nasilje ozbiljan je društveni i politički problem, upozorili su iz SDP-a.

"U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se bilježi stalan i zabrinjavajući trend porasta nasilja među djecom i mladima, s posebnim naglaskom na porast nasilja među osnovnoškolcima. Nasilje postaje sve okrutnije, društveno prisutnije i s težim posljedicama po cijelu generaciju i društvo", kazala je Sabina Glasovac danas na konferenciji za novinare.

Od rujna prošle do travnja ove godine bilježi se dnevno pet slučajeva kaznenog djela maloljetničkog nasilja. Prema podacima MUP-a, lani je zabilježen porast od 19,4 posto kaznenih djela kojih su počinitelji maloljetnici u odnosu na 2022.

"Djeca ne prijavljuju nasilje"

Od rujna prošle do travnja ove godine bilježi se pet slučajeva kaznenog djela maloljetničkog nasilja dnevno, dok je u drugom dijelu ove godine taj broj porastao na sedam slučajeva dnevno. Podaci pravobraniteljice za djecu govore isto, da je od 2020. do 2024. trend maloljetničkog nasilja eskalirao, s posebnim naglaskom na digitalno nasilje i grupno nasilje.

Više od polovice djece ne želi prijaviti nasilje i tišina je ta koja je problem, djeca ne žele prijaviti jer se boje da bi ih se proglasilo cinkerima ili zato što nemaju povjerenja u sustav. Povjerenje u sustav nemaju jer je prespor, odgovornost je rascjepkana i nerijetko se prebacuje s institucije na instituciju, upozorila je.

"Realna i crna istina je da maloljetničko nasilje nije izolirani incident ili prolazna pojava, nego ozbiljan društveni, a time i politički problem koji traži brzu, odlučnu i sustavnu reakciju. Oko sigurnosti djece moramo postići društveni i politički konsenzus i tražimo ga od svih političkih i drugih dionika u sustavu", naglasila je.

"Škola dobiva alat koji može koristiti odmah"

Tanja Sokolić izvijestila je da su, kako bi nadzirali vršnjačko nasilje, u proceduru uputili izmjene Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o policiji te o policijskim poslovima i ovlastima, Zakona o sudovima za mladež te izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje, Kaznenog i Prekršajnog zakona, Zakona o socijalnoj skrbi te Obiteljskog zakona.

"Ovaj paket zakona mijenjamo bez ideologije, bez velikih riječi, s jasnim ciljem zaštite žrtve odmah, sprječavanja ponavljanja nasilja i želimo poslati poruku da imamo državu s nultom stopom tolerancije prema nasilju bilo koje vrste, naročito prema maloljetničkom nasilju", naglasila je.

Pojasnila je da izmjenama škola dobiva alat koji može koristiti odmah, a ravnatelj ima mogućnost i obvezu donošenja odluke o odvajanju žrtve i nasilnika, da počinitelja izmjesti iz okružja žrtve poštujući pritom njegovo ustavno pravo na obrazovanje. 

SDP želi ubrzati proces

Ravnatelj odluku o razdvajanju žrtve i počinitelja nasilja mora donijeti najkasnije u roku od 12 sati, a učenik se može privremeno udaljiti s nastave 15 dana, dodala je. Policija može odmah usmeno izreći hitnu mjeru, zabranu približavanja do 24 sata.

Sud dobiva izvještaj od policije u roku od 12 sati, a sud je može produljiti do 72 sata i socijalna skrb morat će reagirati u satima, a ne čekati tjednima kao do sada.

Istaknula je i da je jako važno da će žrtva morati biti obaviještena najmanje sedam dana prije da se počinitelj, kada bude otpušten iz institucije, vraća u zajednicu u kojoj živi kako se ne bi više generirao osjećaj nesigurnosti i nepovjerenje u sustav.

Strože kazne za roditelje

Uvest će se, dodala je, i obvezni program i za roditelje i za dijete jer je do sada nesuradnja roditelja bila veliki problem, a cijelo vrijeme žrtva je ostala nezaštićena, s počiniteljem u istom razredu.

Predviđaju i kazne za roditelje za propust nadzora od 700 do 4000 eura, a sud može naložiti obvezni program savjetovanja i edukacije do šest mjeseci, a ako to roditelj odbije, kazna je do 2000 eura. Za najteže slučajeve trajnog zanemarivanja nadzora djece uvodi se kaznena odgovornost roditelja, zatvor do tri godine, a kod težih posljedica i strože.

Djeca počinitelji također dobivaju obvezni tretman, prva evaluacija je u 30 dana, dalje svaka dva mjeseca, a ako se mjere krše ili nasilje ponovi, mjera se pooštrava. Ako postoji tjelesna ozljeda, sud mora razmotriti institucionalnu mjeru.

"Fokus se stavlja na žrtvu"

Sokolić je Vladu pitala podržava li ove izmjene ili zadržava status quo. Postojeća rješenja, kaže Marija Lugarić, nisu adekvatna jer nasilje eskalira, brutalnije je i produžuje se u online nasilje.

"Želimo istaknuti važnost nečega što smo jako zanemarili, to je pitanje razvoja zajednice, razvoja empatije i povjerenja. Ovim zakonima donosimo čvršće, jasnije, brže procedure, s vrlo jasnom hijerarhijom odgovornosti:  obitelj, škola, Zavod za socijalnu skrb, policija, sud, bez prebacivanja loptica", poručila je.

Fokus se stavlja na žrtvu i zaštitu žrtve, zaključila je Lugarić.