NAKON izbornog poraza Viktora Orbána, upražnjeno je mjesto glavnog remetitelja Europske unije. Njegov odlazak dolazi u osjetljivom trenutku za Uniju, koja se oslanja na jedinstvo pri donošenju odluka o sankcijama, proračunima i drugim pitanjima koja još uvijek zahtijevaju jednoglasnost. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen brzo je reagirala na Orbánov poraz, predloživši ovaj tjedan izmjene pravila glasanja kako bi se izbjegle buduće blokade, piše Politico.

Politički model remećenja

Godinama je borbeni mađarski premijer koristio pravo veta kako bi zaustavio ključne inicijative, posebice potporu EU-a Ukrajini. Njega će uskoro zamijeniti Péter Magyar, političar desnog centra koji je najavio spremnost na bližu suradnju s Bruxellesom.

Neki se nadaju da će Magyarova pobjeda olakšati postizanje konsenzusa. "Moj je dojam da se politički model sustavnog i strukturalnog remećenja urušio s teškim izbornim porazom Fidesza", rekao je jedan diplomat EU-a, koji je, kao i ostali sugovornici u ovom članku, želio ostati anoniman.

No, Orbánov odlazak ne znači da von der Leyen - ili Kijev - mogu odahnuti. U Europskom vijeću, gdje se sastaje svih 27 čelnika, još uvijek sjedi nekoliko Orbánovih saveznika i nekoliko potencijalnih novih remetitelja. Ovo je pet lidera koji bi najvjerojatnije mogli preuzeti ulogu iduće "crne ovce" bloka.

Robert Fico

Slovački premijer često je bio Orbánov partner u korištenju veta, pridružujući se svom proruskom kolegi u blokiranju sankcija Moskvi i traženju izuzeća od zajma EU-a od 90 milijardi eura za Ukrajinu.

S Orbánovim odlaskom, Fico ostaje sam kao najbliži - a možda i posljednji - prijatelj Kremlja u EU. "Želim biti konstruktivan igrač u Europskoj uniji, ali ne na štetu Slovačke Republike", izjavio je Fico prošlog ljeta.

Prošlog mjeseca Fico je upozorio da bi on umjesto Orbána mogao uložiti veto na tranšu od 90 milijardi eura za Kijev ako mađarski čelnik izgubi izbore. Budimpešta je mjesecima blokirala isplatu sredstava dogovorenih na summitu u prosincu zbog spora s Kijevom oko oštećenog naftovoda koji transportira rusku naftu u srednju Europu.

Magyar je u ponedjeljak signalizirao da se neće protiviti pomoći EU-a. Budući da naftovod još uvijek nije popravljen - ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da popravak neće biti gotov do kraja travnja - postavlja se pitanje hoće li Fico ispuniti prijetnju i blokirati sredstva ili će se ipak uskladiti s EU-om.

Slovački čelnik dosad je uvijek na kraju popuštao po pitanju sankcija i pridruživao se zajedničkim izjavama EU-a o potpori Ukrajini. "Mislim da će oni biti itekako svjesni rizika i posljedica ako odaberu put donekle sličan njegovom", rekao je ranije citirani diplomat EU-a.

Andrej Babiš

Češki premijer, 71-godišnji milijarder prozvan "češkim Trumpom" koji od prosinca vlada u koaliciji s krajnjom desnicom, već je pokazao sklonosti Orbánovom stilu. Babiš je bio jedini čelnik, uz Orbána i Fica, koji je tražio izuzeće od zajma EU-a od 90 milijardi eura za Ukrajinu.

Također je pozivao na smanjenje potpore Kijevu, iako se na kraju suzdržao od ukidanja češke inicijative za nabavu streljiva za obranu Ukrajine. Babiš, čija koalicija uključuje i stranku Motoristi koja se protivi zelenim politikama, na nišanu ima i klimatske politike EU-a.

Oštro je kritizirao sustav EU-a za trgovanje emisijama, tvrdeći da uništava češku industriju. Umjesto da sve opstruiraju, očekuje se da će desničari u Vijeću biti "tvrdi pregovarači po određenim pitanjima, pogotovo u usporedbi s prevladavajućim stavom ostalih europskih čelnika", rekao je jedan diplomat EU-a.

Giorgia Meloni

Talijanska čelnica hoda po tankoj žici pragmatizma s Bruxellesom otkako je prije više od tri godine preuzela vlast, balansirajući između svoje desne, nacionalističke politike i proeuropskog stava u vanjskim poslovima. Udružujući se s drugim liderima, poput danske premijerke Mette Frederiksen, Meloni je nastojala postrožiti migracijska pravila EU-a kroz konsenzus, a ne opstrukciju.

Jedan diplomat EU-a rekao je da se Meloni pokazala kao "potpuno drugačiji tip" političarke od Orbána. No, drugi je upozorio da ona dolazi iz iste političke obitelji kao i mađarski čelnik te da je ne treba otpisati.

"Na posljednjem Europskom vijeću jedina osoba koja se složila s Orbánom bila je Meloni", rekao je drugi diplomat EU-a, referirajući se na to da je talijanska čelnica na summitu u ožujku priznala ostalim liderima da razumije Orbánov stav o zajmu za Ukrajinu. "Vidi se da među njima postoji ideološka veza."

Janez Janša

Bivši slovenski premijer u više mandata, desničarski populist i samoprozvani obožavatelj Trumpa sklon sukobima s novinarima, osvojio je drugo mjesto s tek jednim mandatom manje na dramatičnim izborima prošlog mjeseca, obilježenim špijunskom aferom.

Budući da pregovori o sastavljanju vlade još traju, ostaje nejasno hoće li Janša ili aktualni premijer Robert Golob uspjeti formirati vladajuću koaliciju. Janša, kojeg ponekad nazivaju "mini-Trumpom", pridružio bi se rastućem populističkom klubu u EU-u ako se vrati na vlast.

Međutim, po pitanju Ukrajine postoji značajna razlika između Janše i Orbána ili čak Fica: unatoč tome što je u drugim pitanjima saveznik mađarskog čelnika, Janša je zagovarao članstvo Ukrajine u EU i posjetio Kijev 2022. godine, u prvim danima ruske invazije, kako bi pokazao potporu.

Rumen Radev

Bivši bugarski predsjednik podnio je ostavku u siječnju kako bi osnovao novu stranku i kandidirao se na parlamentarnim izborima u nedjelju. Na putu je da pobijedi, prema anketama koje objavljuje Politico, što predstavlja potencijalni preokret nakon godina političke paralize u Sofiji.

To bi mogao biti problem za Ukrajinu i njezine europske saveznike. Radev je 2025. godine izjavio da je Ukrajina "osuđena na propast" u ratu protiv Rusije i tvrdio da povećanje vojne pomoći EU-a, odnosno "ulijevanje još oružja" u Kijev, nije rješenje. Također je okrivio europske čelnike za poticanje kijevske protuofenzive, rekavši da je to dovelo do "stotina tisuća žrtava" u Ukrajini.

Radevove simpatije prema Kremlju donijele su mu oštru kritiku Zelenskog tijekom televizijskog sučeljavanja dvojice čelnika 2023. godine u predsjedničkoj palači u Sofiji. "Biste li rekli: Putine, molim te, zauzmi bugarski teritorij?", upitao je Zelenski. Zbunjen, Radev se mučio s odgovorom.