ZNANSTVENICI upozoravaju na moguću "promjenu režima" u svjetskim oceanima, potaknutu brzim rastom golemih nakupina morskih algi. Smatra se da su uzroci ovog fenomena globalno zagrijavanje i prekomjerno obogaćivanje voda hranjivim tvarima s poljoprivrednih površina i iz drugih izvora onečišćenja, piše The Guardian.

Prema istraživačima sa Sveučilišta Južne Floride, tijekom posljednja dva desetljeća cvatovi morskih algi širili su se za 13,4 posto godišnje u tropskom Atlantiku i zapadnom Pacifiku. Najuočljiviji porast zabilježen je nakon 2008. godine. U novom znanstvenom radu navode kako bi ova promjena mogla potamniti vode, što bi utjecalo na njihovu ekologiju i geokemiju te potencijalno ubrzalo klimatske promjene.

Promjena režima u oceanima

"Prije 2008. godine, nisu zabilježeni veći cvatovi makroalgi [morskih algi], osim sargasa u Sargaškom moru", izjavio je Chuanmin Hu, profesor oceanografije na USF College of Marine Science i stariji autor rada. "Na globalnoj razini, čini se da svjedočimo promjeni režima iz oceana siromašnog makroalgama u ocean bogat makroalgama."

Istraživanje je potaknuto izvješćima o širenju cvatova morskih algi u Atlantiku i Pacifiku. Među najpoznatijim primjerima je Veliki atlantski sargasov pojas, koji je vidljiv iz svemira i proteže se od Meksičkog zaljeva do ušća rijeke Kongo. Drugi primjeri uključuju prsten oko otočja Chatham kod Novog Zelanda, koji je NASA snimila ovog mjeseca, te "crvenu plimu" uz obalu Floride.

Analiza satelitskih snimki

Znanstveni tim koristio je umjetnu inteligenciju za analizu 1,2 milijuna satelitskih snimaka oceana nastalih između 2003. i 2022. godine. Studija, za koju autori tvrde da pruža prvu globalnu sliku plutajućih algi, otkrila je da su se cvatovi morskih algi (makroalgi) povećavali za 13,4 posto godišnje. Istovremeno, cvatovi mikroalgi, poput fitoplanktona, rasli su po znatno skromnijoj stopi od 1 posto godišnje.

"Ono što je vrijedno pažnje jest da se većina povećanja i plutajućih makroalgi i nakupina mikroalgi dogodila u posljednjem desetljeću, u skladu s ubrzanim globalnim zagrijavanjem oceana od 2010. godine", napisali su autori. Identificirali su prekretnice u 2008., 2011. i 2012. godini za tri različite vrste morskih algi u različitim oceanima.

Posljedice za klimu i ekosustave

Dok su morske alge poput sargasa bujale u nekim regijama, fitoplanktoni nisu pokazali slične reakcije na promjene u okolišu. To sugerira da je njihov rast osjetljiviji na promjene temperature i eutrofikaciju - proces obogaćivanja vode hranjivim tvarima.

"Ako je to slučaj, vjerujemo da je već došlo do promjene režima u oceanografskim uvjetima koja pogoduje makroalgama, što će imati duboke utjecaje na radijacijsko forsiranje u atmosferi i dostupnost svjetlosti u oceanu, kao i na sekvestraciju ugljika, biogeokemiju oceana i stabilnost gornjeg sloja oceana", napisali su istraživači. Nalazi studije objavljeni su u časopisu Nature Communications.