LISTANJEM oglasa za stanove u Zagrebu, u potrazi za kupnjom nekretnine, vidjeli smo da ponude ne nedostaje, ali ni visokih cijena. Dok se neki stanovi prodaju po cijenama između 3500 i 5000 eura po kvadratu, ima i onih čiji vlasnici traže znatno više. Tako se kvadrat stana u Maksimiru, na Trešnjevci, u centru grada... nerijetko cijeni između 7000 i 9000 eura.

Građani s kojima smo razgovarali takve cijene uglavnom vide kao pretjerivanje, mnogi smatraju da su stanovi mladima postali gotovo nedostižni, a svi su se zapitali istro pitanje - tko to može platiti?

"Luđačke cijene, lete u nebo"

"O tim cijenama mislim sve najgore. Pa tko će to platiti? Onaj tko ima novca, njemu to vjerojatno ni ne treba. A mladi si to ne mogu priuštiti. Nisu ni kreditno sposobni, nemaju stalno zaposlenje, rade prekarne poslove... Ma, grozno", govori nam jedna Zagrepčanka koju smo sreli u centru grada.

Smatra da bi mladima trebalo omogućiti sigurnija radna mjesta, veće plaće i pristupačnije cijene nekretnina, no, kako kaže, to su sve samo puste želje. Sličnog je mišljenja i druga prolaznica na koju nailazimo. Ni ona ne vidi znakove smirivanja tržišta nekretnina.

"Luđačke cijene, lete u nebo. Prestrašno. No, nažalost, nema rješenja, ljudi sami određuju te cijene", kaže nam. Ne vjeruje ni da bi stanovi u budućnosti mogli pojeftiniti. Živi u kući, a kaže kako je njezina kći prije dvije godine kupila stan, dok sin još uvijek živi s njom.

"Mi smo nekad živjeli u Zagrebu pa smo se odselili. Da se on sada ponovno vraća u Zagreb, stvarno ne znam... Ne bih mu to preporučila", govori. Smatra i da su kuće bolja opcija od stanova, a problem vidi i u nedefiniranim cijenama po kvartovima.

"Nije više kao nekad da je, primjerice, Jarun broj jedan, a Dubrava puno jeftinija. Danas više nema pravila, svugdje je skupo. Stvarno se malo pretjeruje", zaključuje.

"Država je kriva"

Da tržište diktira cijene smatra i jedan Zagrepčanin s kojim smo razgovarali. "Tržište definira cijenu. Ako netko to kupuje, onda ta cijena očito ima smisla", kaže. Pitali smo ga bi li kupio stan ako kvadrat stoji, primjerice, 7000 eura.

"Osobno, teško bih to kupio. Očito treba puno novca i velika primanja za takav nekakav stan", kaže. A na pitanje mogu li si mladi danas priuštiti takvu nekretninu, odgovara nam bez puno razmišljanja.

"Nema šanse. Mladi su ovdje izbrisani. A sad, koji si ljudi to mogu priuštiti, ja stvarno ne znam. Nevjerojatno je kako cijena stanova raste. Država je tu dosta kriva za takav rast cijena zato što je svojim poticajima sudjelovala u njihovom podizanju. Država je napravila medvjeđu uslugu svom narodu i zapravo je jedan od krivaca što su cijene tako visoke", govori Zagrepčanin.

Slično razmišlja i jedan mlađi prolaznik, koji kaže da su cijene stanova većini mladih jednostavno nedostižne. "Mladi si danas eventualno mogu priuštiti najam. Kupovinu možda ako imaju neki dobar posao s dobrom plaćom, no i to teško", smatra.

"Što prije uđu u kredit, bolje..."

Na kraju razgovaramo i sa Zagrepčankom koja također smatra da su današnje cijene stanova - užas. "Ne znam tko to uopće može kupiti s našim prosječnim plaćama. Kaj da dignemo kredit na 50 godina? Ma kakvih 50, 100", govori. Ni ona ne vjeruje da će cijene padati. "Kako stvari stoje, kod nas ništa neće padati, samo će rasti", zaključuje.

Živi u stanu, a kaže da je u vrijeme kada ga je kupovala sve bilo znatno jeftinije. "Stan sam kupila na kredit. Tada je bilo duplo jeftinije, možda i više nego duplo. Sva sreća pa mi je sin situiran i ne mora kupovati stan. Stvarno ne znam kako će netko uz ovakve cijene kupiti nekretninu. Mladi nemaju takve plaće, morali bi dizati kredite na valjda 50 godina. Ako im je stan potreban, bolje da što prije uđu u kredit kako bi ga mogli rasporediti na više godina i lakše otplaćivati", govori.