PRIJE nešto više od mjesec dana sudac Vrhovnog suda RH Damir Kos objavio je na društvenoj mreži fotografije svog radnog mjesta – zgrade Vrhovnog suda RH koja još uvijek nije obnovljena nakon potresa. Zagreb je potres pogodio 22. ožujka 2020., dakle prije gotovo šest godina.

Iako je tada dobila žutu naljepnicu, što znači da je privremeno neupotrebljiva, zgrada najvišeg suda u državi do danas nije obnovljena. Izvedeni su tek, kako nam je potvrdilo Ministarstvo pravosuđa, neki hitni radovi, no cjelovita obnova nije ni na vidiku.

Kada će obnova krenuti? Hoće li uopće krenuti? Postoji li ikakav plan? Na ta pitanja ministar Damir Habijan nema odgovore. Sudac Kos smatra kako stanje Vrhovnog suda pokazuje odnos prema sudbenoj vlasti.

Žuta naljepnica na sudu

"Prošlo je više od pet godina od strašnog potresa koji je pogodio ovaj dio Hrvatske i kojim su brojne zgrade u Zagrebu značajno oštećene. Tako je oštećena i zgrada Vrhovnog suda, u koju od tada svakodnevno idem na posao, unatoč još uvijek jasno istaknutoj žutoj naljepnici o privremenoj neupotrebljivosti zgrade", napisao je sudac, dodajući kako kraj oštećenja koja je snimio svakodnevno prolazi do svoje sudnice.

Više od mjesec dana trebalo je ministru Habijanu da odgovori što se događa s Vrhovnim sudom, odnosno zašto je još uvijek u lošem stanju te predstavlja li opasnost za zaposlenike.

"Nakon potresa na zgradi Vrhovnog suda Republike Hrvatske provedene su sve mjere hitne intervencije sukladno nalazu statičara, uključujući uklanjanje oštećenih dijelova krova, zabata i atike te postavljanje zaštitne skele radi sigurnosti prolaznika, zaposlenika i samog objekta. Za te je radove utrošeno 142.960 eura.

Sanacija nakon potresa

Žurna sanacija dvorišnog dijela provedena je u travnju i svibnju 2020., a radovi na sanaciji atike i zabatnog zida od srpnja 2020. do srpnja 2021. godine. Prema zaključku Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode iz veljače 2021., skela na uličnom pročelju zadržana je zbog dodatnih oštećenja te se redovito održava", naveli su za Index iz Ministarstva pravosuđa.

Dodaju i da je između studenoga 2021. i lipnja 2023. izrađena cjelovita projektna dokumentacija konstrukcijske obnove i zaštite zgrade Vrhovnog suda kao kulturnog dobra. Njome je predviđeno ojačanje konstrukcije na razinu 3, sanacija i pojačanje nosivih elemenata, obnova pročelja u skladu s konzervatorskim zahtjevima, ugradnja dizala, izvedba novih instalacija te provedba restauratorskih radova. Procijenjena vrijednost investicije, s obzirom na aktualne tržišne cijene građevinskih radova, iznosi oko 30 milijuna eura bez PDV-a, poručili su, ne navodeći kada bi radovi mogli započeti.

To što zgrada ima žutu naljepnicu, za ministra Habijana nije sporno. "Žuta naljepnica znači da je zgrada uporabiva uz preporučene mjere opreza. Nakon provedenih hitnih sanacija i kontinuiranog praćenja stanja konstrukcije osigurani su nužni uvjeti za siguran rad zaposlenika do početka cjelovite obnove", kazali su.

Sa samog suda očekuju da bi obnova mogla početi iduće godine.

Radovi bi trebali početi 2027.

"Prema zadnjim spoznajama obnova zgrade Vrhovnog suda Republike Hrvatske trebala bi započeti 2027., čemu bi trebalo prethoditi preseljenje suda u odgovarajuće prostorije. To je sve u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Što se tiče prostorija suda, u njima se obavlja redovna aktivnost kao i do sada, no drugo je pitanje potrebe za konstrukcijskom obnovom, o čemu saznanja ima Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije", objasnio je za Index glasnogovornik Vrhovnog suda, sudac Željko Pajalić.

O kakvoj je zgradi riječ?

Inače, zgrada Vrhovnog suda trokatna je palača na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 3 u centru Zagreba. Izgrađena je 1876. i 1877. prema projektima arhitekata Franje Kleina i Janka Nikole Grahora, a investitor i prvi vlasnik bio je političar i mecena Ivan Buratti-Sokčić. Zgrada je prvotno bila namijenjena rezidencijalnom stanovanju i iznajmljivanju stanova najviše kategorije. Tijekom 20. stoljeća promijenila je više vlasnika.

Tvrtka "Sava", koja se bavila prometom nekretninama, kupila ju je 1921., a krajem 1929. vlasnikom postaje "Sava" opće osiguravajuće dioničko društvo. Do 1965. zgradom su, među ostalima, upravljali Državni osiguravajući zavod FNRJ, Ministarstvo narodne obrane FNRJ te Glavni odbor jedinstvenih sindikata Hrvatske. Republika Hrvatska upisana je kao vlasnik 1994. godine.

Stol sedmorice, najviše sudbeno tijelo koje je prethodilo Vrhovnom sudu, počeo je djelovati 1862. u staroj zgradi Sabornice na Gornjem gradu, a 1882. preselio se u Opatičku 18. Vrhovni sud Narodne Republike Hrvatske, osnovan 1945., preselio se u zgradu na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 3 u drugoj polovini 1952. godine. To se, među ostalim, može zaključiti iz zahtjeva za uvođenje telefonskih linija u zgradu, a sačuvana je i dokumentacija o preuređenju iz 1956. godine.

Zaštićeni spomenik kulture

Glavno zdanje izgrađeno je u historicističkom neorenesansnom stilu i ubraja se među najznačajnija ostvarenja historicizma u Zagrebu. Fasada je podijeljena na široki središnji rizalit i dva bočna krila. Prizemlje je oblikovano kao zasebna cjelina i izvedeno u rustici, a rustičnim kvadrima naglašena su i četiri okomita brida kuće.

Osam stupova s jonskim kapitelima u prizemlju nose arhitrav, na kojem se nalaze konzole balkona koji se protežu cijelom širinom središnjeg dijela zgrade. Balkoni na prvom i drugom katu istaknuti su kamenim balustradama. Posebnu umjetničku vrijednost daje krovni vijenac.Dvorišna zgrada odlikuje se secesijskim elementima.

Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Zagreba iz 1963. palača je registrirana kao spomenik kulture i od tada je pod zaštitom. Zahvaljujući toj zaštiti zgrada je u velikoj mjeri sačuvala izvorni izgled.

U novijoj povijesti provedena su dva veća zahvata. Godine 1956. započelo je preuređenje za potrebe Vrhovnog suda Narodne Republike Hrvatske. Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske 1997. pokrenulo je temeljitu obnovu ulične zgrade, koja je dovršena sredinom 1998., radi očuvanja objekta i prilagodbe suvremenim poslovnim potrebama.

Zanimljivo je da je nedavno upravo zbog programa u kojem je isticao kako će se posebno angažirati na obnovi zgrade nakon potresa sudac Božidar Horvar pobijedio na natječaju za predsjednika Županijskog suda u Zagrebu. Taj se sud nalazi u najbližem susjedstvu Vrhovnog suda RH.