BRITANIJA i Francuska trebale bi predvoditi "koaliciju voljnih" koja bi preuzela odgovornost za obranu Europe bez pomoći Sjedinjenih Država, rekao je bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. Poručio je da je nova sigurnosna arhitektura potrebna zbog prijetnji Donalda Trumpa povlačenjem iz NATO-a, piše The Telegraph.

Rasmussen, koji je vodio Savez od 2009. do 2014., predložio je proširenje Koalicije voljnih, osnovane radi obrane Ukrajine u slučaju prekida vatre, kako bi preuzela odgovornost za konvencionalnu obranu Europe. "I dalje smatram NATO temeljem europske i sjevernoatlantske sigurnosti", rekao je.

"No nakon što je predsjednik Trump doveo u pitanje svoju predanost članku 5 i cijelom NATO savezu, moramo ojačati europski stup NATO-a", rekao je Rasmussen. Članak 5 predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Ukrajina kao dio nove sigurnosne arhitekture

Koalicija od 35 zemalja, uključujući Ukrajinu, planira poslijeratno raspoređivanje snaga kako bi zaštitila tu zemlju od nove ruske agresije. No prema Rasmussenu, njezina bi se uloga mogla proširiti i na sigurnost cijelog europskog kontinenta.

U tom bi savezu, prema njegovu planu, bila i Ukrajina. "Ukrajina će zapravo biti prednost unutar te Koalicije voljnih", rekao je. "Kakav god bio ishod mogućih budućih mirovnih pregovora, i dalje ćemo imati agresivnu Rusiju na granici Europe, pa nam Ukrajina treba kao bedem protiv te agresivne Rusije."

"Zato mislim da bismo Ukrajinu trebali uključiti u novu europsku sigurnosnu arhitekturu i time možemo ojačati NATO", rekao je Rasmussen. Dodao je da bi proširenu koaliciju trebale voditi dvije europske nuklearne sile, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, što je, kako je rekao, "već sada slučaj".

Pariz je trenutačno sjedište koalicije, a nakon prvih 12 mjeseci ono bi se trebalo preseliti u London. Rasmussen je rekao da je Koalicija voljnih potrebna jer ne želi uključiti "neodlučne zemlje" koje su dio drugih saveza, poput Europske unije.

Ne želi uključiti neodlučne zemlje

Niz članica Europske unije, poput Austrije i Irske, smatra se vojno neutralnima, dok druge imaju skloniji stav prema Kremlju. Postoje i važne članice NATO-a, poput Britanije, Norveške i Turske, koje nisu članice Europske unije.

Rasprave o budućnosti europske sigurnosti ubrzale su se nakon što je Trump kritizirao europske saveznice u NATO-u jer su odbile pridružiti se njegovu ratu u Iranu. U intervjuu za Telegraph ovog mjeseca američki predsjednik opisao je Savez kao "tigar od papira" i rekao da je povlačenje iz NATO-a "više od ponovnog razmatranja".

Njegove su kritike odmah otvorile pitanje bi li odobrio američku vojnu potporu europskim saveznicama ako bi se aktivirao članak 5. Kao odgovor, članice EU-a raspravljaju o održivosti vlastite klauzule o uzajamnoj obrani, članku 42.7, koji je dio Lisabonskog ugovora.

Rasmussen, koji je bio i danski premijer, odbacio je tu ideju kao "slabiju od članka 5". "Europska unija kao takva nema vojne sposobnosti potrebne za stvarnu provedbu članka 42.7", dodao je.

Kritika Bruxellesu

Rasmussen je kritizirao i prijedloge europskog povjerenika za obranu Andriusa Kubiliusa o europskom vijeću za sigurnost, nazvavši ih "nejasnima". "Govorimo o čvrstoj obrani Europe. Zato nam treba skupina europskih zemalja koje su sposobne i spremne učiniti ono što je potrebno", rekao je.

"Kasnije možete raspravljati o mnogim zanimljivim strukturama kojima bi Europa preuzela brigu o vlastitoj sudbini, ali ovdje i sada trebamo Koaliciju voljnih, koja bi uključivala novo tijelo za donošenje odluka", nastavio je Rasmussen.

Također je sugerirao da Europa ne bi trebala izbjegavati potporu Trumpovu ratu u Iranu, nego bi trebala obećati pomoć u deblokadi Hormuškog tjesnaca kao dio dogovora o smanjenju američkih carina.

"Mislim da bismo mi u Europi trebali reći Trumpu: 'U redu, sada imamo ovaj problem'", rekao je Rasmussen. "U tome smo zajedno. Spremni smo vam pomoći pod uvjetom da ostanete angažirani u Europi, uključujući potporu Ukrajini, i ne razumijemo zašto uvodite carine svojim saveznicima. U idealnom slučaju, one bi trebale biti uklonjene sa stola."

"Nešto za nešto"

"To je transakcijski pristup, upravo onakav kakav bi predsjednik Trump koristio. Nešto za nešto... mi ćemo pomoći vama ako vi pomognete nama. Tako saveznici rade zajedno", rekao je Rasmussen.

Dodao je da bi nove obrambene koalicije trebale djelovati usporedno s NATO-om, a ne zamijeniti ga. SAD bi, prema njegovu mišljenju, zadržao vodeću ulogu u Savezu kako bi američki nuklearni kišobran ostao nad Europom.

"Čak i ako predviđam da će Koalicija voljnih preuzimati odgovornost za sve veći dio konvencionalne obrane Europe, i dalje ćemo imati ukupni nuklearni kišobran koji pružaju Sjedinjene Države", rekao je.

"Mislim da to zahtijeva da vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi i dalje bude Amerikanac", zaključio je Rasmussen.